Nase Novine, March 30, 1983

              February 2, 1983, NASE NOVINE --3
Sto se krije iio pokusaiiog CHRYSLER I KANADA
Ponovo pokretanje galame o
proSlogodiSnjem ved gotovo zabo-ravljeno- m
pokuSanom umorstvu
rimskog pape, imalo je bez dvojbe
stanovitu svrhu. Otkako je uhapSeni
turski kriminalac podinio taj zlodin,
u svijetu se je kojeSta dogodilo i
promijenilo. Pokret za zamrzavanje i
копабпо odstranjenje nuklearnih
oruzja i mir u svijetu bio je od tada
znatno ројабап i pros' iren, a to je po
miSljenju pronicljivih promatrada
svjetskih zbivanja, bilo nepoieljno u
glavnom Stabu imperijalistidkog ta-bo- ra.
Miroljubivom svijetu sve viSe
se патебе pojam da je inicijativa za
spomenuti zlodin potekla iz tog
tabora, sa ciljem da se to pripiSe
socijalistidkom taboru, posebice
Sovjetskom Savezu, габипајиб! da
6e to omraziti tu zemlju u mirovnom
Ontarijska federacija rada (sindi-kat- i) je pozvala vladu provincije
Ontario da posveti ve6u painju
koriStenju kemikalija u industriji.
Prema amerifckim podacima ob-javljen- im
1976. godine, industrija
koristi oko 400.000 kemikalija, a
svake godine proizvode se oko 1 .000
novih. Americka agencija za zdravlje
i sigurnost je utvrdila da 269 ovih
kemikalija prouzrokuje rak, a 2.500
je pod sumnjom da prouzrokuju tu
bolest.
Ontarijska federacija rada rafiuna
da su kemikalije proSle godine u
Ontariu proizrokovale 3.000 obolje-nj- a
od raka.
AM u Ontariu su dosad samo tri
kemikalije proglaSene kancerozne
(prouzrokuju oboljenje od raka). Ako
se tako nastavi, trebat ce 350 godina
da se uspostavi kontrola na svim
vrstama otrovnih kemikalija.
2rtve su radnici.
Kemikalije se koriste za zaStitu
usjeva i vo6a, za zastitu hrane,
proizvodnju odje6e i 6isto6u itd.
One 6ine zivot lakSim i udobnijim.
Ali one koje su utrovne i opasne
treba staviti pod kontrolu.
Stanje je isto (ili joS gore) u
ostalim provincijama.
PISMO IZ RIMA
Oitam u "NaSim novinama" kako bi
trebalo viSe pisati o problemima
radnika, o njihovu iivotu a ne tu
stavljati neke pjesmice.
ViSe me i ne dude takva miSljenja.
Kao da je pjesnik daleko od radnidke
klase, kao da i on ne radi za dobrobit
druStva, kao da ne pridonosi socija-listidk- oj
izgradnji, naprosto kao da
se bavi nekim nevainimf olakim i
zabavnimdisto lidnim poslom.
U koji sloj sad staviti pjesnika?
Zapravo i sim se pitam tko je u
pravu.
Ta eto dvadeset godina kako
piSem. A dobio sam svega za jednu
zbirku pjesama simbolidan honorar i
nekoliko honorardida za objavljene
pjesme u dasopisima. Eto, to je sve'.
Cisti proleter. Pisac nezaposlen.
Bez osiguranja. O mirovini kao pisac
pokretu i tako ga oslabiti a mozda i
razbiti.
Da ovo nisu puka падабапја moze
posluiiti i nedavno saopdenje po
jednom ameridkom ultradesnidar-sko- m
novinaru koji je potkraj 1982.
pisao da su dva obavjeStajna funk-cione- ra
ameridke vlade joS u novem-br- u
proSle godine posjetila ministra
unutraSnjih poslova talijanske vla-de,
da saznadu Sto se je sve
pronaSlo ispitivanjem zatvorenog
turskog kriminalca. Nakon Sto im je
bilo гебепо Sto je sve Turd in
ispridao, dovjek od ameridke obav-jeStaj- ne
sluzbe je primijetio: "Vi
nemate dokaza!"
Antisovjetski nastrojeni novinar,
koji po svemu sudedi mora da ima
dobre veze u obavjeStajnim krugovi-m-a
(za vrijeme Nixonove administra-cij- e
pisao je njegove govore) spome-nu- o
je da u drugim prijestolnicama
— i u Washingtonu, obavjeStajci
srednjeg ranga koji podrzavaju veze
s novinarima, s prezirom govore o
ditavoj stvari. On se dalje iali da su
diplomatski sluzbenici u Rimu, go-vor- ili
svojim talijanskim kolegama
da je istraga postala "internacional-~n- a
smetnja'f.
Ljudima se namede pitanje: "Kako
to da vlada Sjedinjenih Driava kod
кибе preko novinstva i televizije
nastoji prikazati Sovjetski Savez kao
inspiratora atentata na papu, a u
Rimu nastoji sprijediti daljnju is-trag- u"?
UltraSki novinarje pisao da Talijani
tumade intervenciju ameridkih obav-jeStaja- ca
kao daljnji dokaz da Sjedi-njen- e
Drzave iele obustaviti istragu.
Samo po sebi postavlja se pitanje:
zaSto? UltraS srdito piSe da to dine s
razloga da se ne bi uvrijedio novi
voda Sovjetskog Saveza koji je ranije
nadzirao obavjeStajnu sluibu svoje
zemlje, i da nakon Sto su nedjela
CIA bila raskrinkana poslije Water-gatsko- g
skandala, ne zele da itko
pomisli da su umorstva dio "gnjus-ni- h
djela" ikoje zemlje.
Takva objaSnjavanja imaju svrhu da
zamagle stvari, jer kako onda da se
objasni histeridna protusovjetska
propaganda? Ona nije bila obustav-Ijen- a
niti smanjena. To vodi do
zakljudka da je ditava stvar bila
® i
ni sanjati ne mogu. Dakle, mogu li
biti zadovoljan i pomiriti se i
pridruiiti se onima kojima te neke
pjesmice bodu odi i koje bi trebalo
naprosto izbaciti sa stranica tiska?
М1!ЦМ,Ц1Ц1Л'ЈЛЛУЈДИ1Ч.№ИДР~!а1ЦД1;1ЈДМЈЛЈШ'ЈјШ
BITI TO JE
Biti pjesnik to je tragedija,
Biti sam u nodi,
s avetima ispred Ilea,
S maglom ispred odi.
Biti pjesnik to je tragedija
Koja vodi smrti,
Vara, vara, vara,
Uokrug se vrt'h
Josip Stanic Stanios
smiSljena i izvedena sa ciljem da se
naSteti mirovnom pokretu u svijetu,
a posebno u zapadnim zemljama,
koji se sve viSe Siri i trail obustavu
nuklearnog naoruiavanja.
Prvih danajanuara 1983. objavljena
je vijest da su turske vlasti pokrenu-l- e
novu istragu umorstva jednog is-taknu- tog
novinara 1979. u Istanbulu,
pod sumnjom da bi to moglo baciti
neSto svjetla na pokuSano umorstvo
pape Ivana Pavla II u maju 1981.
Vijest kaze da su ta dva sludaja
povezana jerje turski kriminalac koji
je pucao na papu priznao umorstvo
novinara Abdi Ipekci, dovjeka Ijevi-darsk- ih
sklonosti. Njegove novine
su vodile vlastitu istragu i ustanovile
da kriminalac Agca nije bio sam kad
je pucao na urednika. Ta novina trail
novo ispitivanje uhapSenog krimi-nalca,
misledi da bi se moglo
saznati neSto viSe o torn zlodinu.
Jedne druge turske novine u
Istanbulu, navodno Ijevidarske ori-jentaci- je,
pisale su, prema vijestima
iz Atene, da bi se magleni zastor u
Rimu mogao rasdistiti kad bi se
krvavi zlodin u Istanbulu razjasnio u
svima svojim dimenzijama i vezama.
Sudbena istraga u Turskoj prema
vijestima iz Atene, nastoji medu
ostalim ustanoviti kako je ubojica
Agca pobjegao iz zatvora maksimal-n-e
sigurnosti u Istanbulu i kako je
uspjeo da se nekoliko mjeseci
sakriva u Ankari i najzad, kako je
pobjegao iz Turske.
Na koncu te vijesti iz Turske
spomenuto je da je Agca tamo bio
poznat kao "kronidni laiac" i da za
vrijeme svoga iivota tamo nije imao
nikakvih veza s Bugarima. Redeno
je da to saopdenje potjede iz
oviaSdenih turskih izvora.
Prema jednoj drugoj vijesti iz
Minhena u Njemadkoj, talijanski su-da- c
koji vodi istragu pokuSanog
umorstva pape, bio je tamo da
ispituje jednog Turdina koji tu iivi, o
glasinama da su ogromne svote
novca bile izru-den- e
ekstremnoj desnidarskoj tur-skoj
organizaciji, poznatoj kao "Sivi
vuci" (Gray Wolves) za izvedbu
pokuSanog umorstva pape Ivana
Pavla.
Spomenute makinacije daju slutiti
шшегшааЕгЕзгЕбшггшвшгшЕшшговшоеошашшшшЕзшшшЕШ
PJESNIK
zapadno-njemadko- g
I © V I ®
Kakav je to dakle pjesnidki kruh i
ima li pjesnik osnovna ljudska
prava, da iivi od svog rada, da bude
pristojno pladen za tu svoju rabotu?
Pjesnik je duhovno u socijalizmu a
zapravo joS nije tamo.
Jedini odgovor je: od poezije se
ne iivi. I to svi ponavljaju. Stariji
govore iz iskustva a mladi se boje
boemske propasti, a oni Sto su
daleko od knjiievnosti, o onima da i
ne govorimo, oni nas zaobilaze.
A biti pisac, to je profesija. To ako
nije fizidko jest duhovno mudenje,
jest doprinos druStvu, koje i kakvo
ono bilo, jest doprinos izgradnji,
doprinos socijalizmu, humanosti,
borbi protiv nepravdi i ratova. Pisac
ne moie biti po strani, on ima svoje i
te kako jasno miSljenje i opredjelje-nje- ,
i ako mu se dade mogudnost da
Kad je 1980. godine Krajslerova
(Chrysler) korporacija trazila da joj
атепбка vlada jamdi zajam od
milijardu i pol dolara, kanadska
vlada je odlufiila da joj dade 200
milijuna dolara. Chrysler je obecao
dace u Kanadi zapoSljavati 11 posto
svoje radne snage u Sjed. Drzavama.
Godine 1981. Kanada je Krajsleru
garantirala drugi zajam u iznosu od
150 milijuna.
U augustu proSle godine Kanada
je Krajsleru dala zajam i garancije za
105 milijuna.- -
Zajam od 150milijunatrebaojeda
osigura proizvodnju kamiona (vans)
u Windsoru, ali list Windsor Star
pi5e da ce ti kamioni biti proizvodeni
u атепбкот gradu St. Louis.
Krajsler je odustao i od izgradnje
tvornice za proizvodnju dizel motora
u Windsoru, gdje je trebalo raditi
1100 radnika. Poslije je izjavio da ce
ti motori, kad se stanje poboljSa,
biti proizvodeni u gradu Trenton,
drzava Michigan.
Krajsler je zatvorio jednu manju
tvornicu u Windsoru u kojoj je radilo
250 osoba.
Krajsler ho6e da 50 milijuna
dolara koje je Kanada garantirala za
proizvodnju dizel motora upotrebi za
proizvodnju kamiona.
Kanadske garancije i zajmovi
Krajsleru iznose455 milijuna dolara.
Ali Krajsler je odustao od nekih
obe6anja Kanadi.
Federalni ministar industrije
Edward Lumley je pozvao Krajslera
na nove pregovore.
Ne zna se kako ce sve to svrSiti, a
mnogi-kriv- e kanadsku vladu za to
Sto Krajsler pokuSava da smanji
proizvodnju u Kanadi usprkos pru-zen- oj
pomoci. Drzi se da vlada
previSe popuSta. Torontski list Glo-be
and Mail je napisao: "Mozda
gosp. Lumley moze da nagovori
proizvodaca automobila (Krajslera)
da potpise jos jedan ugovor koga ce
otkazati nekoliko mjeseci kasnije".
da je pokuSano umorstvo pape
planirano i izvedeno sa ciljem da se
u mirovni front ubaci kamen smut-nj- e
sumnjidenjem Sovjetskog Save-za,
kojem se pripisuje rastuda
opozicija imperijalistidkim presiza-njim- a
u svijetu. Prava istraga mogla
bi to potvrditi.
V.Z.
govori, ne uz daSu u birtiji ved preko
javnih komunikacija, onda de njegov
doprinos biti od znadaja. Pisanje
nije samo intimistidka stvar pojedi-nac- a,
to je javna polemika, nado-gradn- ja
duhovnog obeliska Sto ga je
dovjek davno zapodeo i valja ga
nastaviti.
Dakle kojoj klasi pjesnik pripada
ako ne radnidkoj? I ima li pravo da
trail nadoknadu za svoj rad, za ono
Sto mu druStvo do sada ni simbolid-n- o
nije dalo. Ima li pravo da bude
osiguran, jer radi.
Smatrate li vi pisanje radom? Ja
svakako smatram. A nisam za to
pladen ni simbolidno. A moida
nikad nedu ni biti.
Prosudite sami kakav je status
pisca i valja li ga smatrati radnikom.
Josip Stani6 Stanios
ШЕгЕШШЕШШШООЕаОШШШШШШШШШ@ШЗШШШЕга@Ш1ШШШШОЕШ@ШШШШ
-