Nase Novine, January 27, 1982

              VOL 51, NO. 34(518)
jhwih !'"."i.4' umi.u.i ..јчцрлч..цич№.. i,n.№H".;w- 4-
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 8, 1982.
.ШЛШМЈШЈЛЧШ, J.LUim,LM4.',U'.' . ' iiwhm-h-
"Novi pofietak" koga predlaze predsjednik Reagan da bi se
ufivrstio mir na Srednjem Istoku je stara amerifika politika koja
je prouzrokovala posljednju krizu tamo.
Kamp-davids- ki sporazum ce biti nastavljen, rekao je
Reagan. Taj sporazum je doprinesao da Sjed. Drzave podupiru
izraelsku agresiju u Libanonu.
Taj sporazum govori o autonomiji za Palestince pod
izraelskom okupacijom. To znafii da bi Palestinci imali ufieSfia
samo u opcinskom upravljanju.
Najnoviji prijedlog predsjednika Reagana malo se
razlikuje od toga.
Reaganova administracija i Beginova vlada se nadaju da
ce se naci netko tko fie prodati prava Palestinskog arapskog
naroda. To je autonomija o kojoj oni govore.
Gdje je onda "novi pofietak"?
Predsjednik Reagan i izraelska vlada kazu da nefie nikada
pristati na uspostavu nezavisne palestinske drzave.
Rijefi nikada je jaka rije6.
Eisenhower, Kennedy, Johnson i Nixon su kazali da nikad
nece dozvoliti ujedinjenje Vijetnama. Gdje su oni danas? Gdje
je Vijetnam?
Kakva drskost amerifikog predsjednika kad narodu kaze da
nema pravo da ima svoj dom! Kako je licemjerna amerifika
tvrdnja da zele slobodu svih naroda!
Stvara se dojam da postoje fundamentalne razlike izmedu
Reagana i Begina. To je daleko od istine. Oni se medusobno
podupiru da na Srednjem Istoku dobiju Sto zele. Za Sjed.
Drzave to su nafta i vojno-strategijs- ki ciljevi. Za izraelske
cioniste to su teritorijalne aneksije i trziSta, sve na Stetu
arapskog naroda. Amerifika administracija pokuSava stvoriti
utisak "nepristrasnosti" i "pravifinosti" u nadi da ce zaustavit
opadanje podrSke u arapskim zemljama koje su ozbiljno
mislile da ce Sjed. Drzave osigurati mir na Srednjem Istoku.
Svak moze da vidi rezultate u razorenom Bejrutu, u
razaranju ostalih gradova, hiljadama ubijenih, hiljadama
osakacenih, stotinama hiljada beskucnika.
To su plodovi Kamp Davida. Tako su Sjed. Drzave donijele
mir Srednjem Istoku.
Svijet zna uzroke krize na Srednjem Istoku i tko je za to
kriv — amerifiki imperijalizam i izraelska vlada. Svijet je vidio
hrabri otpor Palestinskog oslobodilafikog pokreta i Libanon-sko- g
nacionalnog patriotskog pokreta u obnovi Libanona i
nacionalnih prava Palestinskog arapskog naroda.
Svijet treba da zna da mira ne moze biti i da ga nece biti na
Srednjem Istoku dok Palestinski arapski narod ne dobije pravo
na samoopredjeljenje i nezavisnost.
Svijet takoder treba da zna da je PLO jedini predstavnik
Palestinskog arapskog naroda.
Kanadska vlada treba da istupi protiv Reaganovog "novog
pofietka" i za pravo Palestinskog arapskog naroda da ima
nezavisnu drzavu.
''"""""""' QgP
U Torontu je odrzan sastanak, pisu ostati ziv.
novine, o "spasavanju" u sludaju Nitko ne zna tko ce ostati ziv —
nuklearnog rata. mozda dotidni inzinjer, a mozda
Bilo je tu kojekakvih prica, a netko drugi. Sigurnosti nema za
najvecu paznju izazvala je izjava nikoga.
jednog jnzinjera da nuklearni napad Treba se boriti da ne dode do
nece ubiti svakoga — netko ce nuklearnog rata.
ii i ПГТ5"ПГП rm "mn Ш
S bB _d I i _л h_Il I I I I Ц nm
lUfi I era ггв I r firm wwm
Ш I I вг4 fo Ira 1 i
1 ш if--i i I £3 W% H
Predsjednik kanadske sekcije Ge-neral
Motors korporacije Donald
Hackworth je zaprijetio da ce korpo-racij- a
zatvoriti svoje pogone
Kanadi i proizvodnju prenijeti
Sjed. Drzave ako unija automobil-ski- h
radnika (United Auto Workers)
ne odustane od trazenja poviSice
plade i protiv ukidanja devet place-ni- h
blagdana godini.kao Sto su to
uradili automobilski radnici Sjed.
Drzavama.
General Motors Kanadi sada
zapoSljava 31 .000 produkcijskih rad-nika
i 5.000 osoblja.
Kompanija je ved odlufiila da taj broj
smanji za 1.540 uposlenika idu6eg
mjeseca.
Kanadski direktor unije Robert
White je izjavio da ne uzima ozbiljno
prijetnje. Unija insisti-r- a
da se plate povecaju. Nece
odustati ni od placenih blagdana.
Zakazala je datum pofietka Strajka
14. oktobra.
RQfl
Mogu Ii sjed. Drzave primjenjivati
svoje zakone na druge zemlje?
U Washingtonu smatraju da
mogu. I pokuSavaju. AM uvijek ne
uspjevaju. Jedna zemlja koja se
oduprla je Francuska. I neke druge
zemlje su kazale da Americi пебе
dozvoliti primjenu njezinih zakona
kod sebe.
Kanada ima dosta primjera prim-jen- e
njezinih zakona na podruznice
amerifikih kompanija ovoj zemlji.
Bilo je i otpora, ali nikad nije
ozbiljno sporeno.
Sjedinjene Drzave su nedavno
primjenile sankcije protiv dviju fran-cusk- ih
kompanija koje su proizvele
po nalogu francuske vlade, otpre-mil- e
Sovjetski Savez kompresore
za plinovod iz Sibira Zapadnu
Evropu.
"Sjedinjene Drzave primjenjuju
ekstra - teritorijalna prava koja ni
jedna strana vlada nije primjenila
nad nama", rekao je vaSingtonski
advokat Stanley Marcus, koji jeza to
bio odgovoran bivSoj (Carterovoj)
Ako amerifika vlada moze da
nareduje americkih
kompanija Sta fie da rade, onda ona
odreduje i politiku tih zemalja
ona je gospodar. To je stvorilo nove
medunarodne probleme. Ni jedna
zemlja ne moze to otvoreno priznati.
ш,.а лn ",8?г!гхтаиави
4jgoslav Mteekly
A Community
(k vvs{ x i[ x ч
LstdblLshec 11931
50 CENTS PER COPY
ј.у.;и-Д1нж.;д',-п.'ст;.и1иј..-
..ј.ш ...-1Т- ПГ it . Ш 3 ¥ Ш
i i s a i n
"1ТПРТ1 ИШТО~Т1
I § ¥ % I I I Ц 1 I I
u
u
u
u
u
kancelarijskog
korporacijske
—
u
i,
u
u
u
—
I ontarijski premijer William Davis
je izjavio da je zatvaranje kanadskih
pogona General Motors "nezamis-livo- ".
Unija istice da automobilski rad-nici
u Kanadi primaju 5 dolara po
satu manje nego amerifiki. Ona trazi
da se place povecaju za 3 posto i da
se poveca dodatak na tro§kove
zivota.
Komunistifika partija Kanade je
izjavila da se Hacksworthova prijet-nj- a
kosi sa kanadskim zakonom i
trazi intervenciju federalne i provin-cijaln- e
(ontarijske) vlade. Kompaniji
ne smije biti dozvoljeno da potkopa-v- a
pregovore sa unijom za novi
kolektivni ugovor.
Nju treba prisiliti da potpiSe novi
ugovor u skladu s kanadskom
stvarnoScu umjesto nametanja uvje-takoje- su
prihvatili njezini uposleni-c- i
u Sjed. Drzavama.
JBKtffllpp
NADRUGEZEEViLJE
administraciji.
podruznicama
WUUIHMMML
Sada se i u Sjed. Drzavama
prepiru da Ii Reagan ima pravo da
primjenjuje amerifike zakone u dru-gi- m
zemljama.
"New York Times" (1 .septembra)
javlja da je ministar financija Donald
T. Regan izjavio da fie sankcije biti
ublazene. Ali, koliko?. Da Ii bilo
kakva primjena amerifikih zakona na
druge zemlje ne povreduje suverena
prava tih zemalja?
Regan je kazao da fie sankcije biti
primjenjene i protiv britanske kom-pani- je John Brown Engineering,
koja jeproizvela turbine za plinovod.
Predsjednik Reagan misli da fie
primjenom sankcija sprijefiiti, ili
usporiti izgradnju plinovoda i tako
nanijeti Stetu Sovjetskom Savezu, i
osigurati amerifiko gospodstvo nad
Zapadnom Evropom. Ali on u tome
nece uspjeti. Samo fie stvoriti
probleme, za sebe i druge.
"New York Times" piSe da su
dosadaSnji pokuSaji Sjed. Drzava da
primjenjuju svoje zakone na druge
zemlje u vefiini slufiajeva propali.
Kanadski list The Globe and Mail
pise da je potrebno donijeti medu-narodn- u uredbu koja fie zabraniti
svakoj zemlji da primjenjuje svoje
zakone na druge zemlje, iako nece
biti Iako prisiliti Sjed. Drzave da to
prihvate.