Nase Novine, May 12, 1982

              ' " Ч n ji 1 1 ' "
,„ & ..--? У 1 ]' Jf'"V. %i 4." ''" Гifi, %-- „ V ".' % ;
П '
March 47, 1982, NA§E NOVINE -- 3
NEPOSREDNO
- Jucjoslaveni
Osjetni porast broja gradana koji su se
p'rilikom posljednjeg popisa izjasnili kao
Jugoslaveni fenomen je koji zavreduje da
bude podrobnije istraien
Prilikom proSlogodiSnjeg popisa stanov-nistv- a
Jugoslavenima se izjasnilo znatno
vise na§ih gradana nego u prethodnom
popisu, deset godina prije. (IzjaSnjenje
Jugoslaven ne stavljamo pod navodnike,
iako je jasno da ga ne treba poistovjecivati ni
brkati sastandardnlm, uobicajenim pojmom
Jugoslavena, koji je §iri, obuhvacajuci,
dakako, i nacionalno opredljeljene gradane
Jugoslavije).
Ima li razloga da s tim podatkom budemo
zadovoljni? ili — zabrinuti? ili — ravno-du§ni- ?
U nafielu, svaki je od ovih odgovora
mogu6. Za sada je, medutim, poznato
premalo podataka a da bismo se mogli
opredijeliti. Vrlo je vjerojatno da ni svi
podaci koji su ovim popisom prikupljeni,
bez dodatnih istrazivanja, ne bi za to bili
dovoljni.
Ne5to ipak znamo: znamo da su se kao
Jugoslaveni najviSe izjaSnjavali gradani u
nacionalno.mjegovitim.sredinama, osobito u
industrijskim centrima, da medu njima
prevladavaju mladi ljudi, da je sklapanje
nacionalno mjeSovitih brakova u stalnom
porastu. Iz toga mozemo zakljuciti da su se
kao Jugoslaveni Cesto izjaSnjavali gradani
koji potjecu iz nacionalno mjeSovitih brako-va
(iako ne mozemo kvantificirati udio te
kategorije u ukupnom broju onih koji su se
izjasnili kao Jugoslaveni). Medu ostalim, to
svjedoci o agoniji patrijarhalne porodice u
nas, porodice u kojoj se znalo da je dijete
ofieve "krvi", tj. nacije. Mladom Covjeku u
takvim okolnostima sada ostaje da "bira
naciju". Ako je opce stanje medunacional-ni- h
odnosa dobro, ako opredjeljivanje bilo
za koju od "roditeljskih nacija" ne predstav-Ij- a
nikakvu prednost, odnosno hendikep,
ako Skola i obitelj pruzaju mogudnost za
podjednako upoznavanje s obim nacional-ni- m
kulturama, pa ako je jos i jezik obeju
nacija isti — sasvim je moguce da mladi
Covjek nema nikakvih opipljivih, a ni onih
suptilnijih razloga zbog kojih bi se opredije-li- o
bilo za "ocevu" bilo za "maj6inu naciju".
Mogucnost jugoslavenskog opredjeljenja
nudi se kao prikladan izlaz iz ove dvojbe, i u
torn sluCaju takvo opredjeljivanje, rekli
bismo, nije, barpo svom ishodiStu, politick!
cin. Pa ako nije, ne bi ga ni trebalo
politizirati, Sto, medu ostalim, znadi da ne bi
trebalo gajiti iluzije da porast ove kategorije
sam po sebi jamci perspektivu skladnijeg
razvoja medunacionalnih odnosa ili pak da
se takvim opredjeljivanjem iskazuje ili stje6e
imunitet na nacionalizam.
Ukratko — ne ulazeci, dakle, u razmatra-nj- e
Sirih implikacija ove pojave — Cini nam
se da se porast jugoslavenskog izjaSnjava-nj- a
na ovoj osnovi moze tumafiiti kao znak
povoljnih trendova u razvoju medunacional-- J
nih odnosa. 2elimo li time reel da to ne vazi
za jugoslavenska izjaSnjavanja iz drugafiijih
razloga I motiva? O tome je, jednostavno,
te§ko bilo Sto redi bez odgovarajucih
podataka, prije svega o tome da li se'
Jugoslaveni — u jednom duzem razdoblju —
regrutiraju priblizno ravnomjerno iz svih
nacionalnih sredina ili pak ne, kakav im je
socijalni sastav i si.
2IVKO GRUDEN
SKOPLJE — U Socijalisti6koj
Republici Makedoniji, prema ko-nacn- im
podacima popisa izvrSenog
proSle godine, zivi 1,912.257 stanov-nik- a,
Sto je za oko 255.000 zitelja
vi§e nego prije deset godina. Najvi-б- е
ima Makedonaca — 1,281.195 (ili
67 posto ukupnog stanovniStva),
zatim Albanaca 377.726 (19,8
posto), Turaka 86.691 (4,5 posto),
Srba 44.613 (2,3 posto), Roma
43.223 (ili oko 2,3 posto), Muslima-n- a
39.555 (2,1 posto).
Boro Pekevski, direktor Republifi-ko- g
zavoda za statistiku je, iznosedi
na konferenciji za Stampu копабпе
podatke izvrSenog popisa u martu
prosle godine, rekao da je za
proteklih deset godina broj Make-donaca
porastao za 138.820 fica (ili
DA LI CETE PROVESTI ЈОб JEDNU ZIMU ZAGREVAJUCl SPOUASNOST?
Bromaje i hladna mesta u va§oj kuci nalaze se tamo
gde prolazi topli vazduh. Bez obzira da li je va5a
kuca stara ili nova, male napukline i rupice - pod
krovom i u podrumu, oko prozora, pored elektridnih
vodova propuStaju znatnu kolicinu toplog
vazduha da odlazi napolje.
Za§to troSite energiju da zagrejete dvoriSte?
Budite komotniji i dobro izolujte vaSu kucu.
Mozete uraditi sami sa malo tro§kova i truda.
Sve §to trebate jeste piStolj za zalivanje smole,
smola i dobar kvalitet vremenskih izolatora.
Spre6avanje prodora hladnog vazduha u vaSu kucu
moze va§ kostati manje od 100 dolara a to se moze
uraditi za nekoliko casova u vaSem
slobodnom vremenu.
Zato §to trebate izolovati vaSu kucu iznutra, sada
je najbolje vreme za to. Po zimi promaje su
јабе i hladnije, zato je i lakSe pronadi ih.
KAKO PRONACI pukotine
Ispitajte vaSu kudu u vetrovitom danu. Sa
podlanicom moze se Iako osetiti promaja.
Da li je va§e potkrovlje toplo? Ako je tako
onda toplota prolazi negde kroz izolaciju.
KontroliSite pukotine na unutra§njim zidovima
i mrlje na izolaciji.
Mnogo od toplog vazduha u vaSoj kuci izacide
kroz podrum. PrekontroliSite mesta gde ulaze
elektriini vodovi i cevi koje vode kroz spoljne zidove.
Ontario
Ministry of Municipal Affairs
and Housing
Claude Bennett, Minister
William Davis, Premier
"PUSKINOV PLANET"
MOSKVA (AFP) - Jedan mall
planet koji je 1977. godine otkrio
sovjetski astronom Nikolaj Cernjik s
observatorija na Krimu, nazvan je
PuSkin" po 6uvenom ruskom pjesni-k- u
fiija se 145. godiSnjica smrti slavi
ovih danajavlja agencija TASS.
Ovaj asteroid ima u projijeru 28
kilometara, a rrjegova udaljknost od
Sunca je 3,5 puta ve6a od uc.aljenos--
ti Zemlje.
za 12,2 posto), zatim Albknaca za
97.855 lica (ili za35 posto), jRoma za
18.718 lica (ili бак za 76 posto). Za
razliku od prije deset godina opao je
broj lica koja su se izjaSnjavala kao
Turci za 21.861, odnosno za 21
posto, kao i Srba za oko fietiri posto.
Inafie, popisom su bili obuhvadeni
stanovnici 25 naroda, narodnosti i
etniCkih grupa koji 2ive na teritoriji
ove republike.
Sudedi prema detaljnim statistiC-ki- m
podacima, najve6e promjene u
strukturi stanovniStva registrirane
su u Skoplju, Kumanovu, Tetovu,
Gostivaru, Ki6evu, KruSevu i Ohri-d- u.
Na teritoriji pet opcina u Skoplju
zivi 506.545 lica, Sto je za 117.583
lica viSe nego prije deset godina.
E3
" —
.- - ,
II
ZATVARANJE PUKOTINA:
Zadnjih godina materijali za izolaciju znatno su se
poboljsali i Iako se mogu namestiti oko vrata i
prozora. Cista silikonska smola nevidljiva je
kad se osu5i i vrlo Iako se sa njom radi.
. Door jamb """""",
Mi vam mozemo reci najbrzi пабт da zaustavite
zagrevanje spoljasnosti vaSe kuce, jeftino i bez
velikog truda. Isecite ovaj kupon. Za poStansku
marku koju 6ete prilepiti na kovertu, dobicete
broSuru od 16 stranica u kojoj se nalaze detaljna
uputstva kako da pronadete
pukotine i koji materijal cete
upotrebiti za zapuSivanje,
a mi demo vam poslati
naS list fakata za WW
SVEZI VAZDUH I
VLAGA U IZOLOVANIJOJ
KllCl
NAME
ADDRESS.
CITY
POSTAL CODE _
MAIL TO: The Ministry Municipal Affairs and
Housing. Box 2159, Toronto, Ontario M5W 1H1
Iduce je godine 15. avgusta stogo-diSnji- ca
rodenja Ivana MeStrovica,
naSeg velikog i u svijetu poznatog i
cijenjenog kipara. Koordinacioni
odbor formiran ve6 godinu dana,
sjedinit 6e sve kulturne, znanstvene,
izdavaCke i druge manifestacije
vezane za proslavu MeStroviceve
obljetnice u svim gradovima koje
ukraSavaju djela toga velikana naSeg
kiparstva.
Jugoslavenska akademija znanos-t-i
i umjetnosti organizirat 6e znan-stve- ni
skup na temu "2ivot i djelo
Ivana MeStrovi6a" nakojem 6e se
okupiti znanstvenici'iz cijelog svije-t-a.
Skup ce se odriati u Zagrebu i
Splitu u jesen idu6e godine, a
u6esnici 6e razgledati MeStrovidevo
rodno mjesto Otavice i DrniS.
U Zagrebu 6e biti postavljena
izloiba "Nepoznati MeStrovid" — od
njegovih radova koje javnost nije
imala priliku ranije upoznati, a
zagrebacka Gliptoteka organizirat 6e
adekvatnu izlozbu odliva.
OpSirnim i bogatim programom
predvidena je i restauracija MeStro-vi6evi- h
slika koje se nalaze u DmiSu,
uredenje izlozbenih, galerijskih i
radnih prostora posvecenih MeStro-videv- u
zivotu i djelu u Splitu, DrniSu
i Zagrebu, kao i okolina muzeja u
Vinyl weatherstrip
:a proslavu
4
Energy
Ontario
of
I
1I
100-godisnjg- ce EvIestrovBcevog
rodenja
Otavicama, a u toku su razgovori o
namjeni koriStenja njegove zavicaj-n- e
ku6e u rodnim Otavicama.
Akcija otkupa MeStrovicevih rado-va
iz privatnih zbirki u kojima se
nalazi nekoliko kapitalnih radova —
svakako je jedna od najzna6ajnijih
za dostojno obiljezavanje obljetnice
MeStroviceva rodenja.
Iskoristit ce se i postoje6i filmski
fondus za izradu dokumentarnih
filmova od dmiSkih inicijativa do
umjetnifikog rada u zemlji.
Znafiajan doprinos dostojnom
obiljezavanju MeStrovi6eva stvara-laStv- a
dat ce i izdava6ka djelatnost:
zasad je dogovoreno izdavanje viSe
publikacija vezanih za djelo i doku-mentaci- ju
o djelovanju Ivana MeS-trovica.
Splitska Galerija MeStrovic koja
6uva najvedu zbirku ovog velikog
stvaraoca dobit ce novi katalog, a
Sto je joS zna6ajnije, odljeve do sada
neodljevenih MeStrovi6evih skulp-tur- a.
Uz nova djela i nova saznanja o
zivotu i djelu Ivana MeStrovica,
obljetnica njegovog rodenja prilika
je za ozivljavanje i potpunije opre-man- je
galerija koje 6uvaju njegove
radove.
("SI. Dalmacija")