Nase Novine, December 14, 1977

              I-
- i
Novembers, 1977
Sastanak 6italaca u Toron-t- u
30. oktobra, uprilicen u
vezi predstojece opce kon-ferenc- ije
"NN" 19. i 20. no-vemb- ra,
protekao je relativno
dobro i urodio plodom.
Uvodni referat u postoja-nj- e
i ciljeve пабе Stampe
podnio je drug Stjepan Mio-Si- c
sekretar IzvrSnog odbo-r- a
"NaSih novina", naglasivSi
prije svega 46-godiSn- jicu postojanja naSe Stampe. U
sazetom izlaganju, i s pot-puni- m
odobravanjem prisut-ni- h,
drug MioSid je rekao,
izmedu ostalog, da smo
ponosni na naSu Stampu,
koja postoji ve6 skoro pola
vijeka, usprkos niza poteS-koc- a,
druStvenih trzavica i
drugog.
Drug MioSic je posebno
naglasio da je naSa Stampa
3
Pred konferencija "NN"
jedan od nosilaca novih ide-j- a,
zagovornik sloge i brat-stv- a
naSih iseljenika na
ovom kontinentu, i da je
samo pravo da takva Stampa
zivi i da se prenosi na mlade
naraStaje.
Po njegovom izlaganju
preSlo se je na ostale ta6ke
dnevnog reda, a na prvom
mjestu je bila dolazeca godi-snj- a
konferencija, osnovni
zadatak koje ce biti proSire-nj- e
naSeg lista, to jest, rad
na tome. Nakon obrazloze-nj- a
svih ciljeva konferenclje,
preSlo se je na davanje
prijedloga i diskusiju, medu
kojima na prvo mjesto dolazi
pove6anje lista na 20 strana.
Zatim povecanje pretplate,
kao i povedanje prodajne
cijene lista u trgovinama
(News Stands). Bilo je, na--
iiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiH
m to ZALBA UILJANE MILBERG
2elimo da se zna da je Ljiljana Mi I berg uCinila
jednu uslugu kanadskim Hrvatima.
Izgleda da joj to nije bila namjera nego je tako
ispalo.
Ona je bila ljuta na list Toronto Star zbog
pisanja o ustaSkim teroristima — otmi6arima
amerifikog aviona i ubojicama njujorSkog policaj-c- a
— u septembru proSle godine, pa se pozalila
Ontarijskom vijecu stampe (Ontario Press Coun-cil).
2albu je uputila u ime ekstremistiCke organl-zacij- e
"Ujedinjeni Hrvati Kanade" (United Croats
of Canada).
Radi se o Clanku kojega je Toronto Star obja-vi- o
11. septembra 1976. godine povodom otmice
атепбкод aviona i ubijstva njujorSkog policajca u
kome je iznijet rekord ustaбkih zlodnstava u
svijetu posljednjih godina. Clanak je objavljen pod
naslovom "Croatian nationalists carve a trail of
bloody murder", koji je u posljednjem izdanju lista
izmijenjen i glasio je "Croatians carve bloody
trail".
Gospoda (ili gospodica) Milberg u svojoj
zalbi Ontarijskom vijecu Stampe je tvrdila — navo-dim- o
prema izvjeStaju agencije Canadian Press —
da je pisanje Stara o ustaSkim teroristima bilo
"uvredljivo, pristrasno, grubo, klevetn!6ko i pogre-Sno- ".
Predstavnici Stara su kazali da su podatke
uzeli iz "pouzdanih izvora".
Ontarijsko vije6e Stampe je zakljufiilo da je
sadrzaj 6lanka istinit, ali je naslov родгебпо pripi-siva- o
zlo6instva ustaSkih ekstremista "svim hrvat-ski- m
nacionalistima, i svim Hrvatima".
Vije5e Stampe kaze (navodimo u engleskom
originalu):
"However, the first headline could be cons-trued
as referring to all, not some, Croatian
nationalists and the second headline to all, not
some Croatians, and to that extent could be
misleading".
Jasno receno: za teroristiCke ispade nisu krivi
svi Hrvati, pa ni svi hrvatski nacionalisti, nego
izvrSioci i organizatori istih — ustaSki ekstremisti.
Kanadski Hrvati mogu biti zahvalni Ontarij-skom
vijecu Stampe za ovu ocjenu. Negodovati ce
samo ekstremisti i njihovi amenovci.
Nadajmo se da ce Toronto Star i ostali kanad-ski
listovi u buduce pravilnije obavjeStavati kako o
teroristickim ispadima kojima u svojoj deSperat-nost- i
pribjegavaju ekstremisti, tako i o svemu
ostalom.
ravno, i govora o snizenoj
cijeni pretplate za penzione-re- ,
naime, da cijena za njih i
dalje ostane 1 2 dolara godis-nj- e,
Sto je ovaj skup odbacio
(pored veceg broja prisutnih
penzionera) s napomenom
da ce to ipak vrijediti za one
koji nisu u stanju da plate
viSe, i ukoliko o svojoj situ-aci- ji
obavijeste administra-cij- u
lista.
1пабе, raspolozenje po pi-tan- ju
naSih starijih 6italaca
bilo je u stvari takvo, da bis-m- o svima besplatno slali
novine kad bi to bilo financi-js- ki тодибе. Medutim, stva-rno- st
je druk6ija.
Na sastanku se, pored
spomenutog, diskusiralo i o
орбет sadrzaju naSeg lista,
palo je niz prijedloga koji ce
posebno biti razmatrani na
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f I J 1 1 1 1 1 1 1
tvxi7SZJrt~ukMiaJdt£iA±J&iAMtJilj
konferenciji, a one osnovnije
mozemo navesti ovom prili-ko- m.
Pitalo se, na primjer,
da li je list op6enito zadovo-Ijavajuc- i,
da li je dobar u
politifikom i druStvenom po-gled- u,
da li zadovoljava sve
potrebe, pa se na kraju doбlo
do raznih saznanja i mogu6-nost- i,
koja ce posebno biti
od interesa na konferenciji.
Pored ovih osnovnih obri-s- a
sastanka, prenijet cemo i
neke konkretne zakljudke
doneSene torn prilikom, a na
prvo mjesto spada odluka da
se list poveca na 20 strana;
da se cijena pretplate, s
obzirom na sve veci porast
troSkova oko izdavanja lista
(ukljuciv i inflaciju) poveca,
pocevSi od 1. januara 1978.
sa 12 dolara na 15 (sa iznim-kam- a
na zahtjev pojedinaca),
a u trgovinama sa 30 na 40
centi po primjerku.
Na ovom sastanku je for-mir- an
odbor za ргобјгепје
Stampe u Torontu, i postav-Ije- n
zadatak da se u narednoj
godini nade 500 novih pret-plat- a.
U vezi ovoga prisutni-m- a
je saopcena Cinjenica da
je u minulih deset mjeseci
dobijeno 200 novih pretpla-t- a.
U toku sastanka, u viSe
navrata, posebno je bilo
Zahvalni smo i gospodi (ili gospodici)
Milberg; da se ona nije obratila Ontarijskom vijecu
Stampe, a sporedno je Sta ju je na to navelo i
kakvu odluku je ocekivala, kanadska javnost nebi
bila upozorena na nepravdu koju je kanadskim
Hrvatima nanio Toronto Star senzacionalistiCkim
naslovima jednom ina6e istinitom б1апки o hrvat-ski- m ekstremisti ma.
Ogromna vecina kanadskih Hrvata su dobri
gradani i demokrati, oni nemaju niSta zajedni6kog
saekstremisti6kim elementima, njihovom "politi-'kom- "
i nasiljem, pa se ne smije dozvoliti Sirenje
dojma da su kanadski (i ameri6ki) Hrvati na strani
ustaSkih ekstremista. Ne svi Hrvati!, reklo je
Ontarijsko vije6e Stampe. Demokratski Hrvati
trebaju sada da se joS energi6nije suprostavljaju
ekstremistima, da osuduju teroristi6ke ispade, da
suzbijaju Sovinizam, da rije6ima i djelima dokazu-j- u
svoju privrzenost idejama slobode i demokraci-je- .
UstaSke ekstremiste i teroriste treba izolirati,
staviti u karantenu.
Prilikom nedavnog boravka u Vancouveru
imao sam priliku da cujem zalbe kako pri susretu
sa ostalim Kanadanima viSe ne smiju da kazu da
su Hrvati. To je uglavnom posljedica vrlo Sirokog
raspolozenja, kojejedobilo publiciteta u lokalnoj
Stampi, da su za ubijstvo Dr Vladimira Sovilja
odgovomi ustaSki ekstremisti. To je samo jedan
primjer kako ekstremisti kompromitiraju kanad-sk- e
Hrvate, kao i sav hrvatski narod. A bit ce toga
joS, pa i goreg, ako se demokratski Hrvati ne budu
ogradivali od ustaStva.
Ovo vazi i za demokratske Srbe, jer je Stampa
u nagadanju tko je ubio Dr Sovilja spominjala i
Srbe. Srpski ekstremisti nisu niSta bolji od
hrvatskih; pribjegavaju6i nasilju da postignu svoje
politiCke ciljeve, i jedni i drugi sramote narod
kome pripadaju nanose mu Stetu.
Ako su se hrvatski i srpski ekstremisti u ovoj
zemlji osilili, to je sigurno i zbog toga Sto nisu
nailazili na dovoljan otpor kanadskih vlasti i jav-nos- ti,
ukljuciv Stampu. U posljednje vrijeme
primjeduju se promjene. S tog glediSta vazna je i
sadaSnja odluka Ontarijskog vijeca Stampe.
Sve to vodi ka zakljufiku da su ostali Kana-da- ni
poteli uvidati da hrvatski i srpski Sovinizam,
ekstremizam i terorizam predstavlja opasnost i za
njih isto kao za hrvatsku i srpsku nacionalnu
skupinu, pa ce nam se sigurno pridruziti u suzbi-janj- u
tih nemilih druStvenih pojava.
S. Miosic
71 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 M M 1 1 M 1 1 1 И 1 M M 1 M M 1
i
i
i
i
ШЛЛЛ.ИЛЛл ;wiKaiWjia(&''-- ' t
govora o sadrzaju lista sa.
napisima na viSe jezika, da u
njemu sudjeluje viSe naSih
narodnosti, ako je moguce,
sve, povodeci se za primje-ro- m Makedonaca iz Toronta
koji sada imaju u listu svoju
stranu. Neka nerazumijeva-nj- a
po pitanju pisanja bra6e
Makedonaca u "NN" isprav-Ijen- a
su i protuma6ena na
ovom sastanku i svi su se
potom slozili da je jedna tak-va
strana pozitivan i koristan
korak (o cemu cemo poseb-no
pisati) i da nam samo
nedostaje sli6na suradnja od
strane Slovenaca, pa 6e se i
o tome raspravljati na konfe-renciji.
Sve u svemu, sastanak
Sitalaca u Torontu u potpu-nos- ti
je uspio, a posebno
6injenicom Sto su se svi
prisutni slozili da kao dele-ga- ti
prisustvuju godiSnjoj
konferenciji u Torontu 19. i
20. novembra 1977.
A. KOSTELAC
mm ш
POBOUMJ
Slijedeci predlozi D. Jova-novi- da
iznijeti su na sastan-ku
torontskih ditalaca u
nedjelju 30. oktobra:
1. Pitanje donoSenja rezolucija:
pre ddanja konferencija i za vreme
konferencija. Odbor za rezolucije.
2. Rotacija urednika: da bi se obez-bedi- lo
izlafenje novina i za vreme
godiSnjeg raspusta, jedno bi lice
trebalo da ostane, Sto znafii da bi
se trebalo uvezbati i na kucanju
ofset maSine, pa makar novine
izlazile i sa manjim brojem strana.
3. Objavljlvanje pisama Citalaca i
ako su kritidki napisana bilo na for-m- u
bilo na sadrzlnu, i ako nisu
uvredljiva.
4. Povecanje lista na 20 strana. Ja
sam za to, ali sada postavljam pita-nje
da li bl bilo korisnije to ili da se
sredstva koja bi za pro§irenje bila
potrebna, daju zazivu reportazu, sa
slikama: za razne originalne rado-v- e
i slifino? Ili cak da se uvede van-redn- o
izdanje samo za Toronto, od
recimo jedne ili dve strane.
5. Da se odrede stupci po raznim
pitanjima i da se isti daju odrede-ni- m
saradnicima, kao 5to je slucaj
sa uredivanjem sportske rubrike,
koja sada zauzima jednu i po
stranu. Mozda bi trebalo da se ista
smanji kako bi se druge povecale?
6. U svakom broju bi trebalo obja-vi- ti
uvodnik o najnovijim dogadaji-ma- ,
sa komentarom, ili na prvoj ili
drugoj strani i to kao stalna forma.
7. Da se formalno uredi odrzava-nj- e
"Novinskog fonda", koji se
moze koristiti samo za odredene
svrhe . Pod formalnim mislim i da
se izabere podobno lice koje bi se o I
fondu staralo.
8. O potrebi unoSenja i drugih
rubrika, kao Sto je pregled novih
knjiga, Casopisa; komentari na
uvodnike drugih novina, i slicno.
9. Pitanje nalazenja sredstava i
povecanja broja saradnika.
10. Slanje IzveStaCa na razne semi-nar- e
o vaznim druStvenim proble-mim- a.
1 1
. Potreba Sto Sireg izveStavanja o
kanadskim druStvenim problemi-ma- ,
o cemu se, cini mi se, sve
manje piSe?