000461 |
Previous | 9 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
(Nastavak) Beduini nikada nisu odredili kriterije po kojima su birali 5eike ili kraljeve, iako su uvek priznavali nekim familijama prednost da ih vode i predstavljaju. Ako neki vladar nije odgovarao, nije bio hrabar ili nije znao da se pravilno postavi, u samim vladajudim familijama uvek je bilo onih koji su jedva dekali da zauzmu vlast makar I sa najokrutni-ji- m obradunima protiv svoje brade. Nemilo-srdn- a obradunavanja priznavana su kao atribut autoriteta jer za slabide u pustinji nema zivota. To znadi da svaki onaj koji je postao voda mora odrZavati svoj polozaj op5tim priznanjem i vidnim uspesima, narocito ve5tinom u ratovanju i politici ali i sa dareiljivoSdu u njegovom Satoru. Seik mora biti "otac njegovog naroda" i dokazati da je bog i sreca na njegovoj strani. Ne sme biti sebican i mora pomagati kad ustreba jer je za beduina najgori epitet "bakhil", cicija, tvrdica. 2ivedi stalno u ili na samoj ivici gladi, beduin gleda na bogatstvo kao na normalni plen, narocito ako su to kamile drugog plemena. Ratni pohodi i р!јабке bili su veliko zadovoljstvo i veoma ozbiljna preoku-pacij- a. NiSta u pustinji nije bilo sigurno ni ki§a ni bunar koji je nekada imao vode. Ako bog ili sreca budu naklonjeni plemenu onda de ono munjevitom brzinom iskoristiti Sansu, bez obzira na posledice za druge. Ako sreda ne posluzi, §ta se tu moze, takva je sudbina. Suprotno prirodnoj nestabilnosti beduin-sko- g iivota, plemena u oazama zivela. su stabilnim zivotom. Oni su posedovali vodu i zalihe hrane, oruzje i municiju i ostalo bez cega se beduini ne bi mogli odrzati u pustinji. Oazani su drzali pijace i sajmiSta na kojima su nomadi vrSili razmene a gradove su ogradivali zidovima i pu5karnicama koje buduini nisu mogli osvojiti. Sa spretnim vodama Oazani su vladali i nad nomadima. Medutim i njima je trebalo mleko, meso i koze od beduina a najviSe im je trebala beduinska zaStita prilikom putovanja kroz pustinju sa karavanima robe. Tako su dve strane odrzavale nesigurnu ravnotezu, zazi-ru- di jedna od druge i zavisedi jedna od druge. U ovim odnosima suprotnih interesa razvijali su manje ili vi5e zajednidki moralni pogledi 6i]a je glavna karakteristika bila duboka neodredenost, amtivalencija prema skoro svim aspektima druStvenog zivota. Ostalo je baza morala pustinje. Iako su Arapi u gradovima posedovali bogatstvo beduini, kao Slobodan i ratnidki narod, postali su "aristokratija". Mnogi stanovnici oaza hvalill su se "svojim" beduinskim poreklom. Zajedni§tvo i jedinstvo nije zavisilo samo od zrelosti pojedinca nego i od razloga i cilja. Razlog i cilj zajedniStva i jedinstva Arapa mogla je, od pojave Muhameda, biti jedino religija jer ni5ta drugo nije moglo u toj meri obuzimati i potcinjavati neobuzdanu i neodredenu misao beduina. Beduini su videli i osetili svemogucu prirodu oko njih i dovek koji je mogao razjasniti uzroke njihovih pobeda i poraza preko veza sa svemogucim bicem, pred kirn su svi oni odgovorni i jednaki, mogao je od njih dobiti podrSku. U tome se i sastoji tako ogromna privlacnost prorokove poruke islama. Sama red islam znadi potcinjenost to jest volji boga. Ovaj implicitni fatalizam u prilazu veri objaSnjava i danaSnju nepraktidnost beduina da udine neSto za izmenu situacije, stvarno objaSnjava i njihovu malaksalost koja poga-d- a njihov zivot, izuzev povremenih ogleda snage. Islam odgovara beduinskom nacinu mi§-Ijen- ja i drustva ne samo zbog njegove proste hijerarhije. Islam ima ljude (uleme) koji se posvecuju izudavanju i tumadenju korana iako nisu zvanicni popovi. Svaki dovek ima pravo da opSti sa bogom kako on hoce, jer svemogudi nije kao §to mnogi hriSdani misle, on je viSe apstraktno bice koje je uvek dostupno a beduini ga zamisljaju kao seika koji je u vezi sa svojim plemenom. Islam naginje iskljucivosti. U principu, islam je sveobuhvatna, tolerantna vera, Jevreji i hriSdani su specijalno prihvadeni kao "narodi Korana", jer su oni joS pre Mohameda, imali svoje proroke, kojima se nije u potpunosti otkrio bog. To znaci superiornost islama sastoji se u tome 5to je PIS©: VLADISLAV GAClC on poslednje i potpuno otkrovenje boga a Arapi imaju specljalnu ulogu zato §to su oni bili prvi koji su prihvatili redi proroka Muhameda. Alah (bog) desto potseca kroz usta proroka da je ovo poslednje otkrovenje bozje dato na arapskom jezlku "da bl ga ti mogao' razumeti". I jezik prema ovome dobio je sveti status, i Arapi koji upotrebljavaju dobili su bozjom miloScu specijalno mesto, prednost nad ostalim narodima. Ovaj odnos desto se vidi u Saudi Arabiji, gde na jednoj strani gostoljubivo prihvataju strance (Amerikance) i strane nadine zivota u materijalnim odnosima, a na drugoj strani se iskljucuju iz svih manifestacija religioz-no- g zivota. Koran obecava pravim vernicima raj. Raj na nebu zamiSljen je kao mesto sa cvetnim baStama i bogatim vocnjacima gde de pravoverni uZivati na svilenim otomanima a sluzide ih nevine devojke, koje nije pipnula dovedja ruka, dok voda zubori, nepresuSna voda na sve strane. Raj je, dakle, zamiSljen kao bogata oaza za kojom su beduini stalno zudeli. Da bi se zasluzilo rajsko naselje izvesni zakoni i ogranidenja moraju se poStovati narodito oni koji predstavljaju pet stubova islama. Oni zahtevaju od vernika da se odrekne svih bogova osim jednog boga i da se mole pet puta na dan, podevSi od ranog jutra pa zavrSno odmah po zalasku sunca; da daju milostinju siromaSnim; da se pridrzavaju postaza vreme Ramazana (kojlm se praznuje prvi susret Muhameda sa bogom) i da se obavi hododaSde svetom gradu Meki (Hadz, hadziluk) bar jednom, ako je ikako moguce u zivotu. Najvazniji vid islama je poziv na jedinstvo. On ne prihvaca svede, nema trojstva, bozjeg sina — premda su Hristu i Mojsiju data vazna mesta u parcijalnom otkrovenju boga dovedanstva. Najosnovnije u uslamu je da je bog jedan i nedeljiv, njegovo bozanstvo se ne daje nikome. Cak i Muhamed je njegov izaslanik koji samo ponavlja bozje redi tadno onako kako ih je on duo od boga ili preko andela Gavrila. LJUDIBEZDOMOVINE Podaci iz palestinskog statistidkog godisnjaka za 1981. godinu, koje je u Damasku objavilo Centralno sta-tistid- ko odjeljenje PLO: Cetiri i pol milijuna Palestinaca je bez domovi-ne- . Precizno: 4,440.138. Beginu trebaoduzeti Nobelovu nagradu RIM (ANSA) — Udruzenje talijan-sko-arapsk- og prijateljstva pozvalo je svjetske vlade i akademije znanosti da se zalole za poniStenje Nobelove nagrade koja je 1978. godine dodje-Ijen- a izraelskom premijeru Menahe-m- u Beginu. Potpuno je nevjerojatno da se izraelski premijer moze hvaliti torn dasnom titulom, koju je toliko puta osramotio — kale se u saopdenju te organizacije. REAGANOVA DOZVOLA ATLANTA — BivSi americki pred-sjedn- ik Jimmy Carter je izjavio da su mu "osobe koje vrlo dobro poznaju prilike u Izraelu" rekle da je Reaga-nov- a administracija Izraelu dala odobrenje da upadne u Libanon. NECENESTATI Hasem Nusejbeh, jordanski diplo-mat kaze: "Palestinci nede jednostavno nes-ta- ti s lica zemlje. Prije kraja ovog stoljeda, $est do sedam milijuna Palestinaca bit 6e vjerojatno narod bez svojih korijena i s tako jakim osjedajem nepravde koja im se nanosi da 6e njihova veza s najvazni-ji m zahtjevom da se uspostavi i saduva mir i stabilnost u svijetu postati neizbjezna i, ne treba ni redi, katastrofalna. Iako je Koran pozajmio mnoge pride iz biblije i jevrejske Tore, skoro tadnim redosledom, on se ipak razlikuje jer se predstavlja da u njemu nisu ljudska prepri-davan- ja i tumadenja boga i bozjeg iskustva, nego stvarna i konadna otkrovenja samog boga njegovim sopstvenim redima. Ovo daje apsolutni autoritet Muslimanima, onakav kakav samo najzagrizeniji kriSdanski funda-mentalist! mogu otkriti u bibliji. Zajedno su zabelezenim izrekama Muha-meda, koran daje potpunu i tadnu sliku moralnih odnosa za Muslimane. Iako je bilo mnogo pokuSaja da se koran prilagodi dvadesetom veku, Sharia, ili put koji odreduje sveta knjiga ostala je baza zakoni-- . ka za sve Muslimane. U Saudi Arabiji je Sharia jedini priznat zakon po kome se presuduje "oko za oko, zub za zub", tako da je zemlja zadrzana, pored svih modernih postignuda, u okviru morala koji je vladao pre 1400 godina. Pored sveg novca i bogatstva, pored sve nove korupcije i dolatrije koje je bogatstvo potpomoglo, Saudi Arabija ostala je teoret-sk- i a i praktidno drzava zvanidno opredeljena za oduvanje i proSirenje distog islama kako ga je tumadio Muhamad bin Abdul Wahhab. "Ne postoje drugi bogovi osim boga i Muhamed je njegov prorok". Ovo verovanje prihvadeno je od svih Muslimana u svetu ali na saudiarabijskoj zastavi ove redi su ispisane kao drzavni amblem. Arapi su bili razjedinjeni i u krvnom obradunavanju pre proroka. Muhamed je insistirao na jedinstvu Arapa i posluSnosti bogu jer je u tome video spas od samouniStenja. Islam se pokazao kao cilj i uzrok ujedinjenja Arapa. Kraljevska porodica Saudi Arabije mozda zaista i veruje da de ona ujediniti arapske drzave ali tu misiju osporavaju joj, na primer, u Iranu, sa religioznih pozicija sa pozicija nacionalnih svearapskih interesa osporavanje dolazi sa viSe strana, Egipat i drugi. & 4S ; .. $W Ш l.lprjf fer PAtm Wr& '.ii w I § i ' I V '.tr r ч № љ M V :-.,'- х -- -Ш iW ir-- ?-' a..,,. W n i i.,'--'- i - --- „y fflHBi £S jL'%:; Dom za nasu paiestinsku bracu..! (Karikatura iz lista Frankfurter Allge-mein- e) JEVREJI UFRANCUSKOJ "Monde", pariSki dnevnik pi§e: "Begin izjavljuje da je spreman 'pozvati omladinu naSeg naroda u Francuskoj da brani zivote Jevreja i njihovo dostojanstvo'. Nismo znali da se izraelski premijer smatra odgovornim za zadatke policije i izvan svoje zemlje — ili Libanona — a jos" manje da francuske Jevreje ne treba smatrati dijelom 'francuskog naroda', ve6 nekog drugog". PRIKRIVANJE Diana, libijska novinska agencija: "Oni koji su spremni primiti palestinske borce (koje je cionistid-k- a vojna masinerija prisilila da odu) izuzevsi zemlje s linije fronta — Libanona, Sirije i Jordana — izdali su stvar palestinskog naroda sudjeluju u cionistidkoj shemi protiv tog arapskog naroda... Na koji ce nacin oni koji namjevaraju prihvatiti Palestince (koje su teroristi prisilili da odu, iako su pruzali herojski otpor) opravdati pred historijom i slijedecim generacijama svoju odluku? Septembers, 1982, NASE NOVINE —9 Japanci propjevali uz pomoc elektronike TOKIO - Vrijeme gejsi je proslo, nage hostese vec postaju dosadne, ali kada se nekoin bojailjivcu omoguii -- nastup uz pratnju orkestra, a da to oi zvuci I dobro, to je pravi posao. Tako ovih dana govore vlasnici tokijskib nocnlb lokaJa ! barova, koji biljeze novi bum gostiju zahvalfuju-i- i novom izumu, karaokanra Karaoke- - doslovce prevedeno znade prazan orkestar- - i novsu izum japanskih proizvodaca muzickih instrumenata i elektronickih aparata. Dovoljno je samo da se u aparat stavi muzicka kazeta na kojoj je snimak orkestarske pratnje zelje-n- e pjesme. uzme se mikroton koji je pri-kijuc- en na aparat i zapjeva, gledajuci tekst koji se dobiva zajedno sa kazetom Karaoke- - nisu isto sto l televizijski pe bek- - jer su u njih ugradeni i sistemi za posebne efekte. jeke i pratnje, te druga pomagala. zahvaljujuci kojima i cesto pi-ja- n gost, ill osoba bez ikakvog glasa i slu-h- d, moze zapjevati poput najpopularnijeg pjevaca s top liste. Zato -- karaoke- pomazu u oslobadanu oa kompleksa. Sada svatko muze uzeti mikrofon i da bez zamuckiva-ni- d otpjeva svoju omiljenu pjesmu, a u ba-rovi-ma koji su uveli tu novinu posao cvate. Jer, svatko ce platiti i nesto skuplje pivo, viski, ili nacionalni sake, samo da sebi omoguci ono o cemu je sanjao citavog zi-votu - da zapjeva u drustvu. Kohko posao sa -- k&raokama- dobro ide govore podaci da je samo tokom prosle godine ugostiteljskim lokalima u Japanu prodano sedam stotina tisuca komada. Kako su, poslije dobre prodaje i nekih po-jednostavlje- nih aparata. cijene sada nesto nize nego ranije (oko 70.000 jena ili prera-cunat- o, 14000 dinaral koliko otprilike stoji i jeftiniji stereo sistem, -- karaoke- su poce-l- e kupovati i privatne osobe. Kazu da je mnogo onih, narocito medu sredovjec-ni-m ljudima, koji kod kuce vole piti sami ili sa drustvom, a kad raspolozenje dostig-n- e vrhunac, oni rado qtpjevaju neku lijepu pjesmu, sve u svemu, cmi se da ce prodaja -- karaoka- ove godine biti i dvostruko ve-c- a od proslogodisnjih rekorda. SA$A 2IVIC — PRVA HARMONIKA JUGOSLAVUE 2iri je na letnjoj pozomici u Soko Banji proglasio pobednike ovogodiSnjeg takmide-nj- a za titulu "Prva harmonika Jugoslavije". U konkurenciji juniora obedio je predstavnik Radio KruSevca, Sa5a 2ivid. U odnosu na predhodna takmidenja, ove godine juniorska konkurencija je bila izuzetno jaka, pa je time osvajanje prvog mesta za SaSu 2ivida joS znadajnije. Sa nepunih sedamnaest godina SaSa je u Soko Banji na svojoj harmonici prikazao prave majstorije. Njegova kompozicija naiS-l- a je na punu podrSku kod publike i zirija. — Smatram da sam zasluieno zauzeo prvo mesto, jer sam ulozio mnogo truda i rada. Najvedu zahvalnost za ovaj trijumf dugujem uditelju Zoranu Jocidu, a povreme-n- o mi je pomagao i Vladeta Kandid - Bata Kanda. 2elja mi je da snimim plodu na kojoj bi se verovatno naSlo i jedno koio od Bata Kande,sa zadovoljstvom govori SaSa. Uspeh koji je Sasa postigao u Soko Banji nije i njegov krajnji domet u baratanju popularnim instrumentom. U saradnji i uz pomod magistra harmonike Janeza Goved-nik- a, verovatno de se ved idude godine nadi na takmidenju za najboljeg harmonikasa sveta. — Na ovom takmidenju uslovi su neSto drugadiji nego kod nas. Ne svira se narodna muzika, ved iskljudivo dela klasike. Zbog toga du moraii vi§e paznje da posvetim ovoj oblasti muzike koja me takode veoma interesujeistide Sasa. Ne preostaje nam niSta drugo nego da SaSi pozelimo puno uspeha u ostvarivanju svojih zelja. A, ClRlC POVRATNICITESKODO - POSLA BEOGRAD (Tanjug) — PredsjedniStvo Vijeda Saveza sindikata Srbije razmatralo je u utorak mogudnost zapo§ljavanja naSih radnika koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu. Od ukupnog broja Jugoslave-n- a koji rade u inozemstvu, gotovo tredina ili 280.000 radnika je iz SR Srbije. Zakljudeno je da povratnici iz inozemstva teSko nalaze posao u zemlji dak i onda kad zele posao osigurati osobnim sredstvima.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 27, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000168 |
Description
Title | 000461 |
OCR text | (Nastavak) Beduini nikada nisu odredili kriterije po kojima su birali 5eike ili kraljeve, iako su uvek priznavali nekim familijama prednost da ih vode i predstavljaju. Ako neki vladar nije odgovarao, nije bio hrabar ili nije znao da se pravilno postavi, u samim vladajudim familijama uvek je bilo onih koji su jedva dekali da zauzmu vlast makar I sa najokrutni-ji- m obradunima protiv svoje brade. Nemilo-srdn- a obradunavanja priznavana su kao atribut autoriteta jer za slabide u pustinji nema zivota. To znadi da svaki onaj koji je postao voda mora odrZavati svoj polozaj op5tim priznanjem i vidnim uspesima, narocito ve5tinom u ratovanju i politici ali i sa dareiljivoSdu u njegovom Satoru. Seik mora biti "otac njegovog naroda" i dokazati da je bog i sreca na njegovoj strani. Ne sme biti sebican i mora pomagati kad ustreba jer je za beduina najgori epitet "bakhil", cicija, tvrdica. 2ivedi stalno u ili na samoj ivici gladi, beduin gleda na bogatstvo kao na normalni plen, narocito ako su to kamile drugog plemena. Ratni pohodi i р!јабке bili su veliko zadovoljstvo i veoma ozbiljna preoku-pacij- a. NiSta u pustinji nije bilo sigurno ni ki§a ni bunar koji je nekada imao vode. Ako bog ili sreca budu naklonjeni plemenu onda de ono munjevitom brzinom iskoristiti Sansu, bez obzira na posledice za druge. Ako sreda ne posluzi, §ta se tu moze, takva je sudbina. Suprotno prirodnoj nestabilnosti beduin-sko- g iivota, plemena u oazama zivela. su stabilnim zivotom. Oni su posedovali vodu i zalihe hrane, oruzje i municiju i ostalo bez cega se beduini ne bi mogli odrzati u pustinji. Oazani su drzali pijace i sajmiSta na kojima su nomadi vrSili razmene a gradove su ogradivali zidovima i pu5karnicama koje buduini nisu mogli osvojiti. Sa spretnim vodama Oazani su vladali i nad nomadima. Medutim i njima je trebalo mleko, meso i koze od beduina a najviSe im je trebala beduinska zaStita prilikom putovanja kroz pustinju sa karavanima robe. Tako su dve strane odrzavale nesigurnu ravnotezu, zazi-ru- di jedna od druge i zavisedi jedna od druge. U ovim odnosima suprotnih interesa razvijali su manje ili vi5e zajednidki moralni pogledi 6i]a je glavna karakteristika bila duboka neodredenost, amtivalencija prema skoro svim aspektima druStvenog zivota. Ostalo je baza morala pustinje. Iako su Arapi u gradovima posedovali bogatstvo beduini, kao Slobodan i ratnidki narod, postali su "aristokratija". Mnogi stanovnici oaza hvalill su se "svojim" beduinskim poreklom. Zajedni§tvo i jedinstvo nije zavisilo samo od zrelosti pojedinca nego i od razloga i cilja. Razlog i cilj zajedniStva i jedinstva Arapa mogla je, od pojave Muhameda, biti jedino religija jer ni5ta drugo nije moglo u toj meri obuzimati i potcinjavati neobuzdanu i neodredenu misao beduina. Beduini su videli i osetili svemogucu prirodu oko njih i dovek koji je mogao razjasniti uzroke njihovih pobeda i poraza preko veza sa svemogucim bicem, pred kirn su svi oni odgovorni i jednaki, mogao je od njih dobiti podrSku. U tome se i sastoji tako ogromna privlacnost prorokove poruke islama. Sama red islam znadi potcinjenost to jest volji boga. Ovaj implicitni fatalizam u prilazu veri objaSnjava i danaSnju nepraktidnost beduina da udine neSto za izmenu situacije, stvarno objaSnjava i njihovu malaksalost koja poga-d- a njihov zivot, izuzev povremenih ogleda snage. Islam odgovara beduinskom nacinu mi§-Ijen- ja i drustva ne samo zbog njegove proste hijerarhije. Islam ima ljude (uleme) koji se posvecuju izudavanju i tumadenju korana iako nisu zvanicni popovi. Svaki dovek ima pravo da opSti sa bogom kako on hoce, jer svemogudi nije kao §to mnogi hriSdani misle, on je viSe apstraktno bice koje je uvek dostupno a beduini ga zamisljaju kao seika koji je u vezi sa svojim plemenom. Islam naginje iskljucivosti. U principu, islam je sveobuhvatna, tolerantna vera, Jevreji i hriSdani su specijalno prihvadeni kao "narodi Korana", jer su oni joS pre Mohameda, imali svoje proroke, kojima se nije u potpunosti otkrio bog. To znaci superiornost islama sastoji se u tome 5to je PIS©: VLADISLAV GAClC on poslednje i potpuno otkrovenje boga a Arapi imaju specljalnu ulogu zato §to su oni bili prvi koji su prihvatili redi proroka Muhameda. Alah (bog) desto potseca kroz usta proroka da je ovo poslednje otkrovenje bozje dato na arapskom jezlku "da bl ga ti mogao' razumeti". I jezik prema ovome dobio je sveti status, i Arapi koji upotrebljavaju dobili su bozjom miloScu specijalno mesto, prednost nad ostalim narodima. Ovaj odnos desto se vidi u Saudi Arabiji, gde na jednoj strani gostoljubivo prihvataju strance (Amerikance) i strane nadine zivota u materijalnim odnosima, a na drugoj strani se iskljucuju iz svih manifestacija religioz-no- g zivota. Koran obecava pravim vernicima raj. Raj na nebu zamiSljen je kao mesto sa cvetnim baStama i bogatim vocnjacima gde de pravoverni uZivati na svilenim otomanima a sluzide ih nevine devojke, koje nije pipnula dovedja ruka, dok voda zubori, nepresuSna voda na sve strane. Raj je, dakle, zamiSljen kao bogata oaza za kojom su beduini stalno zudeli. Da bi se zasluzilo rajsko naselje izvesni zakoni i ogranidenja moraju se poStovati narodito oni koji predstavljaju pet stubova islama. Oni zahtevaju od vernika da se odrekne svih bogova osim jednog boga i da se mole pet puta na dan, podevSi od ranog jutra pa zavrSno odmah po zalasku sunca; da daju milostinju siromaSnim; da se pridrzavaju postaza vreme Ramazana (kojlm se praznuje prvi susret Muhameda sa bogom) i da se obavi hododaSde svetom gradu Meki (Hadz, hadziluk) bar jednom, ako je ikako moguce u zivotu. Najvazniji vid islama je poziv na jedinstvo. On ne prihvaca svede, nema trojstva, bozjeg sina — premda su Hristu i Mojsiju data vazna mesta u parcijalnom otkrovenju boga dovedanstva. Najosnovnije u uslamu je da je bog jedan i nedeljiv, njegovo bozanstvo se ne daje nikome. Cak i Muhamed je njegov izaslanik koji samo ponavlja bozje redi tadno onako kako ih je on duo od boga ili preko andela Gavrila. LJUDIBEZDOMOVINE Podaci iz palestinskog statistidkog godisnjaka za 1981. godinu, koje je u Damasku objavilo Centralno sta-tistid- ko odjeljenje PLO: Cetiri i pol milijuna Palestinaca je bez domovi-ne- . Precizno: 4,440.138. Beginu trebaoduzeti Nobelovu nagradu RIM (ANSA) — Udruzenje talijan-sko-arapsk- og prijateljstva pozvalo je svjetske vlade i akademije znanosti da se zalole za poniStenje Nobelove nagrade koja je 1978. godine dodje-Ijen- a izraelskom premijeru Menahe-m- u Beginu. Potpuno je nevjerojatno da se izraelski premijer moze hvaliti torn dasnom titulom, koju je toliko puta osramotio — kale se u saopdenju te organizacije. REAGANOVA DOZVOLA ATLANTA — BivSi americki pred-sjedn- ik Jimmy Carter je izjavio da su mu "osobe koje vrlo dobro poznaju prilike u Izraelu" rekle da je Reaga-nov- a administracija Izraelu dala odobrenje da upadne u Libanon. NECENESTATI Hasem Nusejbeh, jordanski diplo-mat kaze: "Palestinci nede jednostavno nes-ta- ti s lica zemlje. Prije kraja ovog stoljeda, $est do sedam milijuna Palestinaca bit 6e vjerojatno narod bez svojih korijena i s tako jakim osjedajem nepravde koja im se nanosi da 6e njihova veza s najvazni-ji m zahtjevom da se uspostavi i saduva mir i stabilnost u svijetu postati neizbjezna i, ne treba ni redi, katastrofalna. Iako je Koran pozajmio mnoge pride iz biblije i jevrejske Tore, skoro tadnim redosledom, on se ipak razlikuje jer se predstavlja da u njemu nisu ljudska prepri-davan- ja i tumadenja boga i bozjeg iskustva, nego stvarna i konadna otkrovenja samog boga njegovim sopstvenim redima. Ovo daje apsolutni autoritet Muslimanima, onakav kakav samo najzagrizeniji kriSdanski funda-mentalist! mogu otkriti u bibliji. Zajedno su zabelezenim izrekama Muha-meda, koran daje potpunu i tadnu sliku moralnih odnosa za Muslimane. Iako je bilo mnogo pokuSaja da se koran prilagodi dvadesetom veku, Sharia, ili put koji odreduje sveta knjiga ostala je baza zakoni-- . ka za sve Muslimane. U Saudi Arabiji je Sharia jedini priznat zakon po kome se presuduje "oko za oko, zub za zub", tako da je zemlja zadrzana, pored svih modernih postignuda, u okviru morala koji je vladao pre 1400 godina. Pored sveg novca i bogatstva, pored sve nove korupcije i dolatrije koje je bogatstvo potpomoglo, Saudi Arabija ostala je teoret-sk- i a i praktidno drzava zvanidno opredeljena za oduvanje i proSirenje distog islama kako ga je tumadio Muhamad bin Abdul Wahhab. "Ne postoje drugi bogovi osim boga i Muhamed je njegov prorok". Ovo verovanje prihvadeno je od svih Muslimana u svetu ali na saudiarabijskoj zastavi ove redi su ispisane kao drzavni amblem. Arapi su bili razjedinjeni i u krvnom obradunavanju pre proroka. Muhamed je insistirao na jedinstvu Arapa i posluSnosti bogu jer je u tome video spas od samouniStenja. Islam se pokazao kao cilj i uzrok ujedinjenja Arapa. Kraljevska porodica Saudi Arabije mozda zaista i veruje da de ona ujediniti arapske drzave ali tu misiju osporavaju joj, na primer, u Iranu, sa religioznih pozicija sa pozicija nacionalnih svearapskih interesa osporavanje dolazi sa viSe strana, Egipat i drugi. & 4S ; .. $W Ш l.lprjf fer PAtm Wr& '.ii w I § i ' I V '.tr r ч № љ M V :-.,'- х -- -Ш iW ir-- ?-' a..,,. W n i i.,'--'- i - --- „y fflHBi £S jL'%:; Dom za nasu paiestinsku bracu..! (Karikatura iz lista Frankfurter Allge-mein- e) JEVREJI UFRANCUSKOJ "Monde", pariSki dnevnik pi§e: "Begin izjavljuje da je spreman 'pozvati omladinu naSeg naroda u Francuskoj da brani zivote Jevreja i njihovo dostojanstvo'. Nismo znali da se izraelski premijer smatra odgovornim za zadatke policije i izvan svoje zemlje — ili Libanona — a jos" manje da francuske Jevreje ne treba smatrati dijelom 'francuskog naroda', ve6 nekog drugog". PRIKRIVANJE Diana, libijska novinska agencija: "Oni koji su spremni primiti palestinske borce (koje je cionistid-k- a vojna masinerija prisilila da odu) izuzevsi zemlje s linije fronta — Libanona, Sirije i Jordana — izdali su stvar palestinskog naroda sudjeluju u cionistidkoj shemi protiv tog arapskog naroda... Na koji ce nacin oni koji namjevaraju prihvatiti Palestince (koje su teroristi prisilili da odu, iako su pruzali herojski otpor) opravdati pred historijom i slijedecim generacijama svoju odluku? Septembers, 1982, NASE NOVINE —9 Japanci propjevali uz pomoc elektronike TOKIO - Vrijeme gejsi je proslo, nage hostese vec postaju dosadne, ali kada se nekoin bojailjivcu omoguii -- nastup uz pratnju orkestra, a da to oi zvuci I dobro, to je pravi posao. Tako ovih dana govore vlasnici tokijskib nocnlb lokaJa ! barova, koji biljeze novi bum gostiju zahvalfuju-i- i novom izumu, karaokanra Karaoke- - doslovce prevedeno znade prazan orkestar- - i novsu izum japanskih proizvodaca muzickih instrumenata i elektronickih aparata. Dovoljno je samo da se u aparat stavi muzicka kazeta na kojoj je snimak orkestarske pratnje zelje-n- e pjesme. uzme se mikroton koji je pri-kijuc- en na aparat i zapjeva, gledajuci tekst koji se dobiva zajedno sa kazetom Karaoke- - nisu isto sto l televizijski pe bek- - jer su u njih ugradeni i sistemi za posebne efekte. jeke i pratnje, te druga pomagala. zahvaljujuci kojima i cesto pi-ja- n gost, ill osoba bez ikakvog glasa i slu-h- d, moze zapjevati poput najpopularnijeg pjevaca s top liste. Zato -- karaoke- pomazu u oslobadanu oa kompleksa. Sada svatko muze uzeti mikrofon i da bez zamuckiva-ni- d otpjeva svoju omiljenu pjesmu, a u ba-rovi-ma koji su uveli tu novinu posao cvate. Jer, svatko ce platiti i nesto skuplje pivo, viski, ili nacionalni sake, samo da sebi omoguci ono o cemu je sanjao citavog zi-votu - da zapjeva u drustvu. Kohko posao sa -- k&raokama- dobro ide govore podaci da je samo tokom prosle godine ugostiteljskim lokalima u Japanu prodano sedam stotina tisuca komada. Kako su, poslije dobre prodaje i nekih po-jednostavlje- nih aparata. cijene sada nesto nize nego ranije (oko 70.000 jena ili prera-cunat- o, 14000 dinaral koliko otprilike stoji i jeftiniji stereo sistem, -- karaoke- su poce-l- e kupovati i privatne osobe. Kazu da je mnogo onih, narocito medu sredovjec-ni-m ljudima, koji kod kuce vole piti sami ili sa drustvom, a kad raspolozenje dostig-n- e vrhunac, oni rado qtpjevaju neku lijepu pjesmu, sve u svemu, cmi se da ce prodaja -- karaoka- ove godine biti i dvostruko ve-c- a od proslogodisnjih rekorda. SA$A 2IVIC — PRVA HARMONIKA JUGOSLAVUE 2iri je na letnjoj pozomici u Soko Banji proglasio pobednike ovogodiSnjeg takmide-nj- a za titulu "Prva harmonika Jugoslavije". U konkurenciji juniora obedio je predstavnik Radio KruSevca, Sa5a 2ivid. U odnosu na predhodna takmidenja, ove godine juniorska konkurencija je bila izuzetno jaka, pa je time osvajanje prvog mesta za SaSu 2ivida joS znadajnije. Sa nepunih sedamnaest godina SaSa je u Soko Banji na svojoj harmonici prikazao prave majstorije. Njegova kompozicija naiS-l- a je na punu podrSku kod publike i zirija. — Smatram da sam zasluieno zauzeo prvo mesto, jer sam ulozio mnogo truda i rada. Najvedu zahvalnost za ovaj trijumf dugujem uditelju Zoranu Jocidu, a povreme-n- o mi je pomagao i Vladeta Kandid - Bata Kanda. 2elja mi je da snimim plodu na kojoj bi se verovatno naSlo i jedno koio od Bata Kande,sa zadovoljstvom govori SaSa. Uspeh koji je Sasa postigao u Soko Banji nije i njegov krajnji domet u baratanju popularnim instrumentom. U saradnji i uz pomod magistra harmonike Janeza Goved-nik- a, verovatno de se ved idude godine nadi na takmidenju za najboljeg harmonikasa sveta. — Na ovom takmidenju uslovi su neSto drugadiji nego kod nas. Ne svira se narodna muzika, ved iskljudivo dela klasike. Zbog toga du moraii vi§e paznje da posvetim ovoj oblasti muzike koja me takode veoma interesujeistide Sasa. Ne preostaje nam niSta drugo nego da SaSi pozelimo puno uspeha u ostvarivanju svojih zelja. A, ClRlC POVRATNICITESKODO - POSLA BEOGRAD (Tanjug) — PredsjedniStvo Vijeda Saveza sindikata Srbije razmatralo je u utorak mogudnost zapo§ljavanja naSih radnika koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu. Od ukupnog broja Jugoslave-n- a koji rade u inozemstvu, gotovo tredina ili 280.000 radnika je iz SR Srbije. Zakljudeno je da povratnici iz inozemstva teSko nalaze posao u zemlji dak i onda kad zele posao osigurati osobnim sredstvima. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000461