000231 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1
&
Opereta. "Vesela udovica". Ma$e
se zastavama. Svira pleh muzika.
Rulja urla. Ratni brodovi idu u rat.
Slulavke pladu za momcima koji
odzdravljaju. Trube sirene. .Haig
stigao u London. Ide i u Buenos
Aires. Dirljivo.
Tako je na obje strane svijeta: u
Argentini i u Velikoi Britaniji. U
pitanju je tzv. nacionalno dostojan-stvo- :
Ne dajemo se vrijedati! Neki
(mnogi), doduSe, nisu ni znali da
postoje Falklandski otoci, sad su
naudili. I spremni su ginuti za
domovinu (recimo). A pri kraju smo
20. stoljeda.
Starom lavu pale su gade, gda
Thatcher mu ih je pridigla i otpustila
dva-t- ri ministra koji su tu sramnu
sliku trebali da sprijede. Na drugoj
strani, kad su se iscrpili svi motivi
za okupljanje nacije, pronaden je
blitzkrieg kao spasonosno Ijepilo za
razjedinjenost. General Galtiere u
svom je elementu: pokazat 6e on
kako treba s kolonijalistima!
A propos kolonijalizma. Spanjolci
su u ona davna osvajadka vremena
stigli ratnim brodovima u juzni dio
ameridke ' hemisfere, naSli tamo
starosjedioce Indijance, potamanili
ih koliko su dospjeli, ostale pokorili,
i kasnije, sredinom 19. stoljeda,
proglasili se posebnom drlavom,
Agrentinom. Paralelno Britanci su
(1592) otkrili puste otoke, nezainte-resiran- o
oti§lir all stotinjak godina
kasnije kapetan John Strong ih je
posjeo, dao im ime po viscountu
Falklandu. Od 1764. do 1774. promi-jenje-ni
su gospodar'r.malo su to bili
Francuzi, malo Spanjolci (sve skupa
,10 godina), da bi invazori bili
otjerani, i na britanske otoke dove-den- o
britansko livlje: Skoti.
A onda su iz Argentine poku§ali
Dr. Mirko Markovi6:
kolonizirati otodje, trajalo je to cigle
tri godine (1829 -- 1832) i kolonizatori
su otjerani. Prije toga i otada Skoti
gaje stoku, polarne pse i ulove
pokojeg kita. Tko je tu kolonizatori
Evo posla za pravnike teoretidare!
Nekako, istina, nije uobidajeno da
dio teritorije bude udaljen petnaes-ta- k
dana plovidbe brodom, all ako
tako ho6e stanovhici? Zitelji Fal-klan- da
— njih 200 — nisu nikad
trazili samoopredjeljenje, njima je
dobro i ovako. Barem ne kazu
obrnuto. Na temelju dega sada
vojnici druge zemlje imaju pravo da
ignoriraju volju naroda? Mole se,
jasno, i tako postaviti problem. Krivi
su ipak Spanjotski kolonizatori koji
nisu — kad su ved porobili tude
prostore — zaSli i na to otodje i tada
zabili osvajadku zastavu.
Motiv generala Galtierija je jasan:
nadi "auspuh" za nezadovoljstvo
masa (najviSa inflacija na svijetu,
dvrsta ruka vojnih krugova, misteri-oz- ni nestanci opozicionara u nodi
bezpovratka). Ako je, uzgred, todno
da se oko tog podrudja prema obali
na dubinama ispod oceana nalaze
naftom bogata podrudja (netko
kale: dvije, netko §est milijardi
barila), eto i novog motiva i za §efa
hunte generala Galtierija i za gdu
Thatcher.
Vijede sigurnosti je naSlo pilatsku
formulu: niSta s oruljem, sve se
mole pregovorima: opralo ruke i
deka. Moskva govori o kolonijaliz-m- u,
ali govoriti radi toga o klici
svjetskih sukoba, nekako je preura-njen- o.
Ipak je to opereta. "Grofica Marica"
s veselom muzikom teSko se mole
preobraziti u vangerijansku dramu.
Josko Palavrsid
("Vjesnik")
Bas tako meje pitao prije neki dan jedan sumadijski seljak. I da
vidite duda, odgovor na pitanje nije ni suvi§e jednostavan, aii nije
ni suvise komplikovan — kako se uzme. No, podimo redom.
Kao sto je poznato, sadasnja ekipa u BijeJoj kuci dosla je na
vlast voljom krupnog kapitala, voljom najdesnijeg krila klase
kapitaiista. Reagan je njihov Predsjednik, izabran je zato da svim i
svacim stiti interese (danasnje i sjutrasnje) bas tog najbogatijeg,
najdesnijeg, najreakcionarnijeg dijela ameridke burzoazije.
Vjerujem da to danas "i vrapci znaju".
A sada se vratimo malo unazad. Od sredine proslog vijeka, to
jest od kada se poceo razvijati i rasplamsavati napredni radnidki
pokret, voden jiaukom Karla Marksa, krupna burzoazija vidi
crvenu boju kao vulkanske oblake, koji joj prijete da je sprze i
koji joj utjeruju strah u kosti. A od prije sezdesetak godina, to
jest od Oktobarske revolucije, taj strah se pretvorio u stvarni
uzas, jet je Oktobar 1917. odnosno Lenjin u praksi pokazao §ta
treba radnicka klasa da cini i sta stvarno dini kada srusi vladavinu
bogatih i uzme vlast u svoje ruke, pretvarajuci svojinu krupne
burzoazije u svojinu cijelog dru§tva.
I mora se priznati, da je za nekoliko hiljada milijarderskih
porodica to pravi "smak svijeta". Izgubiti fabrike i rudnike, banke
i dvorce, izgubiti sve ono sto ta brojno nistavna manjina
posjeduje — za nju znadi "vjecno pomradenje sunca". A to su baS
oni koji su doveli Reagana na vlast i dije interese on revnostno
brani.
"A sta mu je kriv Sovjetski Savez"?, pita moj prijatelj
Sumadinac. Ali prije odgovora evo jedno upotedenje: kroz bure i
oluje, kroz magle i nocne tmine plove brodovi. SUasno i tesko.
Ali negde na horizontu kapetani vide crveni signal kule svjetilje,
koji im pomaze da nadu dobar pravac.
E, vidite, za radnike i sirotinju, za obespravljene i izrabljivane
svih zemalja kapitalistidkog svijeta Sovjetski Savez je ta kula
svjetilja. Taj svetionik bio je putokaz — vec do sada — za ditav
buket zemalja na svim kontinentima svijeta (izuzev Australije),
koje su posle putem socijalizma — u kojima je kapital izgubio
vlast.
Pise: PETAR KURTlC
Opazam da neki drugovi otvaraju
diskusiju o "jugoslavenstvu" i smat-raj- u
da bi mi trebali da budemo
jedna nacija. To isto mi pisu drugovi
iz Novog Zealanda a iste stvari su
nam se postavljale u Juznoj Ame-ric- i.
Stvar nije tako jednostavna.
Svi mi, koji tezimo k jugoslaven-stvu,
kada se nalazimo medu svoji-m- a
izjavljujemo ono Sto smo i kako
se osjecamo. Ja na pr. , kada sam
medu Hrvatima kazem da sam
Dalmatinac, kada sam medu drugim
narodnostima kazem da sam Hrvat,
a kada sam izvan Dugoslavije, onda
isti£em da sam Jugoslaven.
U manjem obimu postoje kod nas
dva zla "unitarizam" i "separati-zam- ".
Obadva su zapravo neznatna
po svojoj snazi i ne predstavljaju
nikakov problem, samo se medu-sobn- o
pothranjuju.
Ideja jugoslavenstva je bila kod
nas vrlo jaka 1919. godine, ali ju je
velikosrpska buiioazija sa terorom
nad nesrpskim narodima potisnula
za 100 godina nazad. Zabranila nam
je narodnost i proglasila da smo tri
plemena — kao da smo africka
plemena — ne6esovog troimenog
naroda. Crnogorcima i Makedonci-m- a
nisu priznavali niti da su
plemena. To ugnjetavanje, koje je
trajalo od 1918. do 1941. stvorilo je
odbojnost prema narodnom jedin-stv- u
i zahvaljuju6i Komunistickoj
partiji Jugoslavije, drugu Titu i
N.O.B. ponovno je po6ela oiivljavati
ideja narodnog jedinstva 6ija je
glavna baza jednakopravnost sviju
naSih jugoslavenskih naroda. NaSe
bratstvo i jedinstvo kovano u krvi
sviju nasi.h naroda i u zajednidkoj
borbi stvorili su uvjete da s vreme-no- m,
mo2da kroz nekoliko pokolje- -,
nja, postanemo jedan narod.
NiSta se ne moze postici na silu i
May 5, 1982, NASE NOVINE --3
ротоби dekreta. Sve mora da tece
svojim prirodnim tokom.
Svicarski narod je jedan i jedin-stve- n
iako se sastoji od 4 razli6ita
porijekla i govori sa 4 sasvim
razlicita jezika. Belgijski narod go-vori
sa dva razlicita jezika, a Finski
satri. Dofiim kod nas postoje tri vrlo
slicna slavenska jezika i postoje
mnogo bolji uslovi za narodno
jedinstvo nego su postojali, na pr.,
u Svicarskoj. Da kod nas napreduje
ideja jugoslavenstva pokazuje pos-Ijedn- ji
popis stanovnistva: U 1971 su
se izjasnili kao Jugoslaveni 273.077
gradana, a sada (1981.) 1,216.463
gradana, to jest blizu 5 puta viSe.
Iako se je preko radija i televizije
pravila propaganda da se izjaSnjava-nj- e
kao "Jugoslaven" nece ubrojati u
nikakovu narodnost ipak se je
1,216.463 gradana izjasnilo kao
Jugoslaveni. Neki ljudi to nastoje
protuma6iti sa mjeSovitim brakovi-m- a,
kao da je nahrupilo to mijeSanje
brakova najedanput, mjesto da se
pomire sa 6injenicom da se pojavlju-j- e
ta naSa zajednidka svi jest.
U svemu ovome najvaznije je da
nije bilo nikakova ni moralnog ni
materijalnog pritiska da se ljudi
izjasne onako kako osje6aju. Posto-jal- a
je apsolutna sloboda i ja
smatram da ce bas ova sloboda u
buducnosti dovesti do nase jedin-stve- ne
nacije pa makar to bilo za 50
ili 100 godina.
Ni u Svicarskoj, Belgiji i Finskoj
nije doSlo do narodnog jedinstva u
jednom danu ni u jednoj godini nego
je to ponegdje trajalo i stotine
godina. Zato si mi ne razbijamo
glavu. Glavno je da se u nasoj
domovini priznaje svakome narodu
njegova individualnost, njegova rav-nopravn- ost,
njegova povijest i kultu-r- a
i u slobodi, bez pritiska postati
cemo ono Sto treba da postanemo.
Znadi, SSSRje "kriv" zato "sto je ziv", sto je jedna od tehnidki
najrazvijenijih zemalja, sto njegova privreda raste iz godine u
godinu, sto je zemlja sa najvecim brojem naudnika itd, itd.
A ko su "kapetani" onih "brodova", koji se ravnaju prema onom
crvenom svetioniku? To su borci radnicke klase, radnog naroda
— to su komunisti. I to reagani, hejgi i slidni znaju. Njima ne
smetaju ni socijal demokrati, ni liberali. Takvi nazovi marksisti
Reaganu ne smetaju zato sto — jo§ od Bernstajna kada se
odvojio od Marksa i marksizma pa do danas nigdje nijesu ukinuli
vladavinu kapitala, pa bili u vlasti ili ne bili.
Bruno Donateli, italijanski radnik iz Torina, u svom pismu koje
je poslao novinama, izmedu ostalog pise: "(7 revolucionarnom
procesu koji tece pomoc Sovjetskog Saveza nacionalno-oslobo-diladko- m
pokretu je neosporna. Medutim, USA i njeni saveznici
neosporno pomazu kolonizatore na svim kontinentima. SSSR je
uvijek bio na strani siromasnih, dok je Zapad uvijek pomagao
bogate da eksploatisu sirotinju. Ondje gdje se vije crveni barjak
nema vise gladnih i svakome je osigurana sjutraSnjica, omladini
je zajamdeno zaposljenje, skolovanje, Ijekarska pomod svima itd.
Bez obzira na intervencije imperijalista — baza socijalizma je
ojadala". Zato (kaze radnik iz Torina; "niukom slucaju se ne moze
postavljati znak jednakosti izmedu ameridkog imperijalizma i
Sovjetskog Saveza". Ovo je odlicno receno. A ima i takvih, koji
vole da stavljaju znak jednakosti izmedu "dva bloka" — NATO i
Varsavskog ugovora. To je ili odista neznanje Hi nesto gore od
toga.
Da nije Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika — onaj krupni
kapital, koji je i doveo Reagana na vlast, krojio bi i prekrajao ovu
nasu Zemljinu kuglu prema svom defu, prema svojim profitima.
Eto, i u tome "grmu leii zee" za tolike hajke na Sovjetski Savez i
na komuniste. A sve one lagarije o "sovjetskoj opasnosti", o
raketama i slidno samo je kamuflaza — namijenjena naivnima
(kojih je sve manje).
Dakle, podloga sirenja hajke i huskanja protiv SSSR i naprednih
snaga svijeta ima disto klasnu sadrzinu. Ko to ne vidi ili
zamagljuje — taj svjesno "krije madka u dzaku".
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 23, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-05-05 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000152 |
Description
| Title | 000231 |
| OCR text | 1 & Opereta. "Vesela udovica". Ma$e se zastavama. Svira pleh muzika. Rulja urla. Ratni brodovi idu u rat. Slulavke pladu za momcima koji odzdravljaju. Trube sirene. .Haig stigao u London. Ide i u Buenos Aires. Dirljivo. Tako je na obje strane svijeta: u Argentini i u Velikoi Britaniji. U pitanju je tzv. nacionalno dostojan-stvo- : Ne dajemo se vrijedati! Neki (mnogi), doduSe, nisu ni znali da postoje Falklandski otoci, sad su naudili. I spremni su ginuti za domovinu (recimo). A pri kraju smo 20. stoljeda. Starom lavu pale su gade, gda Thatcher mu ih je pridigla i otpustila dva-t- ri ministra koji su tu sramnu sliku trebali da sprijede. Na drugoj strani, kad su se iscrpili svi motivi za okupljanje nacije, pronaden je blitzkrieg kao spasonosno Ijepilo za razjedinjenost. General Galtiere u svom je elementu: pokazat 6e on kako treba s kolonijalistima! A propos kolonijalizma. Spanjolci su u ona davna osvajadka vremena stigli ratnim brodovima u juzni dio ameridke ' hemisfere, naSli tamo starosjedioce Indijance, potamanili ih koliko su dospjeli, ostale pokorili, i kasnije, sredinom 19. stoljeda, proglasili se posebnom drlavom, Agrentinom. Paralelno Britanci su (1592) otkrili puste otoke, nezainte-resiran- o oti§lir all stotinjak godina kasnije kapetan John Strong ih je posjeo, dao im ime po viscountu Falklandu. Od 1764. do 1774. promi-jenje-ni su gospodar'r.malo su to bili Francuzi, malo Spanjolci (sve skupa ,10 godina), da bi invazori bili otjerani, i na britanske otoke dove-den- o britansko livlje: Skoti. A onda su iz Argentine poku§ali Dr. Mirko Markovi6: kolonizirati otodje, trajalo je to cigle tri godine (1829 -- 1832) i kolonizatori su otjerani. Prije toga i otada Skoti gaje stoku, polarne pse i ulove pokojeg kita. Tko je tu kolonizatori Evo posla za pravnike teoretidare! Nekako, istina, nije uobidajeno da dio teritorije bude udaljen petnaes-ta- k dana plovidbe brodom, all ako tako ho6e stanovhici? Zitelji Fal-klan- da — njih 200 — nisu nikad trazili samoopredjeljenje, njima je dobro i ovako. Barem ne kazu obrnuto. Na temelju dega sada vojnici druge zemlje imaju pravo da ignoriraju volju naroda? Mole se, jasno, i tako postaviti problem. Krivi su ipak Spanjotski kolonizatori koji nisu — kad su ved porobili tude prostore — zaSli i na to otodje i tada zabili osvajadku zastavu. Motiv generala Galtierija je jasan: nadi "auspuh" za nezadovoljstvo masa (najviSa inflacija na svijetu, dvrsta ruka vojnih krugova, misteri-oz- ni nestanci opozicionara u nodi bezpovratka). Ako je, uzgred, todno da se oko tog podrudja prema obali na dubinama ispod oceana nalaze naftom bogata podrudja (netko kale: dvije, netko §est milijardi barila), eto i novog motiva i za §efa hunte generala Galtierija i za gdu Thatcher. Vijede sigurnosti je naSlo pilatsku formulu: niSta s oruljem, sve se mole pregovorima: opralo ruke i deka. Moskva govori o kolonijaliz-m- u, ali govoriti radi toga o klici svjetskih sukoba, nekako je preura-njen- o. Ipak je to opereta. "Grofica Marica" s veselom muzikom teSko se mole preobraziti u vangerijansku dramu. Josko Palavrsid ("Vjesnik") Bas tako meje pitao prije neki dan jedan sumadijski seljak. I da vidite duda, odgovor na pitanje nije ni suvi§e jednostavan, aii nije ni suvise komplikovan — kako se uzme. No, podimo redom. Kao sto je poznato, sadasnja ekipa u BijeJoj kuci dosla je na vlast voljom krupnog kapitala, voljom najdesnijeg krila klase kapitaiista. Reagan je njihov Predsjednik, izabran je zato da svim i svacim stiti interese (danasnje i sjutrasnje) bas tog najbogatijeg, najdesnijeg, najreakcionarnijeg dijela ameridke burzoazije. Vjerujem da to danas "i vrapci znaju". A sada se vratimo malo unazad. Od sredine proslog vijeka, to jest od kada se poceo razvijati i rasplamsavati napredni radnidki pokret, voden jiaukom Karla Marksa, krupna burzoazija vidi crvenu boju kao vulkanske oblake, koji joj prijete da je sprze i koji joj utjeruju strah u kosti. A od prije sezdesetak godina, to jest od Oktobarske revolucije, taj strah se pretvorio u stvarni uzas, jet je Oktobar 1917. odnosno Lenjin u praksi pokazao §ta treba radnicka klasa da cini i sta stvarno dini kada srusi vladavinu bogatih i uzme vlast u svoje ruke, pretvarajuci svojinu krupne burzoazije u svojinu cijelog dru§tva. I mora se priznati, da je za nekoliko hiljada milijarderskih porodica to pravi "smak svijeta". Izgubiti fabrike i rudnike, banke i dvorce, izgubiti sve ono sto ta brojno nistavna manjina posjeduje — za nju znadi "vjecno pomradenje sunca". A to su baS oni koji su doveli Reagana na vlast i dije interese on revnostno brani. "A sta mu je kriv Sovjetski Savez"?, pita moj prijatelj Sumadinac. Ali prije odgovora evo jedno upotedenje: kroz bure i oluje, kroz magle i nocne tmine plove brodovi. SUasno i tesko. Ali negde na horizontu kapetani vide crveni signal kule svjetilje, koji im pomaze da nadu dobar pravac. E, vidite, za radnike i sirotinju, za obespravljene i izrabljivane svih zemalja kapitalistidkog svijeta Sovjetski Savez je ta kula svjetilja. Taj svetionik bio je putokaz — vec do sada — za ditav buket zemalja na svim kontinentima svijeta (izuzev Australije), koje su posle putem socijalizma — u kojima je kapital izgubio vlast. Pise: PETAR KURTlC Opazam da neki drugovi otvaraju diskusiju o "jugoslavenstvu" i smat-raj- u da bi mi trebali da budemo jedna nacija. To isto mi pisu drugovi iz Novog Zealanda a iste stvari su nam se postavljale u Juznoj Ame-ric- i. Stvar nije tako jednostavna. Svi mi, koji tezimo k jugoslaven-stvu, kada se nalazimo medu svoji-m- a izjavljujemo ono Sto smo i kako se osjecamo. Ja na pr. , kada sam medu Hrvatima kazem da sam Dalmatinac, kada sam medu drugim narodnostima kazem da sam Hrvat, a kada sam izvan Dugoslavije, onda isti£em da sam Jugoslaven. U manjem obimu postoje kod nas dva zla "unitarizam" i "separati-zam- ". Obadva su zapravo neznatna po svojoj snazi i ne predstavljaju nikakov problem, samo se medu-sobn- o pothranjuju. Ideja jugoslavenstva je bila kod nas vrlo jaka 1919. godine, ali ju je velikosrpska buiioazija sa terorom nad nesrpskim narodima potisnula za 100 godina nazad. Zabranila nam je narodnost i proglasila da smo tri plemena — kao da smo africka plemena — ne6esovog troimenog naroda. Crnogorcima i Makedonci-m- a nisu priznavali niti da su plemena. To ugnjetavanje, koje je trajalo od 1918. do 1941. stvorilo je odbojnost prema narodnom jedin-stv- u i zahvaljuju6i Komunistickoj partiji Jugoslavije, drugu Titu i N.O.B. ponovno je po6ela oiivljavati ideja narodnog jedinstva 6ija je glavna baza jednakopravnost sviju naSih jugoslavenskih naroda. NaSe bratstvo i jedinstvo kovano u krvi sviju nasi.h naroda i u zajednidkoj borbi stvorili su uvjete da s vreme-no- m, mo2da kroz nekoliko pokolje- -, nja, postanemo jedan narod. NiSta se ne moze postici na silu i May 5, 1982, NASE NOVINE --3 ротоби dekreta. Sve mora da tece svojim prirodnim tokom. Svicarski narod je jedan i jedin-stve- n iako se sastoji od 4 razli6ita porijekla i govori sa 4 sasvim razlicita jezika. Belgijski narod go-vori sa dva razlicita jezika, a Finski satri. Dofiim kod nas postoje tri vrlo slicna slavenska jezika i postoje mnogo bolji uslovi za narodno jedinstvo nego su postojali, na pr., u Svicarskoj. Da kod nas napreduje ideja jugoslavenstva pokazuje pos-Ijedn- ji popis stanovnistva: U 1971 su se izjasnili kao Jugoslaveni 273.077 gradana, a sada (1981.) 1,216.463 gradana, to jest blizu 5 puta viSe. Iako se je preko radija i televizije pravila propaganda da se izjaSnjava-nj- e kao "Jugoslaven" nece ubrojati u nikakovu narodnost ipak se je 1,216.463 gradana izjasnilo kao Jugoslaveni. Neki ljudi to nastoje protuma6iti sa mjeSovitim brakovi-m- a, kao da je nahrupilo to mijeSanje brakova najedanput, mjesto da se pomire sa 6injenicom da se pojavlju-j- e ta naSa zajednidka svi jest. U svemu ovome najvaznije je da nije bilo nikakova ni moralnog ni materijalnog pritiska da se ljudi izjasne onako kako osje6aju. Posto-jal- a je apsolutna sloboda i ja smatram da ce bas ova sloboda u buducnosti dovesti do nase jedin-stve- ne nacije pa makar to bilo za 50 ili 100 godina. Ni u Svicarskoj, Belgiji i Finskoj nije doSlo do narodnog jedinstva u jednom danu ni u jednoj godini nego je to ponegdje trajalo i stotine godina. Zato si mi ne razbijamo glavu. Glavno je da se u nasoj domovini priznaje svakome narodu njegova individualnost, njegova rav-nopravn- ost, njegova povijest i kultu-r- a i u slobodi, bez pritiska postati cemo ono Sto treba da postanemo. Znadi, SSSRje "kriv" zato "sto je ziv", sto je jedna od tehnidki najrazvijenijih zemalja, sto njegova privreda raste iz godine u godinu, sto je zemlja sa najvecim brojem naudnika itd, itd. A ko su "kapetani" onih "brodova", koji se ravnaju prema onom crvenom svetioniku? To su borci radnicke klase, radnog naroda — to su komunisti. I to reagani, hejgi i slidni znaju. Njima ne smetaju ni socijal demokrati, ni liberali. Takvi nazovi marksisti Reaganu ne smetaju zato sto — jo§ od Bernstajna kada se odvojio od Marksa i marksizma pa do danas nigdje nijesu ukinuli vladavinu kapitala, pa bili u vlasti ili ne bili. Bruno Donateli, italijanski radnik iz Torina, u svom pismu koje je poslao novinama, izmedu ostalog pise: "(7 revolucionarnom procesu koji tece pomoc Sovjetskog Saveza nacionalno-oslobo-diladko- m pokretu je neosporna. Medutim, USA i njeni saveznici neosporno pomazu kolonizatore na svim kontinentima. SSSR je uvijek bio na strani siromasnih, dok je Zapad uvijek pomagao bogate da eksploatisu sirotinju. Ondje gdje se vije crveni barjak nema vise gladnih i svakome je osigurana sjutraSnjica, omladini je zajamdeno zaposljenje, skolovanje, Ijekarska pomod svima itd. Bez obzira na intervencije imperijalista — baza socijalizma je ojadala". Zato (kaze radnik iz Torina; "niukom slucaju se ne moze postavljati znak jednakosti izmedu ameridkog imperijalizma i Sovjetskog Saveza". Ovo je odlicno receno. A ima i takvih, koji vole da stavljaju znak jednakosti izmedu "dva bloka" — NATO i Varsavskog ugovora. To je ili odista neznanje Hi nesto gore od toga. Da nije Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika — onaj krupni kapital, koji je i doveo Reagana na vlast, krojio bi i prekrajao ovu nasu Zemljinu kuglu prema svom defu, prema svojim profitima. Eto, i u tome "grmu leii zee" za tolike hajke na Sovjetski Savez i na komuniste. A sve one lagarije o "sovjetskoj opasnosti", o raketama i slidno samo je kamuflaza — namijenjena naivnima (kojih je sve manje). Dakle, podloga sirenja hajke i huskanja protiv SSSR i naprednih snaga svijeta ima disto klasnu sadrzinu. Ko to ne vidi ili zamagljuje — taj svjesno "krije madka u dzaku". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000231
