000027 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'jsiB h ir W" W' h'i - - '!£&&% t BsBSInnEinv- - !' _ n's w ' ' 'o zanžsnnnni antatann(w i i ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 206 Adelmde St W Toronto 1 OnL Ccmada ) NARODU U JUGOSLA ) i CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-- i [Za KstaonaddruugeS50ze0mgljoedi$š6n0je0 GRADNJI ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO - -- " -- "i - — " - - —"I i r God VIO Broj 1171 TORONTO ONTARIO THURSDAY JANUARY 15TH 1948 Vol Vm No 1171 MESU CE PONOVNO TEHlEbdl TRRdllOG miRR I BRATSKE SORRĐRdE VREDilU BflbKRRSKO - PODUHRUSKIRI ZEmkriimil PODPREDSJEDNIK VLADE FNRJ EDVARD KARDELJ PRILIKOM RATIFIKACIJE UGOVORA Beograd — Na sjednici Presidi-jum- a Narodne skupitine FNKJ prilikom ratifikacije ugovora o prijateljstvu suradnji i uzajamnoj pomoći zaključenih izmedju Jugo slavije i Bugarske Madjarske i Kumunije podpredsjednik vlade Edvard Kardelj održao je govor u kojem Je podvukao da ovi ugovori govore o tome kako Je na Balkanu i Podunatlju nastaupio konac jedne dugotrajne svirepe i krkave impe-rijslistlč- ke igre koja je narode u tom dijelu Europe bacala u medju-sobn- e sukobe i podvrgavala ih kru-tom Imperijalističkom porobljava-nj- u Nije slučajno Sto je potpisivanje ovih ugovora pratila bjesomučna klevetnička kampanja reakcionar-nih rnaga kapitalističkih zemalji i duboko nezadovoljstvo onih Im-perijalističkih ekspanzionista koji s osjećaju oitećeni uvjek kada im se smanji mogućnost porobljavanja i iskorižćavanja drugih naroda ili miješanje u unutarnje odnose dru-gih država Govoreći o karakteristikama za-ključenih ugovora podpredsjednik Kardelj Jo naglasio da Je njihova prva karakteristika u tome Sto na-rodi Balkana 1 Podunavlja hoće biti stvarno nezavisni politički i eko-nomski nczatiitni od imperijalista To znači da oni vite ne žele da budu eksploatirani agrarni dohodak i izvor sirovina za imperijaliste nego da u uzajamnoj suradnji kre-nu putem napredka narodne de-mokracija i svestrano privredne icg radnje Kro mnoge decenije — nastavio jo podpredijednik Kardelj — naal-va- li bu Balkan "burelom baruta" i zaista Balkan je to bio zahvalju-jući imperijalističkim mnhlnaeija-m- a i činjenici Ko su balkanskim i podunavskim zemljama gazdovale razne reakcionara i protu-narod-n- e snage Zato su narodi Balkana i Podunavlja u suprotnosti sa svo-jim pravim životnim interesima bili bacani u medjusobne sukobe u kojima su se u tvari borili a tudje interese a protiv svojih vla-stitih Draga karakteristika ugovor koji su sada zaključeni jeste u tome Sto Je Balkan prestso biti "bure baruta" Postat Ijenl su te-melji čvrtog trajnog mira i brat tke suradnje luedju balkaiuko-po-dunavski- m zemljama Podpredsjednik Kardelj je zatim govorio kako mir na žalost nije zavladao nad čitavim Balkanom Herojski grčki narod koji se kros cijeli drugi svjetski rat požrtvov klevetnici ee da i drvljem i bacaju djelo ostvareno ugo-vorima kojima ovdje "oriino "AH mi toj gospodi kažemo" naglasio je Kardelj ~ samo na Balkanu i nema puta staro nego u Grčkoj u mnogim drugim zem-ljama može spriječiti da konačno pobjedi narod se sebe za mir za budućnost za suradnju medju Kardelj je zatim da pomenu-ti- h ugovora ima naročiti značaj za jer nije imala niti jedne zemlje svojim gra-aica- ma Danas zaključeni ugovori ne samo mir na nego odnose čvrstog i trajnog sa-vcznii- tva sa narodima Bugarske i Madjarske obrani 'mira zajed- - no 8a Bugarske Ru-munjske I Madjarske drug Tio dopunio čvrst sistem naSe republike koja se oslanja na veliki Sovjetski Savez i na slične ugovore sa bratskom Poljskom i Alba-nijom Nikada do sada narodi nisu postigli takav stu-panj nacionalne sigurnosti da-nas pravilnoj politici druga Tita i nale narodne vlade Takva je treća ovih ugovora su ovdje predloženi za Nezavisnost i nesmetan svestra-ni napredak balkanskih i naroda mir na Balkanu ju-go-ist- oku Europe naše republike — to su načela na kojima su izgradjeni u-gov- ori koje je potpisao drug Tito na čelu delegacije u Sofiji i Bukureitu Podpredsjednik Kardelj se po-slije zadržao ugovoru potpisa-nom izmedju Bugarske i ističući da taj ugovor sadrži klauzule kojih nema u dru-gim ugovorima a odraz je naročito tijesnih bratskih odnosa izmedju i I "Nikada u naSim narodima" — nastavio jo Kardelj — "nije za živa težnja za ujedinjenjem Ju ino-sl- a venskih pa ni u vrijeme najtežih su-koba u koje su bacili te narode njihovi vlastodršci Ma su snage tu- - djih imperijalističkih gospodara činile da bi posijale mržnju medju mulini narodima ipak u narodne iiium instinktivno osjećale da j čvrsto jedinstvo jugoslavenskih na-roda najbolje osiguranje slobode i napredka svakog od Ono sto je bila davna želja naiih pota!o je danas stvarnost Imena druga Tita i druga Diml-trov- a neratd vojno su vesana sa tu tekovinu juino-sla-vensk- ih narod koja za stvaranje jedinstva obi-telji bratskih naroda od Triglava do Crnog monu Nakon kako tako duboke promjene u odnosima i-m-edju balkantko-podanavaki- h na-roda mogle nastati jer su meta' isto tako duboke promjene u svakoj od zemalja posebno jr se vlast u ovim nalazi rukama naprednih snaga na čelu sa radničkom nik Kardelj je rekao: "Dok se zapadu Europe i mnogim drugim dijelovima svijeta no borio a svoju nezavisnost opet vrsi Jedan nasilan I podmukao pro-j- e postao žrtvn stranog imperijati- - [ cea porobljavanja nekada nezavis-stičko- g porobljavanja Sudbina nih naroda porobljavanja od naroda to Je sudbina koju ne imperijalističke ekipanslje dok bi željeli narinutl i drugim balkan- - ee sve više ispoljava tendencija sko-podunavsk- im narodima oni lm- - j vrste nekada perijalističkl koji nas kamenjem na miroljubivo o — "ne da Podunavlju natrag na i i nitko ne ne koji bori za trajnu miroljubivu narodima" Podpredsjednik podvukao potpisivanje narode Jugoslavije stara Jugolavija prijateljske na ito osiguravaju granicama Jugoslavije stva-raju i Albanije Rumunjske u zajedničkoj i unutrašnjeg napredka "Potpisujući ove ugovore rukovodiocima je sigurnosti federativne ćehoslovačkom Ju-goslavije kao blagodareći karakteristika koji ratifikaciju" podunav-skih i učvršćenje federativne naie Budimpešti na Jugosla-vije neke naroda Jugoslavije Bugajgke mrla naroda medjusobnih protu-narod- nl sto reakcionarne njih naroda historijsku predstavlja osnovu je istakao su tih zemljama u klasom podpredsjed na stra-grčko- g neke koloniziranja nezavisnosti nezavisnih zemalja dok se vrit kočenje njihovog privrednog raz-vitka praktično demontiranje ili onesposobljavanje velikog dijela njihove industrije dok se u tim zemljama već pripremaju najernije reakcionarne lii fašističke snage koje bi trebale biti joi bolji pro-vodnik porobljivačke politike ino-strane ekspanzije — dotle na isto-ku Europe oslobodjene narodne de-mokratske republike postižu takav stupanj političke i ekonomske ne-zavisnosti kakav nikada u prošlo-sti nizu imale niti su me gle imati One se nalaze u punom jeku opće narodne borbe za likvidaciju pri-vredne zaostalosti razbijaju (?) krupnu industriju svili grana sve viSđ produbljuju demokratske te-kovine narodne demokratske revo-lucije i postavljaju čvrste temelje 6ocijalizma i blagostanja radnog naroda Podpredsjednik Kardelj je zatim naglasio da je postojanje velikog i moćnog Sovjetskog Saveza drugi faktor koji je omogućio korjenitu promjenu odnosa izmedju balkan- - rfiS! ' llnnnfol iJsC i BBBBBBBBBBBBBBBBJBBBBBBBBBBB S SnP" JnanZann - '-- ' ! žm fin JsBl EDVARD KARDELJ sko-podunavs- kih naroda Velika ze-mlja socijalizma predstavlja naj-važnije uporište politike mira i na-cionalne nezavisnosti naroda isto-čne Europe Dok ]e ekspanzija ratno hulkanje i nacionalno poro-bljavanje bitna sadržina medjuna-rodn- e politike imperijalističkih vc-- Štrajk ugljenokopača u Alberti i British Columbiji TRA2E OD NA S1400 Calgarv 14 Jan Oko G000 ug-ljenokopa! Albert i British Co-lumb- ije je jučer itaUo na štrajk Štrajk kojeg predvodi United Mine Worker of Amerka otpočeo je u Crow's Neat Pasa okrugu i obu hvatio ugljenike u Mountain Par' Cadominu gljeaoko U Alberti ukupno strajkuje 5000 ugljenokopača oko 500 u Đ C Već sutra bi moglo biti na itrajku 9000 ugljenokepača Ugljenokopači traže poviiicr nadnice sa $S9S na $1400 dnevno Takodjer traie kompanije vio doprinos u tako zvani "Velfare fund" za ugljenokopače Štrajk je prouzročen upornoleu kompanija koje su do sada opeto-vano odbijale povišicu nadnice U- - Nove pobjede grčke de-mokratske armije MONAKUOFASISTIČKA se tUnc Beč Jan 14 — Grčke demokrat-ske sile pod vodstvom generala Markos Vafiades ivo jevale su ovih dana nove pobjede nad monarho-fašistički- m silama sastoje se tome su svi po kušaji monarho-fasist- a očiste sjeverne predjele Grčke parti zana posve propalL Demokrat-ska Grčke izaila iz ovih bitaka ojačana ne samo da je Konica nego su mo-narho-faiist- ičke sile potisnute preživljuju strahovite u ci-jeloj sjevernoj Prema atenskim vijestima mje-sto Arahova na sjevernoj grčkoj nalazi se pod de-mokratske vojske Grčka menarho-faJistič-ka itampa će sjeverna Grčka pasti u ruke demokratske ne poduzme li vlada mobilizaciju novih godišta Selo po prilici 15 milja _ leslla dotle je medjunarodna poli tika socijalističke Sovjet-skog Saveza — politika mira medju narodima politika učvršćenja naci-onalne nezavisnosti naroda poli-tika ravnopravne suradnje politika nesebične pomoći za-ostalim zemljama u njihovoj iz-gradnji Anti-imperijalistić- ke snage a Sovjetskim Savezom na čelu vode danas telku "borbu sa imperijalisti-čkom ekspanzijom koju prati ten-dencija novom porobljavanju ratovima uništavanju I demokratskih prava produblji-vanju ekonomske eksploatacije rad-nih masa i ugnjetenih naroda Svi ugovori kojima danas govorimo doprinos su toj velikoj borbi za mir za slobodu za nezavisnost i ravnopravnost naroda za prava čovjeka U nastavku svog govora pod-predsjednik Kardelj je rekao da Je sasvim razumljivo ito svi oni koji se nisu odrekli imperijalisti-čkih aspiracija na Balkanu i isto-čnoj nisu zadovoljni po-menu- tim ugovorima bi svakako vise svidjala na takva situacija na primjer vlada u nekim državama u Americi Kandidatima za svjetsko gospodstvo takodjer se vile svi-dja- ju vlade nekih zapadno-europ- - PLAĆE S895 PO DANU Nanai-m- o pobjede Levadea radnog Europi Balkanu Južnoj govarajući se nadnice gu" povisiti radi proizvod-nih troškova Ako u kratko ne dodje do sporazuma predvi-dj- a ee da će joi ve broj eijm-kopa- ča ovih provincija isaći m štrajk Strajkovno r—pololsuje Luearu i dru gdje vatilo je i one i da da od je da ka da ku koji joi rade U isto vrijetae motala je boja-zan da će uolijed Mrajka "H eo pomanjkanja ugijoaa jar rosorv nisu bai velike Pomanjkanje moglo M najviše pogoditi indu-striju gdje se troee voće ugljena dok se narod u staaovisna već prilično opskrbio Mohandas po strajkuje glad ju New Delhi — Stari M K Gandhi ponovno je počeo Jtrsj-ko- m gladju Ovaj puta Mrajkvje i moli sa mir ismedju naroda Indije "Smrt gladju bila bi za mene o-lobod- jrnje radje nego da gledam MOBILIZIRAVLADA Kka0k"o -nnarload" In- dije raedjlusobno ____ ' gladovanjem i Nove u Ito vojska obranjena i poraze Grčkoj granici udarom najavljuje cijela armije velesile ekonomske nacionalnih Njima kakva visokih vrije-me uglje-na koUttM novno GRČKE 50 ISPOD NIŠTICE U H£ARSTU ONI" _ o Hearst Jan 14 — Val zime koji Je zahvatio Ontario najvećraa se okomio na malo željezničko mje-stance u sjevernom Ontario Hearst 0dje je "živa zabilježila 50 ispod niitlce JAPANSKI RATNI ZLOČINCI OSLOBODJENI KRIVNJE Tokio Jan 14 — Oslebodjenje krivnje dradeset japanskih ratnih zločinaca medju kojima je bflo i pet ministara kabineta premijera Toje izvTSeno je na preporuka glavnog tužioca Drža-va Joseph B Keenan--a Na pita-nje novinara Keenan je odbio dati potanje ali je nagla sio da ova dvadesetorica ne spa od Arahova već se nalazi u ru- - daju u rang onih ratnih zločina kama demokratske vojske I kojima sudi medjunarodni tribusaL v se sklh država koje su za nisku cije-nu gotove da bace nezavisnost svo-jih naroda pod noge američkim do-larskim magnatima S tim u vezi podpredsjednik Kardelj Je napo-menuo da se na zapadu predbacuje zemljama narodne demokracije u posljednje vrijeme da su one svo-jom parolom nacionalne nezavis-nosti i nacionalne slobode suviše staromodne Oni kažu da je to zaostala nazadna deplasirana fra-za komunistička propagandna pa-rola itd Ta nova imperijalistička "filozofija" po pitanju nacionalno nezavisnosti koja se sve čeSćc po-javljuje u reakcionarnoj propagan-di na zapadu nije slučajna Nega-cija nacionalne nezavisnosti i su-vereniteta koju formalno progla- - suje savremeni imperijalizam sa mo je popratna pojava najvećeg apetita ka porobljavanju naroda koje pamti historija čime se odli-kuju današnji dolarski magnati U'all Streeta Medjutim ova "filozofija" o za-starjelosti pojma nacionalne ne zavisnosti i suvereniteta neće ni-koga prevariti Nasuprot dok bude živ imperijalizam i dok bude po stojalo nacionalno ugnjetavanje dotle će nacionalna nezavisnost i suverenitet biti lozinka za koju će ljudi braneći je umirati i koja (Nastavak na strani 4) POVIŠICU Gandhi Sjedinjenih objašnjenje Zatraže li Sovjeti da Amerikanci napuste Iicrlin Berlin — Pouzdano se domaje da će američke okupacione vlasti r-atraf-titi izručenje Saksonije ko-ja M američki vojnici oslobodili ako Sovjeti zatraže da Amerikanci t Enaiesi napuste Berlin kojeg su oni oslobodili --Zatraže li Sovjet! da Amerikanci i Englezi napuste Borila moglo bi doći do uspostave berlinske vlade koju će svi Nijem-ci smatrati autoritativnom" — ka-že se dalje u tom nepotvrdjenom hvjoiUjtt Maršal Tito o reorgani-zaciji ministarstva NE RADI SE O POLITIČKIM MOMENTIMA Beograd Jaa 9 (Tanjug) — Podnoseći jučer na sjednici Pre-sfcrhn- aa Narodne Skupttine FNIU predlog o rekonstrukciji Ministar-stva predsjednik vlade Marža) Trto je izjavio da e ovdje ne radi o nekim političkim momentima već o potrebama i zahtjevima privrede šamarstvo je trebalo odvojiti od poljoprivrede — rtka£ je Marial — pooto poljoprivreda sama za sebe predstavlja ogroman zadatak tim vise Ito je zaostala i ito je trefca dići na vii stupanj Šumar-stvo zahtjeva da se u petogodiš njem planu o njemu vodi veća bri ga Do sada se je malo radilo na poiualjivanju a u pogledu elu-ptoata- dje suma nija se vodila do-voljno prarflaa politika Rudarstvu treba takodjer posve-titi veću pažnju posebno treba posvetiti pažnju otvaranju novih rudnika i ogromnom broju radnika koii već rade u rudnicima Teika inisstrija treba da se organJsira pod rukovodstvom po-sebnog ministarstva poito daljnji progres a razvitku industrije i elektrifikacije zemlje zavisi ba£ od tetke industrije — rekao je Marsa! Tito CIJENA Sve veće nezadovoljstvo naroda i sve veći protesti protiv neograničenog skakanja cijena "NE KUPUJTE MESA BOJKOTIRAJTE" — POZIV JE ORGANIZACIJE DOMAĆICA Toronto 15 Jan Mesari u Ontario najavljuju da ćo cijena mo3U koja je ovih dana već poskočila za 12 do 15 centi po funtu poskočiti još za 10 do 15 posto Nova cijena mogla bi nastupiti u nekoliko dojdućih dana Već do sada nakon je cijena povišena za 12 do 15 centi po funtu potrošnja mesa u Torontu Hamiltonu Windoru i dru-gdje snižena jo za 40 posto Potrošnja meea je srušena nešto radi toga što organizirane žene odbijaju kupovati meeo i opet nešto radi toga što narod nije u stanju kupovati jer dohodak no može više pokrivati potrebe jedne radničke porodice Bojkotom mesnate robe po-stignuti su do sada dobri re-zultati — izjavljuje Mrs Rae Luckock predsjednica House-wive- s' Consumers Association u Torontu Umjesto mesa žene kupuju onu hranu koja je jefti-nija Ako se ovako nastavi a drugog izlaza nema Mrs Lu-ckock predvidja da će trustovi mesa biti prisiljeni sniziti cije-ne Treba samo strpljenje i ne što stradanja dok je borba u toku jer ako se to ne učini sada kasnije će narod jo vise stradati Mrs Mae Luckock takodjer izjavljuje da će se diljem ze mlje razaslati hlljod pcQtnUtih karata koje narod treba pot-pisivati i slati na vladu u Ot-aw- u Vladu se rricra prisiliti ne samo da spriječi novu povišicu cijena mesu nego da cijenu snizi kakva je bila 1946 godine i ponovno uvede kontrolu Kon-trolu nad cijenama treba imali drfava ne monopol koji nema u vidu niita drugo do svojih profita Visoke cijene prouzročile su ogorčenje naroda diljem zem-lje — kafo se u rezoluciji To-ronto Labor Council Za visoke cijene odgovorna je vlada jer je popuštala interesima profita i svakoj radničkoj obitelji uzela sa stola ono ito je najviše po trebno Manje mesa mlijeka maslaca i drugog znači veće stradanje naroda znači slabiji odgoj djece pogoršavanje zdravlja i nazadovanja nacije kao cjeline Jučer je ovdje održan osta-nak šestorice članova federal-nog parlamenta sa predstav-nicima zanatskih unija Toronta i okolice Trebalo je prisustvo-vati 14 poslanika ali se svi nisu htjeli odazvati Sastanak je održan na zah-tjev zanatskih unija koje su parlamentarnim poslanicima predložile zajednički program po pitanju cijena kontrole og raničavanja profita i pojačanja kupovne snage stanovništva Četvorica poslanika (svi tori-jevc- i) ignorirali su program za natskih unija i otvoreno izja-vili da se no slažu sa ponov nim kontroliranjem cijena J- - dan je čak rekao da mrzi kon-trolu jer se ona upliće u posao privatnih poduzeća koja se moraju smatrati slobodna Dvojica su so držali neodlu-čno neznajući kojoj bi strani udovoljili Liberalni poslanik David Croll se donekle slaže sa ponovnom kontrolom ali samo onim proizvodima na kojima cijene najviše rastu Predstavnici zenatskih unija su se ogorčeni vratili sa ovog sastanka Pazgovarali su sa onim poslaacima koji su u parlamentu najviše radili za ukidanje kontrole i davanje slobode tvomičarima da dižu cijenu po svojoj volji Kad se poslanici na ovom sastanku nisu složili predlože-nim programom predstavnici zanatskih unija se vraćaju svom članstvu sa odlukom da organiziraju jnš masovniji po- - rSSlPSn®SSV wn f t&USL'' e " "h i " " — — kret naroda protiv visokih djo-n- a jer samo tim putem postići ćo 6o pozitivni rezultati Predstavnik električarske u-ni- je Ross Russel rekao je na sastanku sa parlamentarnim poslanicima da su tvorničarl za vrijeme kontrole cijena na-pravili ogromne profite l pro-širili svoja poduzeća Danas je kontrola cijenama ukinuta pro-fit će biti još veći a narod će pasti u novu depresiju koja već nije daleko Torijcvci ne vide potrebe za kontrolu cij'ena Toronto Jan 14 — Juler jo ovdje izjavio vodja Konzervativne partije John Drackon da kontrola cijena nebl promjenila situacije niti je kontrola nad cijenama lijek pro-li- v visokih cijena Nastojanjem torijevaca i slabolću Kingove vla-de kontrola je ukinuta samo da se udovolji pritisku krupnih mo-nopolistič-kih interesa koji su u kontroli gledali otvoren put za novu pljačku naroda 800 mesara za kontrolu cijena Toronto — 800 mesara 1 me-sarskih radnja u Torontu slale sa zahtjevom o ponovnoj kontroli cijena "Ne upo#tav li vlada po-not- nu kontrolu cijena ml možemo mirne dae zatvoriti svoje radnje" — izjavio je preistavnik mesara N D Roose NAJVEĆI BUDŽET UMIRU VVashington 14 Jan — Pred-sjednik Truman predložio je Kon-gresu novi budžet od 39 milijardi i 669 milijuna dolara To je naj-veći badiet koji je ikada u mirno doba zatražen od američkog Kon-gresa Samo na troekove za "nacional nu obranu" sto u stvari znaci na pripremanje m rat traži ee 11 milijardi dolara Tu Je uključeno veće naoružavanje obavezatno vojno obučavanje zauzimanje i ut-vrdjiv- anje vojnih baza itd Oko 7 milijardi dolara poselJio predvidje-n- o je za financiranje "Marshallo-vo- g plana" Dvojica rudara ubijena u rudniku Kirkland Lake 14 Jan — Jučer su u Tech-Hugh- es Goki Mine ubi-jena dvojica radnika stavljajući drvene podloge pod rasklimano ka menje na 4000 levelu žrtve su 52 godine stari Harrv R Bradjr I 38 godina stari Kenneth GilL Na njih je palo oko 25 tena kamenja Mjesto gdje su ov-- dvojka ubl-jen- ih radili bilo je vrlo opasno i prema tome trebala je stroga op-rn- et od strane kompanije Me-djutim nesreća se dogodila samo zato Ito se kompanijska uprava vi-se brinula kako će posao bolje na-predovati nego osigurati mjesto gdje sa ubijeni radili sk
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 15, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-01-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000311 |
Description
Title | 000027 |
OCR text | 'jsiB h ir W" W' h'i - - '!£&&% t BsBSInnEinv- - !' _ n's w ' ' 'o zanžsnnnni antatann(w i i ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 206 Adelmde St W Toronto 1 OnL Ccmada ) NARODU U JUGOSLA ) i CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-- i [Za KstaonaddruugeS50ze0mgljoedi$š6n0je0 GRADNJI ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO - -- " -- "i - — " - - —"I i r God VIO Broj 1171 TORONTO ONTARIO THURSDAY JANUARY 15TH 1948 Vol Vm No 1171 MESU CE PONOVNO TEHlEbdl TRRdllOG miRR I BRATSKE SORRĐRdE VREDilU BflbKRRSKO - PODUHRUSKIRI ZEmkriimil PODPREDSJEDNIK VLADE FNRJ EDVARD KARDELJ PRILIKOM RATIFIKACIJE UGOVORA Beograd — Na sjednici Presidi-jum- a Narodne skupitine FNKJ prilikom ratifikacije ugovora o prijateljstvu suradnji i uzajamnoj pomoći zaključenih izmedju Jugo slavije i Bugarske Madjarske i Kumunije podpredsjednik vlade Edvard Kardelj održao je govor u kojem Je podvukao da ovi ugovori govore o tome kako Je na Balkanu i Podunatlju nastaupio konac jedne dugotrajne svirepe i krkave impe-rijslistlč- ke igre koja je narode u tom dijelu Europe bacala u medju-sobn- e sukobe i podvrgavala ih kru-tom Imperijalističkom porobljava-nj- u Nije slučajno Sto je potpisivanje ovih ugovora pratila bjesomučna klevetnička kampanja reakcionar-nih rnaga kapitalističkih zemalji i duboko nezadovoljstvo onih Im-perijalističkih ekspanzionista koji s osjećaju oitećeni uvjek kada im se smanji mogućnost porobljavanja i iskorižćavanja drugih naroda ili miješanje u unutarnje odnose dru-gih država Govoreći o karakteristikama za-ključenih ugovora podpredsjednik Kardelj Jo naglasio da Je njihova prva karakteristika u tome Sto na-rodi Balkana 1 Podunavlja hoće biti stvarno nezavisni politički i eko-nomski nczatiitni od imperijalista To znači da oni vite ne žele da budu eksploatirani agrarni dohodak i izvor sirovina za imperijaliste nego da u uzajamnoj suradnji kre-nu putem napredka narodne de-mokracija i svestrano privredne icg radnje Kro mnoge decenije — nastavio jo podpredijednik Kardelj — naal-va- li bu Balkan "burelom baruta" i zaista Balkan je to bio zahvalju-jući imperijalističkim mnhlnaeija-m- a i činjenici Ko su balkanskim i podunavskim zemljama gazdovale razne reakcionara i protu-narod-n- e snage Zato su narodi Balkana i Podunavlja u suprotnosti sa svo-jim pravim životnim interesima bili bacani u medjusobne sukobe u kojima su se u tvari borili a tudje interese a protiv svojih vla-stitih Draga karakteristika ugovor koji su sada zaključeni jeste u tome Sto Je Balkan prestso biti "bure baruta" Postat Ijenl su te-melji čvrtog trajnog mira i brat tke suradnje luedju balkaiuko-po-dunavski- m zemljama Podpredsjednik Kardelj je zatim govorio kako mir na žalost nije zavladao nad čitavim Balkanom Herojski grčki narod koji se kros cijeli drugi svjetski rat požrtvov klevetnici ee da i drvljem i bacaju djelo ostvareno ugo-vorima kojima ovdje "oriino "AH mi toj gospodi kažemo" naglasio je Kardelj ~ samo na Balkanu i nema puta staro nego u Grčkoj u mnogim drugim zem-ljama može spriječiti da konačno pobjedi narod se sebe za mir za budućnost za suradnju medju Kardelj je zatim da pomenu-ti- h ugovora ima naročiti značaj za jer nije imala niti jedne zemlje svojim gra-aica- ma Danas zaključeni ugovori ne samo mir na nego odnose čvrstog i trajnog sa-vcznii- tva sa narodima Bugarske i Madjarske obrani 'mira zajed- - no 8a Bugarske Ru-munjske I Madjarske drug Tio dopunio čvrst sistem naSe republike koja se oslanja na veliki Sovjetski Savez i na slične ugovore sa bratskom Poljskom i Alba-nijom Nikada do sada narodi nisu postigli takav stu-panj nacionalne sigurnosti da-nas pravilnoj politici druga Tita i nale narodne vlade Takva je treća ovih ugovora su ovdje predloženi za Nezavisnost i nesmetan svestra-ni napredak balkanskih i naroda mir na Balkanu ju-go-ist- oku Europe naše republike — to su načela na kojima su izgradjeni u-gov- ori koje je potpisao drug Tito na čelu delegacije u Sofiji i Bukureitu Podpredsjednik Kardelj se po-slije zadržao ugovoru potpisa-nom izmedju Bugarske i ističući da taj ugovor sadrži klauzule kojih nema u dru-gim ugovorima a odraz je naročito tijesnih bratskih odnosa izmedju i I "Nikada u naSim narodima" — nastavio jo Kardelj — "nije za živa težnja za ujedinjenjem Ju ino-sl- a venskih pa ni u vrijeme najtežih su-koba u koje su bacili te narode njihovi vlastodršci Ma su snage tu- - djih imperijalističkih gospodara činile da bi posijale mržnju medju mulini narodima ipak u narodne iiium instinktivno osjećale da j čvrsto jedinstvo jugoslavenskih na-roda najbolje osiguranje slobode i napredka svakog od Ono sto je bila davna želja naiih pota!o je danas stvarnost Imena druga Tita i druga Diml-trov- a neratd vojno su vesana sa tu tekovinu juino-sla-vensk- ih narod koja za stvaranje jedinstva obi-telji bratskih naroda od Triglava do Crnog monu Nakon kako tako duboke promjene u odnosima i-m-edju balkantko-podanavaki- h na-roda mogle nastati jer su meta' isto tako duboke promjene u svakoj od zemalja posebno jr se vlast u ovim nalazi rukama naprednih snaga na čelu sa radničkom nik Kardelj je rekao: "Dok se zapadu Europe i mnogim drugim dijelovima svijeta no borio a svoju nezavisnost opet vrsi Jedan nasilan I podmukao pro-j- e postao žrtvn stranog imperijati- - [ cea porobljavanja nekada nezavis-stičko- g porobljavanja Sudbina nih naroda porobljavanja od naroda to Je sudbina koju ne imperijalističke ekipanslje dok bi željeli narinutl i drugim balkan- - ee sve više ispoljava tendencija sko-podunavsk- im narodima oni lm- - j vrste nekada perijalističkl koji nas kamenjem na miroljubivo o — "ne da Podunavlju natrag na i i nitko ne ne koji bori za trajnu miroljubivu narodima" Podpredsjednik podvukao potpisivanje narode Jugoslavije stara Jugolavija prijateljske na ito osiguravaju granicama Jugoslavije stva-raju i Albanije Rumunjske u zajedničkoj i unutrašnjeg napredka "Potpisujući ove ugovore rukovodiocima je sigurnosti federativne ćehoslovačkom Ju-goslavije kao blagodareći karakteristika koji ratifikaciju" podunav-skih i učvršćenje federativne naie Budimpešti na Jugosla-vije neke naroda Jugoslavije Bugajgke mrla naroda medjusobnih protu-narod- nl sto reakcionarne njih naroda historijsku predstavlja osnovu je istakao su tih zemljama u klasom podpredsjed na stra-grčko- g neke koloniziranja nezavisnosti nezavisnih zemalja dok se vrit kočenje njihovog privrednog raz-vitka praktično demontiranje ili onesposobljavanje velikog dijela njihove industrije dok se u tim zemljama već pripremaju najernije reakcionarne lii fašističke snage koje bi trebale biti joi bolji pro-vodnik porobljivačke politike ino-strane ekspanzije — dotle na isto-ku Europe oslobodjene narodne de-mokratske republike postižu takav stupanj političke i ekonomske ne-zavisnosti kakav nikada u prošlo-sti nizu imale niti su me gle imati One se nalaze u punom jeku opće narodne borbe za likvidaciju pri-vredne zaostalosti razbijaju (?) krupnu industriju svili grana sve viSđ produbljuju demokratske te-kovine narodne demokratske revo-lucije i postavljaju čvrste temelje 6ocijalizma i blagostanja radnog naroda Podpredsjednik Kardelj je zatim naglasio da je postojanje velikog i moćnog Sovjetskog Saveza drugi faktor koji je omogućio korjenitu promjenu odnosa izmedju balkan- - rfiS! ' llnnnfol iJsC i BBBBBBBBBBBBBBBBJBBBBBBBBBBB S SnP" JnanZann - '-- ' ! žm fin JsBl EDVARD KARDELJ sko-podunavs- kih naroda Velika ze-mlja socijalizma predstavlja naj-važnije uporište politike mira i na-cionalne nezavisnosti naroda isto-čne Europe Dok ]e ekspanzija ratno hulkanje i nacionalno poro-bljavanje bitna sadržina medjuna-rodn- e politike imperijalističkih vc-- Štrajk ugljenokopača u Alberti i British Columbiji TRA2E OD NA S1400 Calgarv 14 Jan Oko G000 ug-ljenokopa! Albert i British Co-lumb- ije je jučer itaUo na štrajk Štrajk kojeg predvodi United Mine Worker of Amerka otpočeo je u Crow's Neat Pasa okrugu i obu hvatio ugljenike u Mountain Par' Cadominu gljeaoko U Alberti ukupno strajkuje 5000 ugljenokopača oko 500 u Đ C Već sutra bi moglo biti na itrajku 9000 ugljenokepača Ugljenokopači traže poviiicr nadnice sa $S9S na $1400 dnevno Takodjer traie kompanije vio doprinos u tako zvani "Velfare fund" za ugljenokopače Štrajk je prouzročen upornoleu kompanija koje su do sada opeto-vano odbijale povišicu nadnice U- - Nove pobjede grčke de-mokratske armije MONAKUOFASISTIČKA se tUnc Beč Jan 14 — Grčke demokrat-ske sile pod vodstvom generala Markos Vafiades ivo jevale su ovih dana nove pobjede nad monarho-fašistički- m silama sastoje se tome su svi po kušaji monarho-fasist- a očiste sjeverne predjele Grčke parti zana posve propalL Demokrat-ska Grčke izaila iz ovih bitaka ojačana ne samo da je Konica nego su mo-narho-faiist- ičke sile potisnute preživljuju strahovite u ci-jeloj sjevernoj Prema atenskim vijestima mje-sto Arahova na sjevernoj grčkoj nalazi se pod de-mokratske vojske Grčka menarho-faJistič-ka itampa će sjeverna Grčka pasti u ruke demokratske ne poduzme li vlada mobilizaciju novih godišta Selo po prilici 15 milja _ leslla dotle je medjunarodna poli tika socijalističke Sovjet-skog Saveza — politika mira medju narodima politika učvršćenja naci-onalne nezavisnosti naroda poli-tika ravnopravne suradnje politika nesebične pomoći za-ostalim zemljama u njihovoj iz-gradnji Anti-imperijalistić- ke snage a Sovjetskim Savezom na čelu vode danas telku "borbu sa imperijalisti-čkom ekspanzijom koju prati ten-dencija novom porobljavanju ratovima uništavanju I demokratskih prava produblji-vanju ekonomske eksploatacije rad-nih masa i ugnjetenih naroda Svi ugovori kojima danas govorimo doprinos su toj velikoj borbi za mir za slobodu za nezavisnost i ravnopravnost naroda za prava čovjeka U nastavku svog govora pod-predsjednik Kardelj je rekao da Je sasvim razumljivo ito svi oni koji se nisu odrekli imperijalisti-čkih aspiracija na Balkanu i isto-čnoj nisu zadovoljni po-menu- tim ugovorima bi svakako vise svidjala na takva situacija na primjer vlada u nekim državama u Americi Kandidatima za svjetsko gospodstvo takodjer se vile svi-dja- ju vlade nekih zapadno-europ- - PLAĆE S895 PO DANU Nanai-m- o pobjede Levadea radnog Europi Balkanu Južnoj govarajući se nadnice gu" povisiti radi proizvod-nih troškova Ako u kratko ne dodje do sporazuma predvi-dj- a ee da će joi ve broj eijm-kopa- ča ovih provincija isaći m štrajk Strajkovno r—pololsuje Luearu i dru gdje vatilo je i one i da da od je da ka da ku koji joi rade U isto vrijetae motala je boja-zan da će uolijed Mrajka "H eo pomanjkanja ugijoaa jar rosorv nisu bai velike Pomanjkanje moglo M najviše pogoditi indu-striju gdje se troee voće ugljena dok se narod u staaovisna već prilično opskrbio Mohandas po strajkuje glad ju New Delhi — Stari M K Gandhi ponovno je počeo Jtrsj-ko- m gladju Ovaj puta Mrajkvje i moli sa mir ismedju naroda Indije "Smrt gladju bila bi za mene o-lobod- jrnje radje nego da gledam MOBILIZIRAVLADA Kka0k"o -nnarload" In- dije raedjlusobno ____ ' gladovanjem i Nove u Ito vojska obranjena i poraze Grčkoj granici udarom najavljuje cijela armije velesile ekonomske nacionalnih Njima kakva visokih vrije-me uglje-na koUttM novno GRČKE 50 ISPOD NIŠTICE U H£ARSTU ONI" _ o Hearst Jan 14 — Val zime koji Je zahvatio Ontario najvećraa se okomio na malo željezničko mje-stance u sjevernom Ontario Hearst 0dje je "živa zabilježila 50 ispod niitlce JAPANSKI RATNI ZLOČINCI OSLOBODJENI KRIVNJE Tokio Jan 14 — Oslebodjenje krivnje dradeset japanskih ratnih zločinaca medju kojima je bflo i pet ministara kabineta premijera Toje izvTSeno je na preporuka glavnog tužioca Drža-va Joseph B Keenan--a Na pita-nje novinara Keenan je odbio dati potanje ali je nagla sio da ova dvadesetorica ne spa od Arahova već se nalazi u ru- - daju u rang onih ratnih zločina kama demokratske vojske I kojima sudi medjunarodni tribusaL v se sklh država koje su za nisku cije-nu gotove da bace nezavisnost svo-jih naroda pod noge američkim do-larskim magnatima S tim u vezi podpredsjednik Kardelj Je napo-menuo da se na zapadu predbacuje zemljama narodne demokracije u posljednje vrijeme da su one svo-jom parolom nacionalne nezavis-nosti i nacionalne slobode suviše staromodne Oni kažu da je to zaostala nazadna deplasirana fra-za komunistička propagandna pa-rola itd Ta nova imperijalistička "filozofija" po pitanju nacionalno nezavisnosti koja se sve čeSćc po-javljuje u reakcionarnoj propagan-di na zapadu nije slučajna Nega-cija nacionalne nezavisnosti i su-vereniteta koju formalno progla- - suje savremeni imperijalizam sa mo je popratna pojava najvećeg apetita ka porobljavanju naroda koje pamti historija čime se odli-kuju današnji dolarski magnati U'all Streeta Medjutim ova "filozofija" o za-starjelosti pojma nacionalne ne zavisnosti i suvereniteta neće ni-koga prevariti Nasuprot dok bude živ imperijalizam i dok bude po stojalo nacionalno ugnjetavanje dotle će nacionalna nezavisnost i suverenitet biti lozinka za koju će ljudi braneći je umirati i koja (Nastavak na strani 4) POVIŠICU Gandhi Sjedinjenih objašnjenje Zatraže li Sovjeti da Amerikanci napuste Iicrlin Berlin — Pouzdano se domaje da će američke okupacione vlasti r-atraf-titi izručenje Saksonije ko-ja M američki vojnici oslobodili ako Sovjeti zatraže da Amerikanci t Enaiesi napuste Berlin kojeg su oni oslobodili --Zatraže li Sovjet! da Amerikanci i Englezi napuste Borila moglo bi doći do uspostave berlinske vlade koju će svi Nijem-ci smatrati autoritativnom" — ka-že se dalje u tom nepotvrdjenom hvjoiUjtt Maršal Tito o reorgani-zaciji ministarstva NE RADI SE O POLITIČKIM MOMENTIMA Beograd Jaa 9 (Tanjug) — Podnoseći jučer na sjednici Pre-sfcrhn- aa Narodne Skupttine FNIU predlog o rekonstrukciji Ministar-stva predsjednik vlade Marža) Trto je izjavio da e ovdje ne radi o nekim političkim momentima već o potrebama i zahtjevima privrede šamarstvo je trebalo odvojiti od poljoprivrede — rtka£ je Marial — pooto poljoprivreda sama za sebe predstavlja ogroman zadatak tim vise Ito je zaostala i ito je trefca dići na vii stupanj Šumar-stvo zahtjeva da se u petogodiš njem planu o njemu vodi veća bri ga Do sada se je malo radilo na poiualjivanju a u pogledu elu-ptoata- dje suma nija se vodila do-voljno prarflaa politika Rudarstvu treba takodjer posve-titi veću pažnju posebno treba posvetiti pažnju otvaranju novih rudnika i ogromnom broju radnika koii već rade u rudnicima Teika inisstrija treba da se organJsira pod rukovodstvom po-sebnog ministarstva poito daljnji progres a razvitku industrije i elektrifikacije zemlje zavisi ba£ od tetke industrije — rekao je Marsa! Tito CIJENA Sve veće nezadovoljstvo naroda i sve veći protesti protiv neograničenog skakanja cijena "NE KUPUJTE MESA BOJKOTIRAJTE" — POZIV JE ORGANIZACIJE DOMAĆICA Toronto 15 Jan Mesari u Ontario najavljuju da ćo cijena mo3U koja je ovih dana već poskočila za 12 do 15 centi po funtu poskočiti još za 10 do 15 posto Nova cijena mogla bi nastupiti u nekoliko dojdućih dana Već do sada nakon je cijena povišena za 12 do 15 centi po funtu potrošnja mesa u Torontu Hamiltonu Windoru i dru-gdje snižena jo za 40 posto Potrošnja meea je srušena nešto radi toga što organizirane žene odbijaju kupovati meeo i opet nešto radi toga što narod nije u stanju kupovati jer dohodak no može više pokrivati potrebe jedne radničke porodice Bojkotom mesnate robe po-stignuti su do sada dobri re-zultati — izjavljuje Mrs Rae Luckock predsjednica House-wive- s' Consumers Association u Torontu Umjesto mesa žene kupuju onu hranu koja je jefti-nija Ako se ovako nastavi a drugog izlaza nema Mrs Lu-ckock predvidja da će trustovi mesa biti prisiljeni sniziti cije-ne Treba samo strpljenje i ne što stradanja dok je borba u toku jer ako se to ne učini sada kasnije će narod jo vise stradati Mrs Mae Luckock takodjer izjavljuje da će se diljem ze mlje razaslati hlljod pcQtnUtih karata koje narod treba pot-pisivati i slati na vladu u Ot-aw- u Vladu se rricra prisiliti ne samo da spriječi novu povišicu cijena mesu nego da cijenu snizi kakva je bila 1946 godine i ponovno uvede kontrolu Kon-trolu nad cijenama treba imali drfava ne monopol koji nema u vidu niita drugo do svojih profita Visoke cijene prouzročile su ogorčenje naroda diljem zem-lje — kafo se u rezoluciji To-ronto Labor Council Za visoke cijene odgovorna je vlada jer je popuštala interesima profita i svakoj radničkoj obitelji uzela sa stola ono ito je najviše po trebno Manje mesa mlijeka maslaca i drugog znači veće stradanje naroda znači slabiji odgoj djece pogoršavanje zdravlja i nazadovanja nacije kao cjeline Jučer je ovdje održan osta-nak šestorice članova federal-nog parlamenta sa predstav-nicima zanatskih unija Toronta i okolice Trebalo je prisustvo-vati 14 poslanika ali se svi nisu htjeli odazvati Sastanak je održan na zah-tjev zanatskih unija koje su parlamentarnim poslanicima predložile zajednički program po pitanju cijena kontrole og raničavanja profita i pojačanja kupovne snage stanovništva Četvorica poslanika (svi tori-jevc- i) ignorirali su program za natskih unija i otvoreno izja-vili da se no slažu sa ponov nim kontroliranjem cijena J- - dan je čak rekao da mrzi kon-trolu jer se ona upliće u posao privatnih poduzeća koja se moraju smatrati slobodna Dvojica su so držali neodlu-čno neznajući kojoj bi strani udovoljili Liberalni poslanik David Croll se donekle slaže sa ponovnom kontrolom ali samo onim proizvodima na kojima cijene najviše rastu Predstavnici zenatskih unija su se ogorčeni vratili sa ovog sastanka Pazgovarali su sa onim poslaacima koji su u parlamentu najviše radili za ukidanje kontrole i davanje slobode tvomičarima da dižu cijenu po svojoj volji Kad se poslanici na ovom sastanku nisu složili predlože-nim programom predstavnici zanatskih unija se vraćaju svom članstvu sa odlukom da organiziraju jnš masovniji po- - rSSlPSn®SSV wn f t&USL'' e " "h i " " — — kret naroda protiv visokih djo-n- a jer samo tim putem postići ćo 6o pozitivni rezultati Predstavnik električarske u-ni- je Ross Russel rekao je na sastanku sa parlamentarnim poslanicima da su tvorničarl za vrijeme kontrole cijena na-pravili ogromne profite l pro-širili svoja poduzeća Danas je kontrola cijenama ukinuta pro-fit će biti još veći a narod će pasti u novu depresiju koja već nije daleko Torijcvci ne vide potrebe za kontrolu cij'ena Toronto Jan 14 — Juler jo ovdje izjavio vodja Konzervativne partije John Drackon da kontrola cijena nebl promjenila situacije niti je kontrola nad cijenama lijek pro-li- v visokih cijena Nastojanjem torijevaca i slabolću Kingove vla-de kontrola je ukinuta samo da se udovolji pritisku krupnih mo-nopolistič-kih interesa koji su u kontroli gledali otvoren put za novu pljačku naroda 800 mesara za kontrolu cijena Toronto — 800 mesara 1 me-sarskih radnja u Torontu slale sa zahtjevom o ponovnoj kontroli cijena "Ne upo#tav li vlada po-not- nu kontrolu cijena ml možemo mirne dae zatvoriti svoje radnje" — izjavio je preistavnik mesara N D Roose NAJVEĆI BUDŽET UMIRU VVashington 14 Jan — Pred-sjednik Truman predložio je Kon-gresu novi budžet od 39 milijardi i 669 milijuna dolara To je naj-veći badiet koji je ikada u mirno doba zatražen od američkog Kon-gresa Samo na troekove za "nacional nu obranu" sto u stvari znaci na pripremanje m rat traži ee 11 milijardi dolara Tu Je uključeno veće naoružavanje obavezatno vojno obučavanje zauzimanje i ut-vrdjiv- anje vojnih baza itd Oko 7 milijardi dolara poselJio predvidje-n- o je za financiranje "Marshallo-vo- g plana" Dvojica rudara ubijena u rudniku Kirkland Lake 14 Jan — Jučer su u Tech-Hugh- es Goki Mine ubi-jena dvojica radnika stavljajući drvene podloge pod rasklimano ka menje na 4000 levelu žrtve su 52 godine stari Harrv R Bradjr I 38 godina stari Kenneth GilL Na njih je palo oko 25 tena kamenja Mjesto gdje su ov-- dvojka ubl-jen- ih radili bilo je vrlo opasno i prema tome trebala je stroga op-rn- et od strane kompanije Me-djutim nesreća se dogodila samo zato Ito se kompanijska uprava vi-se brinula kako će posao bolje na-predovati nego osigurati mjesto gdje sa ubijeni radili sk |
Tags
Comments
Post a Comment for 000027