Novosti, May 20, 1948

              Strana 4
"Razbijači
Jarko rasvijetljena dvorana Na
prepunim tribinama masa urliče
U sredini ring ogradjen konopci- -
ma MJesto natjecanja boksača
klupko isprepletenih tjelesa čuju
se dahtanje bijesni uzdasi i psov- -
ke Nenadani zahvat i masa od
stotinu kila poput komada bačena
iz praćka leti iz ringa i svom te- -
sinom rusi se na reportere koji
sjede u prvom redu Dvoranom
grmi burno odobravanje
Na ring dolazi novi par Mega-fon
objavljuje: "Seih Ben-A- li Mar-Alla-h
bradati prvak Irana (pod
tim raskošnim pseudonimom skri-va
se nekakav Bili Smith iz Bosto-na)
i "čovjek-gora- " — Morgan "
Vi prisustvujete omiljelom ame-rikanskom
matchu u "rvanju"
"catch as catch can" ito znači
"uhvati kako možeš"
Da biste mogli razumjeti što
je zapravo američki "catch" do-voljno
se upoznati s osnovnim pra-vilom
koje se mole ovako formu-lirati:
"Rvačima Je dopušteno sve
osim upotrebe hladnog i vatrenog
orulja" j
Protivnici mogu zabijati Jedan
drugome palce u oči uH usta no-snice
istesati uli vući za kosu
pa čak i gristi Ako Je bol nepod-nošljiva
rvač se moše predati Ali
publika ne voli da match za vrli
suviie brao Ljubitelji oštrih uzbu-djenj- a i
Jele da za svoje novce is-kuse
I
zadovoljstvo
Čuveni rvaČi "catcha" isto su to-liko
popularni u USA kao i prvaci
u boksu baseballu ili rughy-- u Ali
da bi se u catehu kao i drugim
granama američkog sporta posti
gla karijera nije dovoljno posje- -
dovatl samo snaine mišice čvrste
iako ili atletsko tijelo Za karijeru
potreban Je u prvom redu "kol-orit"
Tom se riječi označava neka
specifična osebina pojedinog Sam- -
U I S
iimno skkljac:
U novoj šupi neki dan
Traktor Je deblo stan
Pa očišćen 1 pod mase n
U zimski utone san
Kako se cijele godine
Šetao preko njiva
I sad Je tako o teme
Počeo sanak da sniva
Granama lišće treperi
Proljetna pjesma se Mri
A vrtom poljem livadom
Proljetno cvijeće miri
On — traktor rada div
To neka nikog ne vrijedja
Orao brazde dugeek
Širokim poljem bee medja
Pred njim se pojavi mršavo
kljuee
1 počne rasgever grubi:
CWWfzl MrilfM'ftf WWjw% G
S očiju mejth iegubU
Nemoj da dvaput ponavljam
Pakuj što brze a njive
Jer ćeš se siabo sprovesti —
Tako mi repa i grive!"
"Tko i ti" — traktor upita
"I tko te ovamo šalje?
MaaiM šale Ne smetaj
Meni se tori dalje"
"PKai me tka sam?" — plane
Kenj "Ne peanal Jtvme zna se!
Ja sam delegat Pravni sam
Zastupnik konjake rase
Nali su pred orah"
Stotine godina ta perja
Neki madraci kat sad
Da stvar i ed na bolja
Ne nikad nije mrtva Hvar
Bolja sd stoke Mre
Mi konji zato ne dama
Da traktor are njive
Ja šettm Jasan sdgever
Na ove pitanje sada
Kakav to navi poredak
— Otkad ti oreš — vmda
Srami se Sutli te se sna
Shsšaj me Mjesni otvore:
KoaJ je na svijetu edavijek
Da nosi vaši i ore"
Traktor nimalo uvrijedjes
Stasao Je klaseta grdnje
Odteč- - o smieH pobiti
Laaljive konjake tvrdnje
"Prijetnja me tveja nipošto
Ne mešc da prestravi
Jer znadem da Je snriUjena
U staroj konjskoj glavi
Star si i mreHi riđim Ja
Da živiš u srednjem vijeku
Pa historiju raspredaš
O svojim precima neku
Zaista dok sam bk ja
U zemlji željezna ruda
Tvoji su pred teglili
Ko svaka živina luda
iz Gmahe"
TRAKTOR ŠUPI NJEGOV RAZGOVOR
KONJEM
piona njegov neke vrste "zaititni
mak" Na primjer kolorit četiri
brata Dušek poznatih pod nadim- -
kom "razbijači iz Omahe" bile su
neprestane tučnjave koje su iza- -
šivali na ulicama u restauracija- -
ma plesnim dvoranama i t d
"GuUtelj" Louis i "kostolomac"
Mitchell bore se na ringu u stilu
koji treba da opravda njihove
"simpatične" nadimke Kod drugih
rvača kolorit Je dugačka brada
egzotićno tetovirano tijelo osobite
grimase za vrijeme rvanja i t d
U posljednje vrijeme gledaoce Je
prestala privlačiti obična tučnjava
pa čak i "kolorit" Poduzetnici iz- -
milljaju sve nove I nove forme
catcha Borba e vodi u blatu po-miješanu
s naftom ili petrolejem
Posljednja novost Je catch plivača
u akvariju zlatne ribice (kakva
idijal) ili catch u baeenu u kojem
Je voda u visini ramena protivni-ka
Ali i to je već malo Manageri
su uveli na američke ringove tzv
australski catch u kojem svaki
rvač ima zamjenika koji moie us-kočiti
kadgod hoće Tada se "mla-- j
te" tri i četiri rveča Konačno po-jsljed- njl
krik mode na američkim
'ringovima Je Seneki catch prired-ba
još gnusnija i odvratnija nego
"natjecanje" muških
"Catch as catch can" — ta kl-itescen- ca
američkog sporta —naj-bolje
osvjetljuje njegovu bit Nje-gova
je namjera isto kao i kod
drugih vrsta američkog sporta
otupiti gledaoce buditi u njima
niske instinkte i privikavati ame-ričku
omladinu sadizmu i zvjerskoj
okrutnosti U tome smislu sport u
sjedinjenim Državama vrši onu
Istu funkciju kao i američki kino
štampa i literatura
M Slarin
I irfučili se njivama
Zajedno sa oračem
I plaću obilnu primali
Patinom i korbačem
Čovjeku umnom znanost Je
Razbila neznanja stijene
Pa da posao olakša
Za rad Je stvorio mene
Ti kasaš da sam mrtva stvar
Ali se varaš brate
U mene kljuca Hvat nov —
To treba i konji da shvate
Ked ml samo bi U konj
Radio eve po planu
Kad ne bi na vrijeme dobio
Odmor vod i hranu
Stroj toga eto ne treba
šepavi druie moj
I svaki konj gdje sastane
Tu ne će šuštati stroj
Mnogo pat tak dolazi
Konj Jad a da ne radi
Pa moie lak da eeeH
I gazdu da ma i jedi
Vkhe i ta Je raaHk
Kad stroj ne radi Medi
Pa da Je samo zhfčaj taj
roj vile ad kaja vrijedi
TI kao konjski daleget
Jssetuvl svaiu brata
Kad im: sva Ja ttsamd
Ako za starim plaču
Tko ovom novom vremenu
Prkosi ili prijeti
Stroj će ga vremena pregazK
Kukavno će umrijeti"
OTVOREN JE JUGOSLAVEN-SKI
PAVILJON NA MEDJU-NARODNO- M
SAJMU U
BRISLU
Briasl — Na medjunarodnom
sajmu uzoraka u Brislu otvoren je
1 jugoslavenski paviljon koji ja
organizirala trgovinska komora
FNRJ Orim Belgije na sajmu ta--
laše svoje proizvede Još 90 mm--
1J
Jugoslavenski paviljon ietiče se
ukusom i bogatstvom izlošaaih u-sor- aka
Pored grafičkog prikaza
Petogodišnjeg plana izložen Je ve-liki
broj artikala šumske eksploa-tacije
i drvne industrije rude me-tala
kemijskih proizvoda raznog
stakla narodnih rukotvorina sa
tim turistički prospekti jugosla- -
VCfttKft knjigo duhan kudelja krz- - L
no koša košaa kalanterija ljeko-vito
Mije itd U posebnom paviljo-nu
istošeno Je Jugoslavensko voće
i povrće kao i velika kolekdja raz-nih
alkoholnih pića lećera i dru-gih
proizvoda
Svečanom otvaranju sajma pri-sustvovali
su pomoćaik ministra
trgovine Kopćek zamjenik Jugo
slavenskog otpravnika poslova u
Bridu Mihaihmć trgovinski iza
OŠTRI KONTRAST
Engleski ministar trgovine Ha-ro- id
Wilson izjavio Je JoS 27 riječ- -
'nj u Donjem domu: "Ako uskoro
budemo morali birati itmedju do
lara i odjeće za stanovništvo onda
ćemo radije smanjiti normu proiz-vodnje
odjeće nego dovesti u pita-nje
priliv dolara"
Takve izjave nisu nove u Engle-skoj
Laburistička vlada survavši
mlju u vrio teike ekonomske pri- -
"K ▼ P- - J smanjivala nor- -
" opskrbljivanja stanovništva s
'prehrambenim produktima i pred- -
metima Uroke potrošnje Trudbe- -
nM CllvMu „HrflUnl u nnrkl--
dno oni gvoJa kupovanja
i L„jm --- ♦ cijena
prehrambenih oroizvoda i indu- -
sirijske robe
"Manje manje i manje" pod
takvom parolom objavio Je nedav - 11 1-i- TYit Vim—mm'
članak o prilikama koje se svakim
danom pogoršavaju u britanskom
imperiju
Kao oštar kontrast tome suprot
stavlja se opskrba koja se pebolj
šava svakoga dana u zemljama
narodne demokracije a naročito u
Sovjetskom Savezu
Dva mjeseca nakon što Je u
SSSR provedena novčana reforma
i pošto su ukinute karte kupova
nje najraznovrsnije robe dostiglo
Je vrhunac Odijela rublje obuće
čarape i drugi odjevni predmeti
postali su predmetima slobodne
trgovine po znatno sniženim cije-nama
Ukidanje trgovačkih cijena
na prehrambene proizvode i sniža-vanje
prijašnjih cijena na kruh i
druge prehrambene proizvode pru
žio je takodjer dopunsku moguć
nost stanovništvu da kupuje veće
količine prehrambenih produkata i
industrijske robe
Danas kada Je narasla kupovna
sposobnost sovjetskog stanovniš-tva
potrošač Je etroši u izboru
robe i daje prednost proizvodima
bolje kvalitete "Poboljšavajte iz-bor
dajte više robe visoke kvali-tete
i dobro isrndjene stvari 1" —
te su zahtjevi koje sovjetski po-trošač
postavlja radnicima lake
industrije I nikada ti zahtjevi JoS
nisu bili tako uporni i strogi kao
danas
Ministar lake industrije SS8K
časnekov posvetio Je u svojoj ne-davnoj
isjavi u štampi veliku pa-žnju
pitanjima poboljšanja kvali
tete i izboru robe Sovjetska vlada
Istakao Je on prihvatila je čitav
niz naročitih odredaba koje idu za
tim da poboljšaju kvalitetu šiva-nja
robe trikotaše i obuće U tvor-nicama
obuće organizirana Je pro-izvodnja
raznovrsne obuće od ko-se
u boji antilopske i drugih fi-nih
koša Usavršena Je metoda
šivanog dšona koja poboljšava
kvalitetu i trajnost obuće Pregle-dan
Je izbor rukotvorina šivaćih
tvornica Tvornice trikotaše pove-ćale
su proizvodnju prvorazrednih
vrsta čarapa U tvornineama stak-la
počelo se s proizvodnjom kri-stala
Izrada kristalnih servisa va-za
i drugih predmeta
Neprekidan porast proizvodnje
lake industrije karakteriziraju sli-jede- će
brojke U godini 1947 pro-izvodnja
kaputa i odijela povećala
se sa dva i više puta trikotaše za
(0 kožnate obuće za 40% rub-lja
za 43% čarapa ženskih i muš-kih
za 83% Brzi tempo poslije-ratnog
razvitka lake industrije
je zahvaljujući velikoj
noaianoi nemoći sovjetske vlade
za oaaavimnje perusentn_ tvornici a
i poduzeća koje su uništili fašisti
i sa izgradnju novih
U godini IMS sve grane lake in-dustrije
još vhV šire svoju proiz-vodnju
Triltotašne tvornice pove-ćale
su ove godine proizvodnju ru-blja
za jadan i po put a prvoraz-rednih
čarapa flor za dva i po
puta u usporedbi z prošlom godi-nom
Potvrdjeno Je 340 novih fazo-na
i modela trikotaznih kostima
aaljetaka dšeropera i drugog gor-njeg
odijele U šivaćim tvornica-ma
tek u prvoj polovini ovo godi-ne
predriajeno je da se proizvede
do 1000 novih modela odijela
U čitavoj zemlji širi se pokret
za Izvršenje Pjatiljetke za četiri
godine Mnoge su se tvornice već
obavesale da će znatno povećati
proizvodnju odijela obuće triko
taše i druge robe za stanovništvo j Kolektiv tvornice "Crvena švelja
povećat će u godini 194S za 3-6-
40% proizvodnju muškog rublja
tvornica "BevJenik povećala Je
gadini 1947 proizvodnju obuće za
40% n usporedbi s godinom 1946 i
Medjutim u god 1948 proizvodni
program tvornice još vise je po-većan
a usto je tvernka počela s
proizvodnjom 20 novih modela mu-ške
i ieneke obuće
Priliv robe za široku potrošnju
stanovništva koji pridolazi od tver-nka
u sovjetsku trgovinu nepre-kidno
raste
slanik Milan Aleksić i šef jugo-- Sovjetska vlada svim raspoleii-slavens- ke
trgovinske komore FNRJ i vira sredstvima brine se o poveća-Slavk- o
Stanić I nju životnog standarda i blago- -
Posjetioci sajma pokazuju velik! stanja svog naroda
interes za Jugoslavenski paviljon I I V
"NOVOST I" Četvrtak 20 maja 1948
"Ne ću da zaostanem za
svojim djetetom "
Teško Je bilo pokrenuti rad te- - Gabro Je brso napredovao uz dva
čajeva za nepismene u eelu Ore- - poucavatelja ali ga Je Jedno oslo-hevi-ci
Na području Mjesnog na- - voljavalo: nije mogao da čita sva
rodnog odbora bilo Je nabrojeno
četrdeset i sedam nepismenih a
ozbiljno se počelo raditi tek u pro
sincu prošle godine kada je bio
rairedjen plan odredjeni pouča-vatel- ji
i postavljeni rokovi
Uskoro poslije toga pet najbo-ljih
tečajeva Kotara Zlatar bili su
— orehovački! Rad s nepismeni-ma
nije nikada zastajao a učitelj
Antun Kantolić nalazio se svuda
da pruši pomoć i savjet poučavate-ljim- a
Rano proljeće usprkos poljskim
' radovima Još Je više oživjelo rad
' na opismenjivanju
U školskoj zgradi sakupilo se
čitavo selo Tu eu i predstavnici
Mjesnog NO-- a Fronte a ispred
svih — četrdeset i sedam sada
pismenih radošću usbudjenih lju-di
Ispit Je počeo Tišina Svi slu-šaju
svoje suseljane kako vješto
slažu "slova Radost i ponos obu-- ''
zima polaznike i selo poučavatelje ' Jn od najtvrdokornijih analfa-- i
učitelja Približavao se već osmi beta — jednom se čak sukobio a
sat uvečer kad Je četrdeset sedmi ' učiteljem kad ga Je ovaj pozivao
polagao ispit I on posljednji po-loš- io
ga Je s uspjehom! Uspjehu
svojih učenika mnogo su se rado-vali
poučavatelji Medju najbolje
od njih spadaju svakako Milan
Ulaiević i Stjepan Msštrović
Seljak Gabro Relić našao Je i
kod kuće dobrog poucavatelja —
svog malog sinćića Taj mladi
učo svake Je večeri iz početnice
ispitivao svog zakašnjelog djaka Novine
Nisu vam svi ljudi u našem selu
Jednaki Narod kaše da ni prsti
na ruci nisu svi Jednaki pa kako
bi ljudi
Eno onaj Joško marljiv kao
mrav Ne znaš ni kad spava ni kad
jede Uvijek radi I srijedom i ne-djeljom
i svakog drugog dana zi-mi
i ljeti vidiš ga zasukao ruka-ve
i obavlja svoje poslove A lju-di
ga vide kako ne livi baš najbo-lje
I go Je i bos i poderan i iz-mučen
a gospodarstvo veliko ali
nije baš za ugled Medju ljude ne
zalazi ne tiče ga se nikakav rad
u selu 2ivi I radi samo za sebe
Pa eto tako redom mnogi u se-lu
Iako su jaki gospodari imaju
dosta zemlje dosta stoka ipak po
njihovu životu ne vidiš da hn se
iivot popravlja Žive ljudi uza svu
zemlju u malim vlašnim kućicama
bez zahoda u dvorištu imaju sla-be
nezdrave staje loše svinje
{Mino posla a nekako malo koristi
iako se slomiš na radu Jedino
Marko Milić seljak srednjih godi-na
iivi životom drugačijim nago
ostali ljudi u selu Malo je u selu
marljivih ljudi kao on Malo će u
selu tko brie priteći u pomoć kao
i
on malo koga ljudi cijene kao nje-ga
a malo tko iivi i radi taka do-bro
kao on Nije najbogatiji mi po
zemlji ni po stod Prije ga ss mo-še
ubrojiti ako na to gledaš u rtd
manje imućnih seljaka ali sto Uri
on bolje od svih dragih
Da mu'vidiš samo kuću ko us
red grada štala malena ali aaj
ljepša u selu dvorište kao šetali
te krasan pčelinjak a još ljap--
tem voćniakn n kalam au i voćka '_: jppte nego u d7ru—gim—voćnjac_im"a j
lti r
"— Ml ta
vremena oa se sa
jom malo proigra
traje 100
bio a do--
voljna sat
I ljudi zaključili u nedjelju
masovnom sastanku
Marka svoju tajnu
u čitand i tako Je sinčić
poznavajući ćirilicu imao prednost
pred ocem Ali ne zadugo!
— Ne ću da zaostanem za j
jim djetetom — rekao Je Gabro i !
prihvatio se učenja ćirilice Poma-gao
' mu Je učitelj Gabro
dva pisma
Kristina Ciketić takodjer Je
učila ćirilicu Njoj je opet pomo-gla
kći — djak osnovne Ga-bro
Kristina pa Amalija Jakuš
iz Orehoriee zatim Kata Tovemić
i Janko GaHĆ iz Zadravea sada po-znaju
oba pisma Oni su najvred-niji
tečajd
Bila je već noć kad Je završio
ispit ali bat svjedodšbe nitko nije
htio kući Učitelju nije preostalo
drugo nago --da odmah piše svje-dodžbe
I Vid Valjak čekao je na potvrdu
svom uspjehu On Je prije bio
da dodje na tečaj za nepismene
No sada on gleda drukčije 1 po-noći
se svojim uspjehom
Još su preostala samo trojica
analfabeta koji su dosada bili
spriječeni da uče u tečaju Videći
uspjeh svojih suseljana odmah su
se i oni prijavili za učenje i tako
doskora u Orehovid ne će više biti
nepismenih
D V
bi selan
Došla Je i nedjelja IJepi ljetni
dan Ljudi se počeli okupljati us-red
sela na mjestu gdje se po obi-čaju
skupljaju za masovni sasta-nak
Mnogi seljaci pristišu na mje-sto
mnogo ranije u šalji se ma-lo
a drugovima porazgovore o sve-mu
i svačemu Stigao Je Marko
MUić Pozdravio drugove a i oni
njega i sjeo travu uz put Iz
džepova mu dre novine
Seljad se okusili oko Marka
željni da im kaše što u svijetu
ima novo Marko pripravno od
govara sva pitanja Odjednom
će jedan odbornik:
— Drmše Marko mnogo smo
puta o teM razgovarali Otkrij nam
svoju tajna! ?
to je stiglo još više ljudi i fe-na
i na ove riječi druga odbornika
još jače se okupili oko njih da ću
ju što rad Marko
— Tajan! ? Kakvu tajnu drugo-vi?
— zapita Marko
— Pa evo druže — nas-tavi
drag odbornik — ti ni
veliko imanja toliko stoke kao
mnogi od nas živiš pošteno
pošteno svi te ljudi vole 1 poštuju
Uvis manogo mnogo bolje nego
svi ssL Zaadaš više od nas Kaši
druie Marko kako ti je
? To ja sigurno tvoja taj--
— Jeat aaugovi tajna li tajna
koja ću vam svima ovdje rado ot-kriti
— tdgovorio Marko čitam
avagovL Čitam knjiga i novina
Ete toma js tajna mog boljeg
života Kad idem u samu po drva
sobom nosim pilu sjakit i — no--
i" n- ama_ u _ Ji_ tm
j g „ Kada
tmmo ° Uu "m rB°
to stalne uče savjetuju i upućuju
" "— " "" r~"J'"J u euupu nevine koje ja redorito
cnam a je im nw mir
bolje nevine Tu Ja drageri (to
siromašnim krajevima i kako mu
treba pomoći Ja to razumijem pa l
sam xo u svakoj sabirnoj akdji
prvi Ovdje crtam se druge
zemlje drže i kakvu politiku vode
Vidim gdje su i tko su neprijatelji
ifjeca mu uvijec euna ureana -- i- -- t n pfeg nnnm trtm Od-ka- d da bi se dogodilo da ma iz ito-- !„„„ „ m „ Katk-- d
le iaaetanu NaJureaMji I usjuoiji 1šm M kraTama i sje-učen-id
u Škoti U M t tiUm BOTto 2avr--
Kad Je god koji masovni aaata-- sja u posao u dvorištu i u štali
nak u selu ili zbor u sasjsanom sa--1 odem u kaca i čitam novina Eto
lu uvijek Marko nedje vreaaaaa i tragovi nevine sa tajna mojeg
da dodje medju ljude Je U kakva 'batjag života mojeg sredjanog go-akd-ja
u selu: skasajaaJe ina po- - poaaintva
pravak škole uradjeaje puta ili _ Novine? Druie Marko stari
mosta Marko Je uvijek prvi NI-- ] kala da novine lasa pa što
kada da se i kim svndjno pse-- se čita sar lal? — upade je-pir- ao
Kad govori kao da mjeri mJJ Marka a rijel
svaku riječ a riječi ma se stasa ! _ Sim rekU naši stari ljudi
kao da ti iz duše govori I samo ga jr oai nisu ni čitali nada pa ni-ara- šaj
svaka mu zvuči kao kori- - m j nogU znati da li laza iil
stan savjet 'istraa piša Njima sa to saptaH u
On je I odbornik u era Ne aa-- 'afce oni kojima m lilo u račun
meće se nikom uH salo van ajs 'aa m nerad piasrjaćaja a drug
gove vrijidaaon bira ga i sama aragavi eac novine prije rata i
Ljudi u seh često laagevarala ane fašističke sa vrijeme rata is-- o
Marku ČM im se zagmsUn Una sale sa pune lati Jer ih nisu
čovjek Manje Je imućan raga pa-- ni pisaU ljudi kali sa bOi za na-l- a
drugih Iju u selu a žrvi mao- - rod već narodni neprijatelji Ali
go bolje nego sd oai Zna ma se ave nevina ave naše novine dru- -
klwl Jde kftd 9
P° em redu A osim toga vidii w Pd kućom i nevine
aaje u on sve--
djecom da im
štiva
i sada
će
Marko
nemaš
radiš
đ
"
pomogne u rješavanju škotskih za- - najadje naajem kako čovjek radi
dataka a uza sve gesaosaistt i da se prema nikim stvarima dr-m- u
bolje napreduje od svili u sala ii Iz odh novina dosnajem radi
— čudan ti Je drugovi taj nai čega se vrši etkap Mta i ja ne sa-Mar- ko
— vele IJudL krivom irto dajem ga naroda Ov--
— Pa i ja ga drugod moji ne dje piše narod taško zid u
razumijem Meni da dan
sati bi prekratak Marku
i 24
da
na pitaju
da im otkrije
svo- -
i
zna
na
škole
da
i
na
im
na
U
ni
to
kako
bi aa
to
te
kako
I OB
Val d'Or IJue
Lokalno Vijeće KJS održati će
redovnu 6Jednicu u nedjelju 28
maja u 2 sata po podne u Fin-skoj
dvorani
Poziva se članstvo da nefaljeno
posjet' ovu sjednicu jer će se po-vesti
diskusija o konvenciji Vijeća
kao i saveznim konvencijama a
dušan Je svaki član i članica da
na ovoj sjednici uplati svoju za
ostalu Članarinu
Toronto Ont
Omladinski klub CSYF prire-dju- je
veliki koncert sa plesom u
subotu 22 maja u 8 sati na večer
na 360 Ontario St
Pošto ovime naš omladinski klub
za vršu je svoje zimske aktivnosti
pozivamo roditelje rodjake i sve
prijatelje da nar posjete u Sto
vpćem broju Ulaznina 36c po
osobi
Kirkland Lake Ont
Slovensko pjevačko društvo
"Triglav" priredjujo "Proljetni
koncert" u nedjelju 28 maja u 8
sati na većer u Ukrajinskom rad-ničkom
domu na Iludson Bay Ave
Društvo "Triglav" uspostavljeno
Je pred 15 godina i ovim koncer-tom
slavimo svoj "Jubilej" Pozi-vam- o
svo Jugoslavene mjesta i
okolice da nas posjete u što većem
broju
Vellaiiil Ont
Ogranci Saveza Kanadskih Hr-vata
i Saveza Knnadtkih Srba
odršatl će zajedničku sjednicu u
nedjelju 28 maja u 2 sata po pod-ne
Sjednica će so održati u Ukra-jinskom
radničkom domu
Pozivamo svekoliko članstvo da
sr nefaljeno odazove sjednici jer
emo provesti ujedinjenje naših
Saveza u Jednu organizaciju a
imamo i drugog rada u vezi dola-zeć- e
konvencije
PIKNIK ŽMERČANA
U TORONTU
U nedjelju 23 maja grupa 2um-berća- na
u Torontu priredjuje pik-nika
na vrlo lijepom mjestu u gu-stoj
šumi nedaleko Cooksdlle
Na pikniku imati ćemo pečenog
"zumberačkog" purana kao i dru-gih
Jela i pića Piti će i ples na
velikoj platformi Svi koji Jele pu-tovati
busom neka dodju u U sati
prije podne na 1S4 Vine Ave W
Toronto Tamo će čekati bus a ko-ji
će putovati automobilima neka
uzmu Queen Klizabeth cestu do
kuće Mirka Markušića I tamo će
dobiti potrebne upute do mjesta
izleta koje Je vrlo Misu
čisti prihod sa ovog izleta ide
u korist gradnje doma u Koeta- -
njevcu
Odbor
IZGOVOR
Francuski napredni novinar An-dr- e
Vurmser dotakao se u Jednom
tvom članku u listu "Ce soir" po-litičke
prošJodi predsjednika vla-de
Schumana spomenuvši da Je
suradjrvao a Petainom u čijoj Je
vladi ministrovao Wurmseru Je
odgovorio organ predsjednika vla-de
"Aube" ali tako da se Sehuma-nov- o
ime ne spominje nego kriti-zira
Wurmsera Sto se obara na
neke toboinje izdajnike koji su
"bili samo 24 sata Petainori mi-nistri"
Tim povodom Wurmser se vraća
ponovo na stvar i piše: "Neobično
mi se svidje izgovor o "24 sata"
To Je isto kao kad bi se za nekoga
kazalo: "Znate X i Y Je ubio svo-ju
majku ali samo Jedan Jedincati
put utrošio Je u to svega pet mi-nuta
malenkost
naroda a tko prijatelj 1 sam mo-gu
da se snalarim i pravilno da
mislim
Evo vidite drugod sade se pi-še
o sjetd i važnosti sjetve Sd
bismo to trebali proučiti i po tome
se ravnati Govori se i o planskom
radu a mi seljad prvi bismo mo-rali
raditi po planu Eto drugod
ja činim I radi tega mi posao
ide i brie i bolje i sve mi dobro
uspijeva i zato bolje širim noge
mnogi od vas
— Druie Marko ti misiii da bi
trebalo da sd seljad čitaju novi
ne? — zapita netko
— Jest Jest drugod moji crtati
učiti treba drugod Jer upamtite
dobro: bez učenja i čitanja nema
znanja a bez znanja ni imanja ni
boljeg života
Ivo ToSić
JAVE
Mnw Toronto
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održati će redovitu sjednicu
u nedjelju 23 maja u 2 sata po po-dne
na 56 Stanlv Ave Mimko
Poziva se sto članstvo da posjeM
ovu vainu sjednicu 'Jer na istoj
ćemo birati delegata sa dojduća
konvenciju
Poft Artliur Oul
Povratnici prve grupe priredjeja
veliki koncert na 26 maja u 8 sati
na večer koji će se održati u Fia
skom domu na 316 Bay St
Koncert priredjuje omladina ke-ja
će putovati u Jugoslaviju sa
prvom grupom Naša vrijedna om-ladina
sprema se i radi za ovaj
koncert već dulje vremena tako
da što bolje i spremnije izvede svoj
program
Pošto će ovo biti jedan od naj-bolje
primljenih koncerata pozi-vamo
sav nai narod mjesta i oko-lice
da nas posjeti u itd većeen
broju
Toronto Ont
Klub Tito RIT edraaH će redo-vitu
sjednicu u petak 21 maja u
8 eatl na većer na 38$ Ontario St
Pored dnevnog reda održati će
se i predavanje a toga članstvo
Je dušno da posjeti ovu sjednicu
WcllaMJ Ont
Ogranak IIKSS održati Će redo-vitu
sjednicu u nedjelju SS maja
u 230 po podne Sjedaka će se
održati u prostorijama u fcejima
su se i ranije održavale
Potrebno Je da se odazove tv
članstvo Jer imamo mnesje mvari
za rješavati
Windsor Ont
U nedjelju 80 maja BPP prire
djuje prvi ovogodišnji islet na Ke- -
asuth zemljištu Mladen i Bevffeed
Koed Islet će trajati od 11 ujutro
pa do 7 na večer
Na isletu imati ćemo piea kao
i drugih zabava mekog pića itd
Govoriti će George Harrie tajnik
United Klectrical VerWer CIO
Vožnja na Izlet biti će sa Bich-mon- d
i Droulllaro St i 104C Lang-loi- s
Suriburjf Ont
Lokalno Vijeće KJ8 edesati Će
redoritu sjeddett u nedjelju 2
maja u 7 sati na vedar na tat Deade St '
Poziva se članstvo da penjati svu
sjednicu jer pokraj Mmlsan stvari
imati ćemo na diskadji i dteiu
konvenciju VKJ8
SVI NAŠI RADNICI TREBAJU
CITATI "NOVOSTI"
aaeouver B C — Dragori
šaliem monev-ord- er od ffe00 od
čega je dolar u fond Ovaj dolar
šaljem u znak simpatijs prema na-šoj
novini što treba da svaki njen
pretplatnik čin] jer Novosti sluša
iskreno radničkoj stvari Ni jasan
nai čovjek koji pravo mlati neki
smio biti bez našeg vodiča i učite-ljice
"Novosti"
Mar? Imrić
Plenum Centralnog od-bora
Crvenog križa
Jugoslavije
(Preno4 sa strane 1)
ma kao jedan od svojih aajvaiai-Ji- h
zadataka zdravstvene preevje-ĆJvaa- je
naroda S tim u veri ovo-godišnji
plan predddja značajne
obaveze i na obrasovaaje kadrova
kroz tečajeve prve pomoći kurseve
za zdravstvene aktiviste fabričke
Mgijenićare i škole a dječje njego-vateljice
Samo na tečajevima prve
pomoći Crveni križ se obavezuje
da osposobi U7M lica pored toga
Crveni krti će useti najaktivnije
učešće u borbi protiv tnaerkuleas
u zastrti matere i djece u berbi
protiv spidsmlja i pomoći će erga-nirimn- je
i aabdijevaaje zdrav-stvno-odjel- aik
ustanova U ok-viru
sodjelae djelatnosti poma-gati
će narodne dasci a rješava-nju
sodjahua problema a naroči-to
će se zaloarti a ergasasadjl I
IMmagaaju dječjih ljetovališta o-pora- vfliiU
i ikoUkik kaMajL
Plan rada za 1M6 godina pred-vid- ja
isto tako krupne zadatke
podmlatka Crvenog krila koji na
zdravstvenom higijenskom pro-svjećivanju
okuplja i odja ši-roke
omladinske i dječje mase