Nase Novine, March 30, 1983

              4 ' - ' V i тЈу I.
i, a' r. . . ,' '" „ .' 'V
S
J
February 2, 1983, NASE N OVINE --9 Vijesti iz Jugoslavije
izdavaCka djelatnostu
vojvodini
U Vojvodini se godiSnje Stampa oko 800
knjiga na jezicima naroda i narodnosti. u
tirazu od tri milijuna primjeraka. U isto
vrijeme objavljuje se i 75 6asopisa u fietiri
milijuna primjeraka. U posljednje dvije
godine broj izdanih publikacija povedao se
na viSe od tisucu naslova godiSnje, dok im je
tiraza porasla na 3,5 primjeraka.
Ovaj posao obavlja deset izdavackih ku6a
u Pokrajini. Karakteristicno je uzajamno
prevodenje i objavljivanje knjizevnog stvara-laStv- a
naroda Jugoslavije i narodnosti ove
pokrajine, Sto omogucuje bolje upoznavanje
njihovih kultura i njihovo medusobno zbliza-vanj- e
i prozimanje. Iz upravo sredenih
podataka vidi se da je u minula tri i pol
desetljeca u Vojvodini prevedeno s hrvatsko-srpsko- g
i objavljeno na madarskom jeziku
210 djela, na slovackom 54, rumunjskom 28 i
na rusinskom jeziku 13 knjizevnih djela. Sa
slovenskog jezika na madarski prevedeno je
i Stampano viSe od 40 knjiga, na rumunjski
3, slova6ki 10 i rusinski jedno djelo iz
knjizevnosti. S makedonskog na madarski
jezik prevedeno je i objavljeno 6 knjizevnih
djola, sa madarskog na hrvatskosrpski 74, s
rumunjskog na hrvatskosrpski 17, a s
rusinskog na hrvatskosrpski 11 djela.
Bez obzira na vidan napredak u izdavaCkoj
djelatnosti na jezicima naroda i narodnosti,
koji se ne moze pore6i, Vojvodani nisu
zadovoljni stanjem u ovoj oblasti. Tiraze se,
recimo, u vecini slu6ajeva krecu samo oko
500 do 2000 primjeraka, a rijetko dostizu
5000. Medutim, u isto vrijeme, u izdanjima
zabavne literature i rotoizdanjima biljezi se
godiSnja tiraza od 30 milijuna primjeraka,
Sto zna6i da je sada za deset puta ve6a nego
u beletristici, a bilo je godina kada je bila i
dvadeset puta. veca. I tematski sastav
izdanja knjiga u SAPV nije u skladu s
druStvenim, kulturnim i obrazovnim potreba-m- a
gradana, djece i omladine. Zapostavljena
je knjiga iz prirodnomatematiCkih, medicin-ski- h
i tehniCkih nauka, iz oblasti agroindus-trij- e,
metalske grane, gradevinarstva, proiz-vodn- je
nafte i plina i petrokemije.
Velike teSkoce javljaju se i u prodaji
knjiga. U Vojvodini postoji samo 71 knjizara,
od toga 22 pripadaju vojvodanskim izdavaSi-m- a.
Uz to je prodajna cijena knjige triput
ve6a od proizvodne, a i polozaj autora u
odnosu na izdavaCa јоб nije rijeSen: kada je
preda izdavacu autor viSe ne utje6e na
sudbinu svoje knjige. (Tanjug)
Po6elotakmi6enje
selaniSkeopStine
Sve6anom priredbom u Donjem Matejev-cu- ,
poielo je ovogodiSnje takmidenje sela
niSke opStine. Donjomatejevdani su bili
domacini vrlo solidnoj ekipi Vrelo. Ovogo-diSnje
takmidenje otvorio je Dragomir Oor-devi- c,
clan PredsedniStva OpStinske konfe-renci- je
SSRN u NiSu. On je pozdravio sve
u6esnike u ovoj znacajnoj manifestacijl i
pozeleo da takmiiarski duh bude i dalje
vodilja u takmi6enju.
Gosti iz Vrela su se predstavili jednim
celovitim i kompletnim programom koji je
mamio aplauze publike u sali Doma. Da bi se
ovakav program pripremio bilo je potrebno
dosta truda Sto je ziri imao u vidu prilikom
dodeljivanjazasluzenih poena takmiiarskim
grupama. Pohvale zasluzuju clanovi folklor-ni-h
sekcija koji su se publici predstavili sa
tri generacije Sto je za posebnu pohvalu.
A.6.
U CUPRIJI NOVI DOM ZDRAVLJA
Nedavno su u Cupriji otpodele sa radom u
dve smene sve specijalistiike sluzbe bolni-c- e,
i to u vremenu od 07 do 22 casa.
Na taj naCin, omoguceno je svim zaposle-ni- m
da ne odsustvuju sa posla, vec da
specijalistiCke usluge koriste u popodnev-ni- m
casovima, ta6nije van radnog vremena.
Pre kratkog vremena u ovom gradu
otvoren je i novi Dom zdravlja u Ciju je
izgradnju ulozeno 78 i po miliona dinara. U
ovom domu radice 12 zdravstvenih sluzbi iz
oblasti osnovne zdravstvene zaStite za oko
40 hiljada stanovnika.
A. ClRlC
i'iSIPPw' ' " "W уШШш
u a
1Г&С 0 §tl
ZAGREB (A. S.) - Slike i kazivanja Bracu nekad i danas, Bracanima na rodnom
otoku i sirom svijeta, prikazani su u srijedu u Ljetnom salonu Matice iseljenika Hrvatske,
u sklopu izlozbe fotografija Povratak starom ognjistu profesora Aleksandra Kukeca i knjige Iseljenici otoka Braca dra Klementa Derada i dra Ivana Cizmica (na slici).
Dugogodisnje iseljavanje prepolovilo je bracko stanovnistvo. Mnogi su se Bracani
naselili na oba americka kontinenta. Izlozba njima postavljat ce se u nizu zemalja
u kojima zivi velik broj iseljenika porijeklom s Braca. " Snimci Kukeca slikovito pre-docava- ju maticni otok, njegovu proslost i ambijente . koji nestaju, a smjenjuju ih novi
suvremeni zivotni tokovi, u knjizi iseljenicima, uz bogat dokumentami materijal.
Izlozbu je otvorio clan Predsjednistva SR Hrvatske Jaksa Petric, a knjigu predstavio istaknuti iseljenicki radnik Ivo Marinkovic.
ROBNARAZMJENA
SFRJ I SSSR
MOSKVA (Tanjug) — U Moskvi je
potpisan jugoslavensko-sovjets- ki
protokol o robnoj razmjeni u 1983.
godini. Prema protokolu, vrijednost
robne razmjene dviju zemalja u oba
pravca ove godine treba da dostigne
5,8 milijardi klirinSkih dolara.
Ukupna razmjena Jugoslavije i
Sovjetskog Saveza u 1983. godini,
uklju6uju6i medusobne isporuke
robe prema drugim osnovama i
aranzmanima, bit 6e medutim, za
oko 20 posto ve6a. Prema sadaSnjim
predvidanjima, njena vrijednost ce
biti oko sedam milijardi klirinSkih
dolara.
Ratari mislena
prole6nu setvu
Nedavne relativno visoke temperature za
ovo doba godine, padavine i druge vremen-sk- e
pogodnosti, kakve se ne pamte u zadnjih
tridesetak i viSe godina, omogudile su
ratarima u opStini KurSumlija da uspeSno
obave jesenje radove i ispune plan setve
ozimnih useva. PSenica je zasejana na
povrSini planiranih 2.200 hektara polja pod
ozimnim usevima uveliko se zelene i lepo
izgledaju.
Zahvaljujudi svemu tome, ovde vec misle
na prolednu setvu. Ratari koriste lepo vreme
i ovih dana pripremaju zemljiSte za prolednu
setvu. Snabdevafii blagovremeno obezbedu-j- u
potrebne koliCine veStaCkih dubriva. U
Zemljoradni6koj zadruzi "Buducnost" u
KurSumliji snabdeli su dovoljne kolicine
dubriva za prole6nu setvu. A ovih dana ova
organizacija obezbedila je i 100 tona
mineralnog dubriva za prehranjivanje ozim-nih
useva na parcelama ugovorene proiz-vodn- je
zita.
A.C.
KRAGUJEVAC, 18. I (Tanjug) - U
kragujevafikoj tvornici „Elvod" poSela je
serijska proizvodnja aparata koji sluzi za
uklanjanje i ublazavanje bolova bez unoSenja
lijekova pod nazivom „Beta 21", a izum je
strucnjaka institute „Boris KidriC" iz Vince.
Konstrukcija aparata zasniva se na principu
klasicne i kineske akupunkture. cime se moze
ublaiiti bol na gotovo 160 bolestt medu kojima
su i iSijas, migrena, razne reumatske upale
zglobova i drugo. Oosad je aparat dao poz.tivne
ЗВШЈ!ИЕШНЕ11ЈВН1155а11ЕШааВЈ11ВЕ5!а;
a
o o
o
o
a
Istrazivanja prirodnih
bogatstava
SLAVONSKA P02EGA - Gradevinsko-industrijsk- o
komunalna radna organiza-cija
Pozega i Gradevinski institut iz Za-gre- ba
potpisali su u Slavonskoj Pozegi sa-moupra- vni
sporazum o medusobnoj sn-rad- nji
u istrazivanju prirodnih bogatsta-va
gorskih masiva u PozeSkoj kotlini.
Predvida se osnivanje laboratorija i
osposobljavanje kadrova za laboratorij u
Pozegi, ispitivanje mogucnosti boljeg kori-sten- ja
siroyina, povecanja proizvodnje.i fi-naliza-cije
proizvodnje u OOUR-im-a Po-zeg- e.
Izmedu dva kolektiva vec. je sklop-lje- n
i ugovor o izradi studije za gradnju
tvornice betonskih elemenata.
OPCINA VRGINMOST
Kako iz nerazvijenpsti?
VRGINMOST (T. V.) - Predstavnici
drustveno-politicko- g zivota Vrginmosta u
utorak su informirali Milutina Baltica,
clana Predsjedni§tva SRH, Marijana Ka-lan- ja sekretara Predsjednistva CK SKH i
Cedomira Paica, clana CK SKH, o kon-cepci- ji
razvoja te nerazvijene komune do
kraja srednjorocja. Razgovoru su prisu-stvova- li
i predstavnici druStveno-politicki- h
organizacija karlovacke regije,
Privredne komore Karlovca i SkupStine
zajednica opcina Karlovac.
Komuna Vrginmost ima danas nesto vi-se
od 18.000 stanovnika i samo 3000 zapo-sleni- h.
Slabo razvijena privreda, iseljava-nje
s tog podrucja i minimalna ulaganja
drustvene zajednice glavni su uzrok sto se
ova opcina nalazi medu najnerazvijeniji-m- a
u SR Hrvatskoj, rekao je predsjednik
Izvrsnog vijeca SO Vrginmost Milan Jero-simi- c.
Ocite su teskoce u dovrsenju nekih
investicija koje su trebale pomoci da Vr-ginmost
u dogledno vrijeme uhvati korak
s razvijenima, jer nedostaje novca.
SlRITE, POMA2ITE
SVOJUSTAMPU!
fi i ш ш
re.uiltate ispitivanjem na Vojno-medicinsk- oj
akademiji u Beogradu na blizu 16.000
boiesnika.
Svi dijelovi za izradu aparata od domatieg su
materijala i proizveli su iz „Iskra" iz Kranja i
Elektronska industrija iz Ni§a. Ako Savezna
zajednica za poslove cijena prihvati prijedlog,
aparat ce u maloprodaji koitati 7760 dinara.
Zakonski rok za eventualnu izmjenu zahtjeva
istifie 22. veljafie, a poslije toga aparat ce se
pojaviti u prodaji.
POSKUPLJENJE2IVOTA
BEOGRAD (Tanjug) — U toku
proSle godine troSkovi zivota su,
saopdava Savezni zavod za statisti-ku- ,
povedani za 32,7 posto. Pritom
su najosjetnije povedani izdaci sta-novniStv- aza
prehranu — 38,8 posto.
NOVIUREOAJZA
AUTOMOBILE
NlS (Tanjug) — Strufinjaci Elek-trons- ke
industrijeu NiSu konstruira-l- i
su uredaj za paljenje motora
putnifikih automobile na svakoj
temperaturi koji 6e istodobno reguli-ra- ti
ravnomjernu potroSnju goriva,
6ime 6e se ostvariti znatne uStede u
potroSnji. Vec ove godine novi
elektronski uredaj za tzv. beskontak-tn- o
paljenje motora biti 6e ugraden
u 50.000 automobila "Crvene Zasta-ve-"
iz Kragujevca.
Ispitivanja su pokazala da ovaj
uredaj moze izdrzati, bez kvarova,
30.000 sati rada automobilskog
motora.
INVESTICIJE'82
BEOGRAD, Tanjug — Od 1. aprila
do 30. septembra minule godine u
Jugoslaviji su zapo6eta 6632 nova
objekta, a zavrSeno ih je 6240.
Ukupna vrijednost tih investicija
procijenjena je na 168 milijardi
dinara. NajviSe objekata je zapo6eto
i dovrSeno u Srbiji — 3384 u
vrijednosti od 53,7 milijardi dinara.
Od toga su na uzem podrufiju
republike bila 1942, u Vojvodini —
1280 i Kosovu 162. Slijedi Hrvatska
sa 1408 objekata, Sloven ija — 905,
Bosna i Hercegovina — 562, Make-doni- ja
— 242 i Crna Gora sa 131
objektom.
PRIVREDNADELEGACIJA RUSKE
FEDERACIJE U POSETI KRUSEVCU
Ovih dana u KruSevcu je boravila
privredna delegacija lokalne industrije Rus-k- e
federacije, koju je predvodio zamenik
ministra lokalne industrije Vasilij Andrijevi6
Medvedev. Sa gostima su bili i doktor
Stanoje Matic i Miodrag Jovanovlc, predsed-ni- k
i potpredsednik Regionalne privredne
komore Kraljevo i Obrad Obradovid, gene-ral- ni
direktor Slozene organizacije udru2e-no- g
rada "Novi dom" iz Beograda.
Delegaciju je primio Vojislav Savic, pred-sedn- ik
SkupStine opSrine KruSevac, i upoz-na- o
ih sa privrednim razvojem kruSevaike
komune.
Nakon toga dlanovi delegacije Ruske
federacije su posetili Sumsko-industrijs- ki
kombinat "Crvenu zastavu", gde su se
posebno interesovali za proizvode ovog
kolektiva. Prema recima Obrada Obradovica,
generalnog a.rektora SOUR "Novi dom" koji
koordinira saradnju u oblasti drvne industri-je
izmedu Socijalisti6ke Republike Srbije i
Ruske feaer£.;.ije, treba ocekivati veliki obim
poslova na poju tehniCko poslovne saradnje
i razmene rooa. U pregovoru su i poslovi oko
zajednifike izradnje fabrike iz oblasti drvne
industrije u Sovjetskom Savezu.
A. ClRlC
IZUM STRUCNJAKA INSTITUTA „BORIS KlDRlC" IZ VINCE
Zasad je „Jugolek" iz Beograda naruiio od
„Elvoda" 12.000 ovih aparata dzepnog
formats za elektropunkturu koja je inade
bezbolna, a njime 6e osim primjene u
ambulanti modi rukovati sami pacijenti.
Medutim, za „Betu" se interesiraju i neki
inozemni kupci, pa postoji mogudnost izvoza.
Aparat se pojavto poslije natjeiaja kojim je
„Elvod" pozvao na suradnju racionalizatore i
inovatore §irom zemlje i za koji je stiglo oko
100 razlicitih ponuda.
1Ш@1Ж1£ЈЕ&§Ш1ШШШШ@ЕШгап