Nase Novine, January 27, 1982

              8— NASE NOVINE, Septembers, 1982.
Oko dvaju srednjevjekovnih gra-do-va
Grica i Kaptola, izmedu zelene
Medvednice i rijeke Save vec tisudu
godina uporno se razvija glavni grad
SR Hrvatske.
On je ne samo privredni i indus-trijs- ki centar zemlje, vec istovreme-n-o
i kulturni i naufini. Kulturni zivot
grada naglo se razvija na svim
podrucjima i sve viSe se uklapa u
kulturni zivot Evrope. Pri tome treba
re6i da Zagreb nije samo vjekovima
prihvacao i asimilirao kulturne vred-no- te
evropske i svjetske kulture,
nauke i umjetnosti, nego je oduvijek
i stvarao takova djela koja su u
najSirim razmjerima bila znafiajna i
cijenjena. Iz ovoga grada potekao je
violimsta Zlatko Balokovic, prima-don- a
Metropolitan opere u New
Yorku Zinka Kunc, proslavljena ba-leri- na
Mia Corak, tu su rodeni
knjizevni velikani August Senoa,
'Antun Gustav MatoS, Miroslav Krle-z- a
i deseci najpoznatijih knjizevnika,
muzi6kih umjetnika, slikara, ucenja-k-a
i graditelja.
U dvadesetak muzeja grada pohra-hjen- o
je stotine tisuca izlozaka
matenjalne kulture od najstarijih
vremena do danas. Od dvadesetak
galerija, javnih i privatnih zbirki
umjetnina spomenut cemo Galeriju
starih majstora, Modernu galeriju i
MeStrovidev atelje. Usprkos konku-renci- ji
filma i televizije u Zagrebu
djeluje desetak kazaliSta sa svim
vrstama scenske umjetnosti. U svi-je- tu
su poznati Zagrebacki solisti,
Zagreba6ko kazaliSte lutaka, a Lado,
ansambl narodnih pjesama i igara
tako reci viden je skoro u svim
dijelovima svijeta. Desetak javnih
knjiznica sadrzi preko milijun knji-g- a,
medu kojimase nalazi veliki broj
rukopisa i rijetkosti. Na kraju, osim
brojnih kazaliSta, opera i baleta, tu
su fietiri glazbene dvorane, radio-televizij- a,
tri filmska producentska
poduzeda i preko trideset kinomato-grafij- a
svjedoci takoder o intenziv-no-m
kulturnom zivotu Zagreba.
S najstarijom gimnazijom (1607.
god.), Akademijom (1867.) i Sveuci-liste- m
Zagreb je nosilac tradicije,
prosvjete, znanostLi kulture.
Bilo je to jednog zimskog dana, tacnije 9
februara 1971 godine, kada se porodica
gradevinskog radnika Osmana Bajica i
njegove supruge Zihrete u naselju Sokolovi-c- i
kod Sarajeva odjednom pove6ala za jos
cetiri clana Naime toga je dana srecna
majka Zihreta, u roku od svega pola sata,
donijela na svijet cetiri ziva djeteta, odnosno
cetiri sina Iznenadenje nije bilo malo ne
samo za roditelje nego i mnogo sire Vec
iduceg dana novine, radio i televizija u
citavoj Jugoslaviji objavili su o ovom
nesvakidasnjem dogadaju i novorodenim
cetvorkama zazelih su dobro zdravlje, dug
zivot i mnogo srece
Velika sarajevska radna organizacija
I P K S (Industrijsko prehrambeni kombinat
Sarajevo) odmah se pnhvatila kumstva tj da
novorodenim cetvorkama dade imena Oda-bral- a
je ona imena cija pocetna slova cine
pomenutu kraticu ove radne organizacije a
to su Ismir, Peda, Kemal i Safet I obecala
je da 6e do kraja o svom trosku skolovati sve
detvero djece uz ostalu materijalnu pomoc,
jer su Osmanovi prihodi veoma mall obzirom
na novonasta'i' situanju Medutim, I P K S
je svoje obecanje samo djelomiCno izvrsio
samo prve godine djecijeg zivota, a zatim ih
Q I i
S" 144 Л v f „
sx 7i.vt s:t (л yv-- ф
л " vrsm wiv -- r- ry
HVYћ UtoVa tSltt tAXyt Л
ђ " W # tKMM #--
ЛГГ-- 74lW4 Л ПШЈ.Х W i ' . '.V" . УЧге. .'JC 't jJ . Ч-Ј- Ч- f (. . OTA. ЛГГ. -
-зш-- ЈХШЋМштчтшттшшх&" ЛЈ&штж"мр}Ж1£} ssi s
Wi
ШШШ6&ЗЖ2®мк ~1£Г' 4:, .-.-
-:-'
-- - --штШ . .
Zagreb glavni grad SR Hrvatske danas broji oko milijun
stanovnika.
Od pojave prvih tvorm'6kih pogona
pa do danas Zagreb je neprestano
kombinatima kao Sto su "Rade
Копбаг", "Prvomajska" i drugim
zaposleno je nekoliko stotina tisuca
radnika. Privredna snaga grada
ocituje se i u Zagreba6kom velesaj-m- u,
jednom od najvecih u svijetu.
Dugadak bi bio popis proizvoda i
radnih organizacija grada Zagreba.
Tu je Jugoton, najveci proizvodafi
gramofonskih plofia u Jugoslaviji,
tvornica lijekova Pliva, kemijski
kombinat
tu je Nikola Tesla, proizvodac
telefonskih centrala i telekomunika-cijski- h
uredaja itd. Industrijski i
kemijski proizvodi natjedu se s
najpoznatijim tvrtkama na svjet-sko- m
trzi'Stu. Gotovo polovina proiz-vodn- je
nekih zagreba6kih tvornica
zavrSava na stranim trziStima: Evro-pe,
Azije, Afrike, Latinske Amerike i
Australije. Uz sav razvoj industrije
tradicionalna grada zagrebadke priv-red- e
je obrt. Grad ima preko sedam
tisu6a obrtnifikih radionica u kojima
je uposleno oko 19.000 majstora i
radnika. I u trgovini je na vodecem
mjestu, i to ne samo u unutra§njoj,
nego i u uvozu i izvozu. Danas u
gradu ima preko 1600 prodavnica.
Opcenito govoreci Zagreb je bio
pionir svih sportskih disciplina u
JB
f'tTT-TT''"™"mm- t' ТЧЖТТ.
wnilTnTTiireTI II
Mp'BjiisSS
i - жл— - -- _ ..
шКиЕЗВШкг '
ШШШШШт4в£
-
Chromos-Katran-Kutrili- n,
Ш'
zemlji. Grad ima pet nogometnih
stadiona, teniske stadione sa mnoS-tvo- m
igraliStaza tenis, koSarku itd.,
sportske bazene 6itavi niz ostalih
sportskih terena. Zagreba6ki sporta-S- i
6esto su mnogim disciplinama
zauzimali visoko mjesto svjetskim
prvenstvima. KosarkaSki tim Cibona
osvojio je ove godine prvenstvo
Jugoslavije, nogometni tim Dina-m- o
je takoder osvojio prvenstvo
Jugoslavije.
Sira okolica grada radiusu od
pedeset kilometara je veliki rekrea-cio- ni
bazen. Tu je Karlovadko pod-гиб- је
mnogobrojnim rijekama.Sa-moborsk- o
gorje, Hrvatsko zagorje
PleSivica posuta vinogradima.
Dakle, Zagreb je i turistifiki grad
po svojim vlastitim turistifikim sadr-zajim- a
sportovi odmor na vodi
suncu planini, kao po najblizoj
okolici prisutnim turistiCkim atrak-cijam- a:
rijeke, jezera, bazeni, ter-mal- ni
izvori.kupke toplice.planina-renj- e
zimski sportovi, lov ribolov.
Sve to se nalazi samo pola sata
voznje dobrim asfaltiranim cestama.
Slikovita okolica sa obiljem kulturno
- historijskih spomenika, jedins-tveni- m
prirodnim Ijepotama udiniM
su Zagreb zna6ajnim turistickim
centrom sa preko pet milijuna
posjetilaca godiSnje.
-- - f- -f f_
la
I
{#,
J' -- r
i
u
u
a
u
s
i
— i u
i i
i
i i
s
. 1 76.000 2ALBI
SARAJEVO (Tanjug) — U protekle 6elin
godine, od 5. kongresa Saveza sindikata
Bosne i Hercegovine, povedao se broj
radnika koji su se obracali orgamma i
organizacijama sindikata ove republike za
ostvanvanje i zaStitu svojih samoupravnih
prava
Brojka od viSe od 176 tisuca radnika koji
su se zahh zbog raznih nepravilnosti koje su
uocili u svom kolektivu ill su osobno
oSteceni u svojim samoupravnim pravima
govori da se radni ljudi ne ustrucavaju
ukazati na propuste, da su sigurm da ce to
pomo6i njihovom razrje§avanju i da zbog
takvog бта nece imati neugodnosti na svom
radnom mjestu.
Najveci broj tih zalbi i predstavki, vi§e od
112 tisuca, upucen je osnovnim organizaci-jama
Saveza sindikata
Vec godmama najveci broj predstavki i
zalbi se odnosi na probleme iz stambene
oblasti, prvenstveno na nedoslijedno posto-vanj- e
utvrdenih stambemh lista za dodjelu
stanova Na drugom mjestu je oblast radnih
odnosa, aktualni problemi nezaposlenosti,
pojave i izigravanje natjecaja
USKORO PLANTAZNI VINOGRADI
U VLASOTINACKOM KRAJU
U punom jeku je izgradnja preradmh kapa-citet- a
i rekonstrukcija postojecih, i se
zavrsetak ocekuje do kraja godine Kako se
saznaje tada ce OOUR "Podrum" u Vlasotm-c- e
preradivati godiSnje 2 000 vagona grozda
ill tri puta viSe nego sada Vrednost ove
mvesticije, koja se mate temelji na velikom
regionalnom projektu "Morava II", premasu-j- e
sumu od 22o miliona dmara Sredstva za
ovu investiciju obezbedena su od Meduna-rodn- e
banke, Republifikog fonda za razvoj
nedovoljno razvijenih podrucja i delom od
bankarskih kredita
Kada sav posao bude zavrSen, OOUR
"Podrum" ce moci da pnhvati celokupnu
projzvodnju grozda u vlasotinaCkoj opstini i
deo roda sa tentonja susedmh opStma
juznomoravskog regiona Ovaj uzorm kolek-ti- v
koji posluje u sastavu "Vinarsko-zemljo-radnid- ke
zadruge" zaposli6e vise od sto
novih radnika, a kada kapaciteti prorade
punbm parom, ovde ce se godiSnje ostvari-vat- i
ukupan prihod od 400 miliona dmara To
ce omoguciti da se vlasotinacka vina
prodaju i na inostranom trziStu
Do kraja ovog srednjorocja bice podignuto
500 hektara novih plantazmh vinograda iz
programa "Morava dva"
A ClRlC
Kukuruz i zvake
"Kako da mi se isplati proizvoditi viSe,
kad, na primjer, kilogram kukuruza ko5ta , kao pet guma za zvakanje" — kaze
zemljoradnik DragiSa Kojic iz sela Pavhsa
pokraj Vrsca i dodaje: — "gume za ivakanje
dovjek barem moze rastegnuti, a kukuruz ."
Robert EriiSnik
("Vjesmk")
je potpuno zaboravio, sto je bilo za svaku
osudu U prvo vrijeme bilo je za ove cetvorke
interesovanja od strane nekih pojedmaca i
nekih manjih radnih organizacija uz neke
manje poklone, ah je i to uskoro sasvim
prestalo
Devetog februara o g djecaci su proslavih
svoj 11 -- ti rodendan u krugu svojih roditelja i
ostale porodice, te predstavmka Centra za
socijalni rad opstine llidza i brojnih komsija
Bilo je nastavnika i ucenika osnovne skole
Duro Pucar Stan" u kojoj sva cetvonca
zajedno pohadaju dietvrti razred Nije nedos-tajal- a
i velika rodendanska torta, ah je
nedostajalo to, sto opet niko od kumova nije
prisustvovao ovoj skromnoj svec'anosti, pa
da makar vide kohko su im kumcad porasla
Ipak, srecni roditelji Osman i Zihreta
Bajic, sa svoja cetiri zlatna i umiljata sina,
zive u svojoj kucici u uhci Konjicka br 85
opstma llidza, Sarajevo, veoma, veoma
skromno, jer sta god mora da im se kupi,
kupuje se detvorostruko a danas je sve tako j,
skupo Posebno odjeca i obuca A ni hrana
nije tako jeftina Medutim djecaci rastu i
njihove su potrebe svakim danom sve vece i
vece
M Vasiljevid — LILO
EBB