Nase Novine, July 17, 1986

              4"1%r ?.- -
1 ,#" 1.'
.
ГМ- - si -- 9
CIJELA ZEMLJA NATIONAL, STEEL SAO
ODALA POCAST CO. SMANJUJE TIT J ZAPOSLENJA, itN1 NA DESET
??
Sesta godisnjica smrti Josipa
Broza Tita obiljezena u svim
krajevima Jugoslavije — Uime
delegacije federacije vijenac
cvijeca na Titov grob polozio
Radovan Vlajkovic, a u ime de-legacije
oruzanih snaga SFRJ
admiral flote Branko Mamula.
BEOGRAD (Tanjug) — Jugoslavia
je 4. maja u 15 sati i 5 minuta odala
pocast vodi jugoslavenske revolucije
Josipu Brozu Titu. Toga trenutka si-ro- m zemlje, oglasile su se sirene, pod-sjecaju- ci
na 4. maj 1980. godine, kada
je prestalo da kuca srce najvecegsina
jugoslavenskih naroda. Sestogodi-snjic- u Titove smerti, ljudi su ozbilje-zil- i
u stavu mirno, zastajuci na rad-ni- m mjestima, na ulicama i putovima,
tamo gdje su se zatekli. Na bijelu mra-morn- u
plocu u kuci cvijeca vijenac
su polozili delegacija federacije i de-legaci- ja oruzanih snaga SFRJ.
Toga dana vec od 10 sati kraj spome-nik- a Josipa Broza Tita u Kumrovcu,
smenjivali su se pocasne straze pioni-ra- ,
ucenika, omladine, radnih ljudi i
gradana Kumrovca i okolice. Kuca u
kojoj se rodio Josip Broz Tito bila je
otvorena svima ka i svih ovih godina.
W#0#W#WW#0##tf0tf
Gasio jugosovenskih isdjenikai njihovih
potomaka na Sev ernoamerickom kontinentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Pro?. Adeia Roki
SEKRETARI : Bozidar Pavkovic i SoujaReYing
BLAGAJNIK: AnkaNoiinic
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Wadisiav Gatic
UREDNICKI KOLEGUUM: ProUvan
Doienc, Daniel Pixiades, Pcro Kovacevic,
Mike Grbi6, Miienko Popovic.
DOPISNICI: ProL Viadisiav Tomovic,
(University of St. Chatharines), Anton Koste-a- c
(Welland), Boza Spacck (New York),
Frank Puduric (Vancouver), Margaret Starce-vi-c
(Los Angeles, California), losip Stanic-Sta-ni- os
(Rim, Italija), Lepa Teofanovic (Remac-hei- d,
Zap. Nemacka), Mira Strbac (Pariz,
Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko
Markovifc , Luka Markovic , Petar Kurtifc , M'uos
Kondifc, Ateksandar Ciric, StrahinjaMaietic,
Novica Miiic, pro?. Du&anka Licina, Nikoia
Drenovac i Bozidar Zivkovic.
IZDAVACKI SAVET: Vojin Gtbic, Josip
Kovacic, Stanko Mudzeka, Katarina Kosti6,
Miiena Bozic, Ana Burovic, Lepa Rajnovic,
Borisiav Nelkovic Rozaiija Divjakovic, Bum
MaYjkovic, Mie Baijak, Wija Bubao, Pavao
Radmanic, Ostoja Kovacevic, Viktor Arar,
Dulan Stanar, Miiijan Petrovic, lobn Scverin-sk-i,
Mate Siau£, Martin Karavanic, Srdan
Bodic, Peko Dmitrovic, Miiica Miucbin, A.
Geriacb, Bo£ko Miadenovic, Mio£ Vukcevic,
Josip Sujic,Rudi Gregpras, Stanko BoU, Josip
Gabre i Bata Batic.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg габипа: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlazc 6etvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "5ф5к1 glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
Redakcija odgovara га ncpotpisane materi'yd-c- .
Potpisani cAanci ixrazavaju nijcnje autora.
Dopisi se ne vracaju.
I
s
"s
► ::
j:
s.
u
►ss
l
u
Kooperacija radnika i menagera
usmerena je da pojaca kompanij-sk- u
navalu u eliminisanju United
Steelworkers of America kao pre-gorvac- ke
snage.
U iducih tri godine 7.200 zaposle-ni- h radice sa ugovorom po kome ce
25 procenata radnika biti otpustena
odnosno smanjice se dve hiljade
radnih mesta. Sve do sad izvoje-van- e
beneficije bice smanjene ili
ponistene. Ugovor takode pred-stavlj- a
smanjenje plate jedan dolar
po satu rada.
Ugovor je bio ratifikovan od 65
prema 35 posto radnika, koji su po-verov- ali
u kompanijsku "garanciju
zaposljenja".
Kroz tri godine kad kompanija
ostvari velike profite a dve hiljade
radnika ostane na ulici mnogi ce se
pokajati zbog glasanja, ali tad ce
sve biti kasno.
Propaganda koja se vodi vise od
dve godine od strane vlade i kompa-nij- e
ucinila je svoje i omeksala rad-nik- e
prema kooperaciji izmedu
njih i menadzmenta. "Kooperaci-ju- "
radnika i kapitalista propagi-raj- u
vec godinama i neke vode
unija kao sto je direktor lokala 34,
Buddy Davis.
Radnici nisu spremni na predaju.
Iako nece biti lako, radnici ce se
boriti i nece dozvoliti da kompanija
gazi po njima. Iako se preti svakom
radniku koji se pobuni protiv kom-pani- je
otpustanjem, radnici ce naci
novi nacin borbe jer kompanija je
ovog puta zagrizla zalogaj koji ne
moze progutati.
POZDRAVLJENA
GORBACOVLJEVA IZJAVA
BEC — Medunarodna agencija UN
za atomsku energiju (IAEA) pozdra-vil- a
je poziv sovjetskog vode Mihaila
Gorbacova za vise suradnje na polju
nuklearne energije i najavila seriju
sastanaka na kojima ce se analizirati
nesreca u Cernobilu. Na prvom ta-kvo- m sastanku ce se okupiti struc-nja- ci
Svjetske zdravstvene organiza-cije- ,
Svjetske meteoroloske organiza-cije- ,
Program UN za covjekovu oko-lin- u
i Organizacije za nuklearnu
energiju OECD. Grupa ce analizirati
podatke o radijaciji koja je ispustena
iz oStecenog reaktora i njeno sirenje
po svijetu. (Reuter).
ZENEVSKI PREGOVORI
NOVI SOVJETSKI,!
PRIJEDLOG
ZENEVA — Sovjetski Savez podnio
je na zenevskim pregovorima o razo-ruzanj- u
novi nacrt prijedloga za likvi-dacij- u
svih sovjetskih i americkih ra-ket- a,
srednjeg dometa u Evropi. Pri-jedlo- g
je iznesen na specijalnom za-sjedan- ju
predstavnika dviju strana.
Kako javljaju zapadne agencije, novi
dokument u osnovi sadrzi prijedloge
iznesene u toku ranijih pregovora
koje je americka strana ocijenila kao
neprihvatljive.
NA POMOLUSUKOB?
TEL-AVI- V — Sirijsko-izraels- ki od-no- si dostizu tocku usijanaj uz sve pri-mjetni- ju
nervozu na objema stra-nam- a
koju odrzavaju stalne izraelske
prijetnje, ali i sirijska upozorenja.
Doduse neki izraelski politicari, po-p- ut premijera Peresa, kao da pokusa-vaj- u
malo smiriti stvari, iako prijet-nj- a
i dalje visi u zraku.
Uz stalne optuzbe da Sirija "pod-rzav- a medunarodni terorizam" Iz-ra- el posljenjih dana ponavlja da ja-caj- u
sirijski vojni efektivi u Libano-nu- .
TISUCA MILJA
Medju razlicitim mislje-njim- a iznesenim na americ-ko- j
televiziji u povodu pre-sud- e ratnom zlocincu An-dri- ji Artukovicu istice se
stav Simona Wiesenthala da
"radi buducih pokoljenja
treba inzistirati na tome da
nigdje i nikad zjocinci ne
mogu biti sigurni da su iz-ma- kli ruci pravde"
NEW YOKR — Najznacajniji do-gad- aj
za americke televizijske sta-nic- e
proslih nedelja bio zavrsetak
sudenja ratnom zlocincu Andriji
Artukovicu u Zagrebu. TV mreza
"ABC" posvetila mu je svoju elitnu
informativnu emisiju "Nightline" a
kablovska televizija "CNN" emisiju
"Crossfire" koja se u toku 24 sata
dva puta reprizira. U "Unakrsnoj
vatri" nasli su se Martin Mendel-sohn,
pravnik iz Washingtona, koji
je svojedobno u ministarstvu
pravde radio na izrucenju Andrije
Artukovica i Artukovicev sin Rado-salv- .
Sugovrnici voditelja "Nightli-ne"-- a
Teda Koppela bili su Simon
Wiesenthal, Mendelsohn i Rado-sla- v
Artukovic.
Po sadrzaju i dojmu koji su osta-vil- e
dvije se renomirane emisije
nisu razlikovale, ali je "Nightline"
u uvodnom dijelu s nekoliko ka-dro- va dao "pozadinu" osobito po-treb- nu
manje upucenim gledaoci-ma- .
Najprije je prikazan "mirni su-sje- d"
iz California-- e u krugu brojne
obitelji, a potom u ustaskoj uni-for- mi
"covjek koji je ljudima radio
ovo" uslijedili su snimci iz logora i
drugih stratista. "Ne desetke, ne
stotine, nego stotine tisuca ljudi po-sla- o
je u smrt", govorio je spiker,
"samo zato sto su bili Srbi, zidovi,
Cigani, a on je bio ministar unutra-snji- h
poslova". "Tko je on", pitao je
spiker, "starac, prema kojem +reba
osjecati sazaljenje ili — udovi-ste?- "
U objema emisijama Radoslav
Artukovic se suocio s pitanjem koje
je voditelj "Nightlinea" formulirao
priblizno ovako: 'Otac vam je bio
ministar unutrasnjih poslova u na-cistick- oj
marionetskoj drzavi s lo-gori- ma srmti u kojima su pobijene
stotine tisuca nevinih ljudi. Po ko-joj
to logici tvrdite da on s time nije
imao niusta?" Radoslav Artukovic
odgovorio je da je to bio voj nodikta-torsk- i
rezim, da je situacije ondje
bila "nesto izmedu Vijetnama i Li-banon- a",
i da njegov otac, iako mi-nistar
unutrasnjih poslova, nije
imao kontrolu ni nad policijom, ni
nad logorima. Uz napomenu da po-stu- je sinovske osjecaje, Simo Wie-senthal
se ukljucio u razgovor, re-kav- si
da je Andrija Artukovic "vise
nego odgovoran" za masovna umor-stv- a
i progone, da je imao vlastite
rasisticke programe i da su se cak
i neki njemacki nacisti zgrazali nad
zlocinima i zvjerstvima koji su bili
pocinjeni pod ustaskim rezimom.
Martin Mendelsohn, koji je, kao i
Radoslav Artukovic, prisustvovao
dijelu sudenja u Zagrebu, u oba je
razgovora u vise navrata replicirao
na tvrdnje Radoslava Artukovica
da Sjedinjene Drzave nisu njego-vo- m
ocu pruzile odgovarajucu za-kons- ku
zastitu, da su ga naime, bez
dokaza o krivici izrucile Jugoslavi-ji- ,
"komunistickoj zemlji u kojoj se
ne postuju nase vrijednosti" i u ko-joj
se ne mogu ocekivati "postena
sudenja". Mendelsohn je vrlo od-luc- no odgovorio da su Andriji Artu
O O 0
;."-tf-cT"
1!
kovicu u postupku za izrucenje bile
pruzene sve zakonske mogucnosti
za obranu, a na pitanje voditelja
"Unakrsne vbatre" o tome je li
sudenje u Zagrebu bilo korektno
rekao je da, iz onoga koliko mu je
prisustvovao misli da jest, dakako,
prema juigosalvenskim zakonima
jer drukcuje se, napomenuo, je niti
ne moze ocjenjivati.
"Da je sudenje obavljeno prije 40
godina, nekih pitanja koja se sada
postavljaju sigurno ne bi bilo", re-kao
je na kraju emisije Ted Koppel
i upitao: "U cemu je smisao sude-nja
i izvrsenja kazne toliko dugo
vremena posto su zlocini pocinje-ni?"
"Krivica je tolika da primje-ren- e
kazne zaista nema", odgovorio
je Wiesenthal "ali radi buducih po-koljenja
treba inzistirati na tome
da ni poslije 40 godina, ni na udalje-nost- i
od 10.000 milja, dakle, nigdje
i nikada zlocinci ne mogu biti si-gurni
da su izmakli ruci pravde".
Iscrpne izvjestaje u povodu za-vrset- ka sudenja i izricanja smrtne
presude Andriji Artukovicu doni-je- li
su i "Washington Post" i "Cri-stia- n
Science Monitor". Navodeci
kakve mogucnosti pruza jugosla-vensk- o
zakonodavstvo za zalbeni
postupak, "Cristian Science Moni-tor"
ocjenjuje da se, s obzirom na
tezinu dokaza o krivnji Artukovica
podnijetih u toku sudenja, ne moze
ocekivati da bi na visim sudskim in-stanca- ma presuda suda u Zagrebu
mogla biti dovedena u pitanje, niti
da bi izrecena kazna mogla biti
ublazena.
Zivko GRUDEN
SASTANAK CONTRASA
U MIAMIJU
MIAMI — Vode antisandinistickih
kontrarevolucionarnih grupacija op-kupi- li
su se u americkom ljetovalistu
Miamiju da bi se dogovorili o ujedi-njavanj- u
vojnih snaga u ratu protiv
Nikaragve. Sastanak je sazvan na za-htjev
Reaganove administracije, koja
strahuje da bi postojeca nesloga iz-medu
dviju najjacih kontrarevolu-cionarnih
grupacija — ARDE i FDN
— mogla utjecati na kongres da ne
odobri trazenu vojnu pomoc od 100
milijuna dolara za contrase. (Reuter)
PASTORA ODUSTAO OD
ORUZANE BORBE
SAN JOSE — Eden Pastora, legen-dar- ni "komandant nula" odmetnuti
nikaragvanski revolucionar odlucio
je odustati od oruzane borbe protiv
sandinisticke vlade. Svoju odluku us-ko- ro ce javno iznijeti, saopcili su nje-go- vi suborci iz Demokratskog revolu-cionarno- g
saveza (ARDE). Pastora
(48) je takoder odlucio da se na svojih
400 boraca povuee u Kostariku i ondje
zatrazi azil. Odluka je uslijedila posto
je sest do sedam Pastorinih koman-dir- a
pristupilo drugoj antisandinistic-ko- j
grupi koju podrzava vlada u Was-hington- u.
(AP).
ODBIJEN AZIL MARCOSU
SAN JOSE — Kostarika je odbila
pola milijarde americkih dolara ko-liko
je nudio bivsi filipinski pred-sjedni- k Ferdinand Marcos, ako mu
vlada u San Joseu odobri politicki
azil. Ovdasnji radio "Monumental"
tvrdi da je ponudu predsjedniku Os-ca- ru Ariasu prenijela jedna od Mar-cosov- ih kceri. Vlada je u potvrdila da
je Marcos nesluzbenim putem trazio
azil ali je odbijen. (IPS)