Jedinstvo, August 11, 1961

              STrtANA 4
LET MAJORA TITOVA
(Nastavak sa str. 1 '
vniim diolom zaduzih na
rod i coviecanstvo. Koliko
ste krugova oko Zemlje iz
vrSili?"
Titov : "Sedamnaest 1 po
Ilruscov: "Za koliko sa
i?"
Titov: "25 sati i neSto mi
nuta".
HfuSdov: "Veliki podvig.
Ponosni smo njime. Vi ste
kandidat partije? Znajte da
je vaS kandidatski staz lste-ka- o.
Svaka minuta koju ste
proSli u Svemiru ravna je
godinama kandidatskog sta-z- a.
Vi ste pravi komunist,
sin lenjinske partije".
Titov: "Hvala, i dalje cu
biti dostojan partije".
HruSdov : "Pozdravite
svog oca i majku i zahvalite
im Sto su vas tako odgojili.
Cekamo vas zajedno s njima
u Moskvi. Kako vaSa zena?
je li znala za va& put?"
Titov: "Znala je".
HruISov: "Da H ga je o-dobri- la?"
Titov: "Najprije tciko, a
zatim ga Jc odobrila".
Ilruscov: "Kako se sada
osjedatc?"
Titov: "Dobro. Poslije
prizemljenja vrlo dobro."
HruIEov: "Jeste li mogli
dobro spavati?"
Titov: "Morao sam spava-ti
jutros do 2 sata, a probu-di- o
sam se tek u 2 sata i 37
minuta".
Ilruscov: "Znaci da vam
je organizam jak. Za takve
podvige treba jak organi-zam
i veliko znanjo. Dovi-djcnj- a,
cekamo vas u Mos-kvi".
Titov: "Hvala Nikita Ser-gejevic- u".
Noumoljivi lijcfinik koz-monauts- ke
grupc jc odmah
zatim podvrgao Titova te-meljit- om
pregledu i naredio
mu odmor do kasno poslije
podne. German Stcpanovic
je jo§ jednom mirno zaspao
dok su se milijuni ljudi uz-budjiv- ali
i zanosili njegovim
podvigom.
U sluzbenom saopcenju o
zavrsetku leta, ponovljonom
u kartkim razmacima osam
pitta prcko svih sovjetskih
radio-stanic- a, kaze so da je
prvi dugotrajni kozmicki let
uspje§no ispunio program
naucnih ispitivanja. Radilo
so prvcnstveno o ispitivanju
otpornosti covjeka kod du-}p- c
hnravka u svemiru i nic- -
govih fizioloSkih reakcija u
uvjetima trajnijeg uestezm-sko- g
stanja, zatim djelova-nj- e
svemirskih radijacija i
konncno provjeravanja cfi-kasno- sti
rucmh komandi
svemirskog broda. obzirom
U Kubi se osniva Partija
Kubanski premijer Fidel
Castro najavm je u govoru
koji je odrzao pred milion
Kubanaca, povodom osmo-godiinji- ce podetka kubans-k-e
revolucije, osnivanje je-dinstv- ene
partije kubanskc
socijalisticke revolucije.
Castro je rekao da jo je-dinst- vo kubanskih masa oko
zaetavo revolucije vec stvo-ron- o
i naglasio da je stvara-nj- e
jedinstvene politicke or-ganiza- cije
proces koji je u
toku i nastavlja se. Castro
je izjavio da se politicka in-tegra- cija
na Kubi vrSi "od
tcmelja prema krovu".
U Kubi sada postoje tri
politicke organizacije: Pok-rc- t
26. jula, Revolucionarni
riirektorijum 13. marta i Na-rod- na socijalisticka partija
(komunisti).
Premijer Castro je opSii-n- o
govorio o socijalistickom
karakteru kubanske revolu-cije.
On je podvukao da ie
revolucija stalni proces i da
se socijalizam ne mozo uve-s- ti
dekretom. "Socijalizam
U 1©ndonkom tjlnom Hetu
"Suwlay Times" objavljen je oj-Krt- m
napis feWmarJala Mont-gomery,
и kome олј britaneki voj-4vwl- je
id 1гоИо(Ј svjttekog rata
gwrori o N'jemafkoj. U M&nku ee
ltmedja oetakK kale:
rertsje dvle NjmAe — Fe-tkfftl- na
Adenauerova i Demokrat-ak- a
Heblika Kjma(ka, poinata
kae latotna Xjemaka. Ime ljudi
koji kfa da je ta podjela Njema-fl- w nfrirediia, tvepraxodn 1 n-ligl- faa
i da stoea mora Wti ukimi-t- a.
AH DwnokraUJca Hepwbllka
NjwaH je peetala JUnjeniea 1 ne-кв- Нм
je orave te Mo nil Atfeat- -
rtejr paltta odbijaju da prteiaju
da se za duza putovanja u
svemir ne moze sve prepu-sti- ti
samo radio-komanda-m- a.
Poslije podviga Titova
smatra se da je otvoren put
ponavljanju leta sovjetskog
svemirskog broda od Zem-lje
oko Mjeseca do Zemlje
— ovoga puta s covjekom.
Problem koji jos treba za
takav put rijeSiti je zastita
od svemirskih radijacija,
koje bi na njemu bile mnogo
l'ace od onih kojima su se
bili izlozili Gagarin i Titov.
Znacajno je da je let "Vas-tok- a
H" bio odredjen na
700 000 kilometara, tj dvo-struk- o
od udaljenosti Zem-Ij- a
—Mjesec. Iz toga se ta-kodjer
mogu naslutiti slije-de- ci
pothvati sovjetskc ast-ronauti- ke
Danas se moglo saznati
da je Jurij Gagarin zvao
svog kolegu Germana Tito-va
"kozmonaut broj 2" jos
od prije ovog leta. German
Titov je naime bio rezervni
pilot vec za prvi let u koz-mo- s.
Izdvojen zajedno s Ga-garino- m
iz grupe od 10 pre-destiniran- ih sovjetskih koz-monau- ta
on se jos prosle zi-m- e
spremao s Jurijom Alek-sejevice- m
na specijalnim
pripremama za kozmi6ki
let. Rile su to zavrsne fizic-k- e
i паибпо-astronauts- ke
vjezbe. One su ih osposobilc
ne samo da .fizi5ki izdrze
nego i da tehntfki upravlja-j- u
letom i vrSe naucna ispi-tivanja
kompliciranog me-haniz- ma
£to se nalazi u ka-bin- i.
German Titov je do
zadnjih minuta, kad se Ga-garin
popeo u lift koji ga je
nosio u kapsulu na vrhu ra-ket- ne
rampe, vrsio sve pri-prcn- te
za put zajedno s Ga-garino- m
Ostao je tada na
Zemlji kao porucnik, dok
mu je drug stupivsi u koz-micki
brod postao majorom.
A nvot?a nuta dok ie on pos--
tajao kozmonaut i major, u.
njegov uok je do posijed-nioi- r
trnniitka staino tako
djer rezervni pilot, kozmo-nm- it
hrni tri Imp mu io§ ne
znamo. Ali za dugo nece o-st- ati
nepoznato: cut cemo
rn nslrnrf) viorniatno nrili- -
kom slijedeceg sovjetskog
svemirskog pothvata. O torn
pothvatu se vec govori u da-nasnio- m
saopcenju CK JvP
SS, Vrhovnog sovjeta i vla-d- e
Sovjetskog Saveza: Ovim
letom otvoren je put prema
Miesecu. Marsu i Veneri
Orveni trg i centralne uli-c- e
Moakve pimp su oduSev-Ijono- g
svijetn. Svccanost u
rnst velikocr podviga jo vec
pocela. a dostici ce svoiu ku-Iminac- iju kad Gennan Titov
stignp u glavni grad.
socijalisticke revolucije
je jedan pravedniji privred--ш
i druitveni sistem koji je
plod revolucionarnog pro-cesa- "
rekao je on. Naglasa-vaju- ci
da revolucija tako-dje- r
znadi prevaspitavanje
naroda i stvaranje socijalis-ticke
svijcsti, Castro jc izja-vio
da se u socijalizam "ne
stiio ni za dvadeset citiri sa-ta,
ni za mjesec dana, ni za
dvije godino". Socijalizam
trazi povecanje proizvod-- n
je, on se ne namece silom.
Socijalizam predstavlja os-tvare- nje aspiracija kubans-ko- g
naroda za pravednijim
druitvom i bogatijim. zivo-tor- n,
naglasio je Castro. On
jc prisutne podsjetio da je
"deklaracija iz Havane" ko-j- a
je usvojena na masovnon;
mitingu prosle godine sad-riava- la
sve bitne elcmente
jednog socijalistickog prog-ram- a.
dodavsi ponovo da su
stvaranje jedinstvene parti-i- e
sociialisticke revolucije
kao i izgradnia socijalistic-kog
drustva proces koji je
sada u toku na Kubi .
njeno portojanje. . . ,
Xije amo Huija strahovito tr-pil- a
oi N'ijemaca; i mi ипо Лг!-tan- ti
ieto to ikusili, kao i Fran-cut- i,
kao i toliko тпоцо dniffih na-roda
u ETpi. N'ijemci moraju
oetati podijeljeni dana; za to ш
ami krivi. Pedeeet miiijuna Nije-mac- a
nalati e u zapednom laRem,
a otprilike 20 milijuna u IMonom;
nije je doilo vrijenie da 70 raili-jvn- a
Nijemaa bede ujedinjeno u
Rvropi. Kuri nee takvo ujelinje-nj- e
davoHt! u predvidivoj bkf-nt- i
u tne s a prauj avakl po-IHM- d
)Шт м Evropi zna to ali
itema nljd©fi koji W iwfto nrab-rae- ti
da take Ita i prltn.
STO KAZE FELDMARsAL MONTGOMERY
Ja
a
a
m. a
a
aa
TORONTO: PIKNIKS. J. K.
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-z-at
cesvoj treci piknik u nedjelju 13. augusta na Turkey
Palace Farm.
Po starom obi5aju na pikniku ce biti na raznju pe-ce- ne
mlade janjetine.
Oni koji ne'maju svojih automobila a zele posjetiti
piknik, neka dodju na Dundas Street i Runnymede, oda-tl- e
ce se moci povesti na piknik izmedju 11 sati i 1 sat
poslije podne. Odbor
џ џ.џ r
Sunday, Auig. 20
Bring vour family and your friends.
ak
to the
28th ANNUAL
LABOR FESTIVAL
CAMP PALERMO
aaa
a
a
aa
aa
a
a
On Highway No. 5, Midway Between
Toronto and Hamilton (North side)
Hear TIM BUCK report on his visit to CUBA
GAMES and KACES FOR CHILDREN
SWIMMING (in one of Ontario's finest pools)
ART EXHIBIT (see the artists at work)
FOODS OF MANY LANDS
See the newly-bui- lt 5,500-se- at amphitheatre
Variety Concert starts
(See the Mohawk Indian
Buses leave 300 Bathurst
џџџџџ + + + +
Potrosnja duhana i smrtnost
Prema podacima Jane zdratht-en- e
hluibe Sjed. Drlaa, na osno-- u
naucno ipi(anih 200 hiljada pu-£n- ?n
n .lriai Ne York, Kmrtnost
oih ooba od imh. bolesti %cfa Je
г pri-k- o 30 ptn-t- u nego kod nepu-Каг- д.
Karakterislifno je da jc smrt-nost
u Rrupi onih koji pule samo
ciRarele ro(oo za 60 poslo yeia
neRo kod nepu5afa, dok je kod o-so- ba
koje pue lulu postotak smrt-no- Mi
samo neznatno ei педо me-dj- u
nepusacima. Poscbnu Rrupu u
oom Upitivanju pacinjavaju oo.
be koje su prije poMka analizo o-fta- wle
duhan (biRi puSaci). Pmr-lno- .t
kod njih bila je niia nego me-dj-u
onima koji su i dalje puSill,
ali je ipak za 10 poslo voea nrRo
kod Rrupe nepu5a?a. Analira c
pokarala da se najve&i rarlika me-dj- u
puacima 1 перпЈаПта Npo- -
fOVJKK JK STAU
1,7.0.000 r.ODINA?
IWnjaci KalifornijskoR unicr-zitet- a
doili su najnoijim istraii-vanjim- a
do zakljucka da se fotjek
pojaWo na Zemlji najmanje prije
milijun i "."iO.OOO Rodina. Ovo tr-djen- je
oni zaniaju na onou I-zur-atanja
fosiliziranih JfovjeJjih o.
stataka olkrhenih u prcdjclima
TanRanjike. I.judsko bice kojomu
su ti ostaci pripadali, dobio je na-z- ir
"Cinjantropun".
Tinjantropii" je drlao rI.ivh
uzdiRnulu. okrenutu naprijed. ne
prema tlu. Sto je, prema Urdjenju
antropoloRa bilna karakteriMika
IjudskoR bia.
Prorafiin o vremenu Iz kojepa
ovi ?otje£ji osfaci polje?u, na?i-nje- n
je na onon ipitiranja sta.
roti (la koje je bilo takvoe suta--
та da je moglo ftaeurati kostani
skelet.
PORUKA KANADJANIMA
(Nastavak sa str. 1)
ska vlada ocjenjuju ovo kao
izraz prijateljskih osjecaja
prema naSoj zemlji i kao
priznanje uspjesima sovjet-sk- e
nauke sa kojima se mi
ponosimo, i sa kojima se,
mi vjerujemo, ponose svi oni
koji su za mir, naprcdak i
trijumf razuma", kaie se a
poruci.
Sovjetskim ljudima je mi-l- o
da je 'jednop; od njihovih
zemljaka zapala cast da pr-vi
prodre u misterijc svemi-ra- ".
Ali oni na ovaj veliki u-sp- jeh
i "bezprimjernu pob-jed- u
covjeka nnd silama pri-rode- ",
gledaju kao postiff-nuc-e
svega !ovje£anstva, a
ne samo sovjetskog naroda".
Ova гпабајпа pobjeda
nema za cilj stvaranje no-vo- g
orufcja razaranj, kao
+ џџ + ,
3P.M
Dancers from Brantford)
St. from 10 a.m. to 2 p.m.
+ +-+- + +
ljava u smrtnosti cxl raka. Smrt-nost
od raka pluca i jednjaka na-roi- to
upadljito rasle в porastom
nnwjecnoR broja ciRareta, popu5e-ni- h
u Joku jednoR dana. Medju o-soba- ma
koje popuJe ise оЛ jedne
kutije ciRareta dne no smrtnost od
raka pluca je 16 puta eca neRo
medju nepu5a?ima.
Os.im oe analize mnoRe opc-In- e
epidemioloke i ekperimental-n- e
studije " uzronoj ezl Izmedju
raka i upotrebe duhana u Sjcd. Dr-2ava-ma
takodjer ukazuju na to,
da ричепје poeava broj obol je-ll
ja ml oe bolesli. Ncki cpidemio-loz- i
cak trde da bl bilo 80 pooto
inanje Irtava pWnoR raka kad
ljudi ne bi pusili ciRarete. Kako je,
medjutim, oo bar u doRlednom
razdoblju neolvario, poznall a-mer- irkl
slrucnjak za rak, dr Vyn-de- r
iz Sloan KetterinRooR insli-tut- a,
preporu?uje pua?ima slije-de- e:
oRranifiti broj cipareta na
najule 10 dneno I populiti samo
dije treine ciparete, a otaak
bacitl.
Srfana oboljenja I smrtnot od
etih bolesll takodjer su mnoRO ?e-i- ii
kod pula?a. Ipitbanja su po-kaza- la
da ie smrlnoM od bolestl
srca I krvnih sudova I za 60 posto
e(a kod pu3a?a neRo kod nepuSa-?a- .
TORONTO:
Lokal (proMorija) za iznajmili
Iznajml.iujrm ulicni lokai (pro-storij- u)
za J-lfiO-O
mjeseino na
TO.Ta Quern Pt West. Toronto,
Ontario.
Zainteresirani lokal mogu po-pled- ati
(k1 5 sati poslije podne
svaki dan kroz tjedan.
Ho neki tvrdc. "Mi svecarto
izjavljujemo da mi nastav-Ijam- o
ovjekovo pokorava-nj- e
sila pnrode zato da slu-2- e
blagostanju i sreci svega
ovjefanstva", kaze se u
poruci. "I Jurija Gagarina
smo poslali u vasu zemlju
kao poslanika sovjetskog
naroda da vam izraz! nase
iskrene osjecaje i zelje —
da zivemo u mini i prijate-Ijstv- u
sa narodom Kanade i
svim narodima svijeta".
U poruci se dalje kaze da
ce uskoro slijediti novi leto-- vi
u svemir i izraSava nadu
da ce oni posluziti јабапји
suradnje medju drzavama
i stvari ljudskog napredka.
Na kraju se izrazava na-d- a
da ce Gagarinov posjet
Kanad; pridonijeti "јабапји
prijateljstva i razumijeva- -
A, K. — Tuloncanin : ERNEST HEMINGWAY
POSLJKDXJE POULAVUE: SMUT DOFODXEt
Na 2. jula, o, g. rano uju-tr- o,
tragidno je zavrSio svoj
zivot veliki americki pieac,
nosioc Nobelove nagrade za
knjizevnost, Ernest Heming-way.
Izvjesni krugovi tvrde,
a javnost vjeruje, da je "Pa-pa"
(tako su Hemingwaya
naziva'.i gotovo svi) hotimi-cn- o
ustrijelio sam sebe tog
jutra iz dvocijevke. Njegova
udovica Mary (ina6e pisce-v- a
cetvrta zena) kaze da je
to "na neki nevjerojatan na-ci- n
bio nesretan sluJaj."
Sto je, onda, tacno? I da
li ce se ikada saznati isti-na- ?
Kriti6ari (vecina njih
su njegovi neprijatelji) ka-z- u
da je Hemingway, po6i-niv- §i
samoubistvo, napisao
posljednje poglavlje krasno
(ili strasno) ispri5ane 2ivo-tn-e
price o hrabrosti, kno-prolic- u
i smrti. I samo sto ne
kazu, da je htio znati da li
ima dovoljno hrabrosti da
ubije samog sebe!
Onaj tko jc Sitao njegova
djela (ili barem vecinu
njih) nosvijesno ce pomisli-ti- ,
da je taj neobican 5ovjck
mozda bio u stanju da uradi
tako §ta. Jer hrabrost, opas-no- st
i smrt, a narocito izla-gan- je
opasnosti, nisu bile
samo stvari o kojima je on
pisao 6itavog zivota (traze-c- i
u njima "istinu o covje-ku"- )
vec je to bila njegova
opsesija. A Sto moze to bo-lj- e
potvrditi od njegove
knjige o borbi s bikovima,
t. z. Corridi, pod naslovom
"Smrt popodne"? Mistika
ove poganske "umjetnosti"
ga je jako zanosila, bila je
za njega "sve".
Spanjolska corrida, riba-nj- c
i lov bile su njegove pa-sij- e,
i sve so nalaze u nje-govi- m
djelima. Posljednje
njegovo djelo "Opasno ljc-to- ,"
zapravo jc komentar o
rivalstvu dvojice najvecih
zivih matadora, dva Surja-k- a,
obojica njegovi prijate-Iji- :
Antonio Ordonez i Luis
Miguel Dominguin.
Ukratko, kao pisac, Hem-ingway
jc bio Sudan Sovjek,
i stalno jo bio pod udarom
kritikc. On je bio glumac u
zivotu, a ne samo ono sto bi
pisac "trebao" biti: vjeran
posmati-а- б zivota. On jc sve
najpn'o prozivio, i kasnije o-pis- ao,
pa je stoga gotovosve
sto je napisao autenticno.
Nitko no moze poreci nje-gov
izvrstan stil (premda jc
sam zelio da ne ostane u sjc-can- ju
kao stilista), niti 6i-njen- ica
da su nekc epizode
njegove prozc pro2etc upra-v- o
bolnom emocijom.
Za sve vrijemo jc bio kri-tizir- an
kao anti-intelektua-l- ac,
i to mozda zbog toga
LICKE
UVJEIUJIVO PKIcANJK
Pored ularene pedi sjedi Milan-k- o
sa ienom i diecom i preprica- -
va im evoje dolivljaje iz narodno--
oelobodilake borbe. Pneutnl ga
netremice eluJaju. Hvali te M51an- -
ko borbenim pothvatima, junackim
podnesenim naporima, zamomim
marSe%-im- a I drugim.
— Idemo mi, razumijeS ti — go-vo- ri
Milanko — djelu nod u kolonl
po vijavici, bez puta i prtine. Sni-je- g
do pojasa, bura гал"1ја, studeno
da se pljuvacka mrzava, sree pu-c- a
od student teke, brate. Wa-- a
ne da ofl otvoriti, idemo pa sta-nem- o.
Sve Se na nama fmrznulo i
ukocilo. Ituke mi se smrzle, uH
pucaju 1 otpadaju od studeni, Do-ge
mi se, brate, ukoeile pa ni ma-ka- c
kao da su dva Stapa.
— Sejo, sejo, brzo daj peku da
nagrnemo fere ne bi li jadnik noge
otkravio i ogrijao, daj brzo, poiu-r- i.
nnluri? — unadne u rlW s'a
iz-a- n sebe MHankova iena Jeka.
Milanko je mrko pogleda I lja-tit- o
prekeri:
nja izmedju naroda Sovjet-skog
Saveza i Kanade zn
dobro obiju zcmljft i U ko
rist svjeUkeg mlrn".
Sto nije polazio viSu §kolu:
робео je zaradjivati vlastiti
kruh u svojoj sesnaestaoj
godini; u osamnaestoj go-di- ni
je bio zurnalist, a tad
je pofeo pisati prve price.
Uz lovca i ribica, Heming-way
je bio i vojnik. U Pr--
vom svjetskom ratu so je
borio kao dobrovoljac u Ita-lij- i,
i otuda inspiracija i ma-tcrij- al
za, mozda najljepsu,
ratno-ljubavn- u pri5u "Zbo-go- m
oruije" ili "Rastanak s
oruzjem." On je takodjer
najbolje shvatio nistavost
poslijeratnc generacije (dva
desetih godina: period a-meri- kog
boemstva) i napi-sao
roman "Sunce se opet
radja" u kojem ju naziva
"propalom generacijom." S
ovim romanom jc postao
slavan u dvadeset i petoj
godini.
Tridesetih godina objav-Ijuj- c
"Zbogom oruzjci"
"Smrt popodne," i neke
kracc stvari, a 1937 roman
"Imati, i ne imati", u koje-m- u
se trctiraju drustvene
prilike u Americi.
Ali vojnik Hemingway ne
miruje. Dizanjem Frankove
Falange, i upadanjem maur-sk-o
konjicc u Andaluziju,
Do6ctkom obaranja Span-jolsk- e
Republike 1930.
(Spaniju jo on jako volio)
Hemingway odlazi tamo
kao ratni dopisnik, a i bori
se u inter-brigadam- a.
Na-ravn- o,
bio je samo jedan od
brojnih literata (nikada ih
toliko nije nigdje bilo) koji
su dosli da se bore protiv
fasizma. i da budu occvidci
najsramnijeg cina i izdajo
zapadne diplomacijc. He-mingway
sc je tu upoznao
s ruskim piscom llijom
Erenburgom. Zamrzio jo
tada dokraja faSizam i
Franka, i u jednom svojem
djelu kaze o njemu: "Onaj
dcbeli magarac Franko".
Rezultat njegovog ucest-vovan- ja
u §panjolskom ra-tu
bila je jedna kraca stvar
i njegov najpoznatiji roman
"Kome zvono zvoni." Taj
roman je i filmovan, te se u-br- aja
medju najglcdanije
filmove. Iako jc stvar puna
simpatija za panjolski na-ro- d
i stvar republike, i lije-p- o
je prikazana smrt mla-do- g
idealiste, interbrigadir-c- i
i ljcviSari uopce nisu vo-li- li
knjigu. Najvjerojatnije
zbog dramaticnih epizorla
medju gerilcima, i slikanja
partizana u pogreSnom svi-jotl- u.
A tu je Hemingway
pogre3io samo u tome, Sto jo
htio (tko zna zaSto?) zado-volji- ti
obadvije stranko: Re-jmblika- nce
i Falangiste. Me- -
SALE
— Pa ti si, vala, benasta. Nijew
mi se noge smrzle sad — to j
bilo onda, u ratu!
♦
matos i мекл пшг.л
Poznati hn-atsk- i knjiieTiik An-tu- n
Gustav MatoS napisao je citav
nix epigrama u kojima je na duho-v- it
naiin Mbao mane svojih suvre-meni- ka
i draUva, Kako se za nje-gova
iirota gradila licka pruga.
a nije bilo izgleda da ie biti brzo
gotova, MatoS Je sastavio ovaj c-pigr- am:
Zeljeinicu dobiti te Lika
kad vec! nece imat stano-nika- !
♦
XIStT SH DALI
SwretoSe prijatelji Danu I ta-n- u
keji ш bill punl modrfea i pot-pun- o
pocljepant.
— Sto je to 8 vama? — upitaSe
ih.
— N'e pHajte, ћараН Jas oni It
Hwjedneg sla — odgeveri mrko
Dane.
— Pa jete H se brarall?
— Kako da nlsmo. AH HoW-n- jlh
sa Wla dvojfca. a ja ! Man
Html. Samo nemojte vl mWitt da
mho se mi dH: bogaml, cas ra on!
Mti Md mm, cas ml pod njima!
(It ИЛШ мчг1в&")
djutim, bio je osudjen po o
badvjema, i nepovoljno obi--
Ijezen u domovini, gdje so
je stalno prizeljkivalo da so
on odrekne tog djela, §to jc,
naravno, bilo cmicno i np
surdno.
U Drugom svjetskom ratu
Hemingway opet radi kao
dopisnik (u Francusloj
1944.) i uCestvuje u francu
skom Pokretu otpora — nc-posre-dno
u oslobadjanju
Pariza.
Nekoliko godina kasnijo
je napisao svoju najneusp
jeliju knjigu "Preko rijeke,
Pa u sumu," i braneci jo od
кгШбага, rekao: "U njoj
je prava i mila djevojka."
(Renata — jedno od glav-ni- h
Ilea u djelu.)
Onda je 1952. objavio
svoje kratko "remek-djelo- "
(kako su to nazvali) — tra-gi6- nu
priJu o kubanskom rl-ba- ru,
pod naslovom "Starac
i more," za koju mu jc par
godina kasnije dodjeljena
Nobelova nagrada. Tu so jo
Hemingway vratio k svojoj
staroj prozi, a kritiSari su
djelo ocijenili kao tragi6nu
viziju 6ovjeka. A mozda jo
pisac imao na umu i tragc
diju siromaha, kojega, kraj
drustva, izdajo i priroda.
Gledan u cjelini, Homing
wayev zivotni put jc stvar-n- o
neobi6an i sliCan je ka-kv- oj
odisejadi. Na torn svom
pulu (osobito u Prvom svjet-skom
ratu) on jc dozivlja-va-o
mnogo nesrece, bio ra
njavan, nekoliko puta jo i--
mao
napuknutu lubanju, ta-ko
da je bio sav speStan. Od
ozljeda zadobivenih u avlo
nskoj nesreci u Africi nije so
nikada sasvim oporavio, to
je u posljednje vrijemo mo-ga- o
pisati samo stojecke.
Inacc, kao covjek, bio jo
jednostavan, nastran, tvrdo-gla- v,
temperamentan, aro-ganta- n,
a ispod svega toga
so jc krila neobicna knjiic-vni6- ka
sezitivnost, koja so
je kroz njegova djela prcll-jcva- la
u grcajucu cmociju.
Kroz nicgova djela (en- -
mo nekoja) vidi so tendencl-j- a
ka progresu, prili6no su-zdrzlji- va,
ali se vidi, dok o-sta- tak
nije uopco tendecio-n- e
naravi, tako da on, kad
nije mu ni odmagao, pa jo i
ono Sto postoji je mnogo,
kad se uzmc u obzir knjlzc-vn- a
situacija u Americi. I
копабпо, Hemingway so jo
otvoreno izjasnio za kuban-sk- u
revoluciju, i izrazio Za-ljen- ie
Sto nije mogao (zbog
slabog fizi5kog stanja) ибс-stov- ati
u njoj.
No, "Papa" Ernost nije
bio u dovoljnoj mjeii intoi
nacionalist, kao ni njegov
rani knjizevni drug (koji jo
tragicno umro mlad) F.
Scott Fitzgerald, koji jo
prorokovao da ce "netko po
imenu Hemingway biti naj-Vc- ci
(americki) knjizeTiik
svojega vremena."
Reci neto "intimnijo" O
Hemingwayu i njegovim
djelima, znacilo bi zakazatl,
jer to se mo2e doiarati sa-mo
citanjem onoga 5to je
pisao, a moze se i reci da jo
gotovo svako glavno lico u
svojim romanima mogao bi-ti
on sam. On nije bio politl-ca- r,
ali imao je na umu dru-St- vo
(premda so preko toga
u kritici prelazi), a kraj to-ga
jc bio zacaran, opsjodnufc
sudbinom covjeka (osobito
individualcem), tragedijom,
i o tome je pisao.
Americki krittfarl? Si-gur- no
bi im bilo za dulu (a
ko nisu dokraja degenerira-ni- ),
da zaborave na svoj str-vinar- aki
apetit, i da Unreal
poslije njegove smrti "otkri-ju- ",
da je Hemingway bte
Ijudsko bice, i da je vollo
Covjeka, Ilvot i svijet
(Nastftvit 6e we)