Nase Novine, January 11, 1978

              'W t if . 1 J t —.-- ' ' (- - "? Н.-ТТ- 1
._.--!. "f. l.._J-i.- _. .J.__
~~~~~~~~T~ ,
.-
-'.--
?!ES£__5_]___?S_3S ' y. .™!:__r„_„____V_
______ 1 ШШжж Ш£3, чј ШШШф i шш уш Л
1 Ч TU 1 S!Pi.A'T?'' 4_и"л _в ;
-- - . IIsShSmF ,.шШшЖшжшШШ1Ш1!1 ?_ff!
From "Braca Baruh" to "Hamlet u
MnrHnsp Dnnini" the second annual
the of
— Poetic presentations six out- -
Cultural Month honoring the various standing poets on лрги la at me itick
Yugoslav Republics promises to be a Fine Arts Building,
month-lon- g fete of enlightenment and — Medieval Arts lectures by Vera
entertainment in the Yugoslav arts. Kondev and Ivan Vidana.
The program kicks off April 5 with — Duquesne University Tam- -
the "Braca Baruh" Jewish Chorus of buritzans in concert at Pittsburgh's
Belgrade ' performing, at the Jewish Syria Mosque on April 22.
Community Center in The —The Finale on April 20, a concert at
program on April 25, will feature Soldiers and Sailors Memorial Hall,
"Hamlet" u Murdose Donjoj and other featuring the Pittsburgh Tamburitza
selected Yugoslav films 'that will be Philharmonic Orchestra and guests
shown at Duquesne University. The artists, the Detroit Sym- -
film series will also be held on April 11 phony.
and is. - — Other cultural features include a
. In between, Pittsburgh will be photographic exhibit and 200 books on
treated to such outstanding events as: Yugoslavia on display, works of Louis
— A Festival of Music of Adamic of the Carnegie Public Librarj
Nationalities on April .24 at Soldiers and the Tamburitzan Cultural Center,
and Sailors Memorial Hall at 8 p.m. Invitations have also been issued for
Featured will be such outstanding participation by Ivan Skaric, Croatian
musical aggregations as the St. George language professor at Zagreb
Tamburitzans of C.F.U. Lodge 354, Krunoslav Slabinac, Vera
Pa.r the Mestrovic Junior Syoboda and singers Miholjunac, Gabi
Tamburitzans of Pittsburgh; the Novak and Asen Dedic,
Trubaduri; Penn-Semble- s; Pittsburgh .It is evident that the second annual
Tamburitzans and the Slovene Octet. Yugoslav Cultural months will be - A free Graphic Arts Exhibit April something special in the city of
7-- 23 at the Frick Fine Arts Building at "Someplace Special". ("Zajedniear",
Pittsburgh)
fvjeki lete na odmor u Florldu,
drugima je pojam Las Vegas, dok
mi od!u6ismo upoznati seoski
Ontario. Ve6 nakon pola sata
vo-n- je beton tromilijunskog Toron-t- a
zamijenila su beskrajria izorana
pol]a, praSnjave ceste I napuSteoe
vjetrenja6e. Rijetke udaljene far-roers- ke
kuce, s obaveznom stajom
pozadi; povremeno razbiju jednd-N6no- st
horizonta. Osamljena ben-zlns- ka
stanica. "Pijte Coca-colu- ".
Spokojstvo Ijetnog popodneva na-'rusav- alo
je jedino veselp cvr6anje
skrivenih zrlkavaca. Mir prirode
prelazl i na nas. Vrijeme stoji.
TiSinu se gotovo moze opipati.
Farma na vidiku. Usporismo.
"Antiques".
"Робекај me par
Udoh u malu seosku kubicu Sto
se S6ucurlla uz sam rub ceste.
Dvije simpati6ne starice srdaCno
me prime i uvedu u ukusnu, iako
skromno namjeStenu prostoriju.
Ne stigoh ni okom trepnuti, a na
stolu se ve6 naSIa §allca,6aja.
Zadudena ovako neobidnim "du6a-nom- ",
osvrnuh se naokolo, no
antiknim predmetlma ni traga.
Zapitah gdje su te starine Sto In
vanl na prozoru oglaSuju.
"Mi smo antikviteti" — Jedna ce
malo oklijevajubi. "Znate, ovdje
smb veoma usamljene. 2eljne smo
prijatelja, no na desetke mllja
naokolo nema ni zlve duSe. Ovo'je
zemlja nepreglednih prostranstava,
a i ljudi su nekako hladni i rezervi-ran- i.
Jednog nam dana'sinu ideja
kako da privu6emo painju prolaz-nik- a.
Na ku6i se naSab hatpis
"Antiques". Ra6unale smo da obi-6n- o
samd dobrl ljudi vole lljpe
predmete. I nismo se rjrevarile.
Sklopile smo mnogo prljateljstva.
Ne ljutite se na na zbog ove male
Sale. ZapraVo vas i nismo prevarile,
jer nlgdje'
i ne piSe
'
"Starine
'
naprb-,dafu- ":
'
University Pittsburgh. fllM. ШШ 'SH_ml
by : К ШШШш§ЈШшШш ШРИ
Pittsburgh.
Tamburitza
Yugoslav
University.
Cokeburg,
Starine se (ne)
prodaju
minuta".
Masmiiah se. Driiatno zateCena
domiSljatoS6u dvlju ljupklh starica.
"Jslaravno da se ne ljutim. Poz-nanst-vo
s vama samo me je oboga-til- o,
a siguma sam da je i Bog zai-mir-io
na ovaj vaS dobronamjemi
trik".
Cavrljasmo joS par minuta, onda
seoprostih I uputih premaautomo-bilu- ,
gdje su me moji nestrpljivo
oCekivall. Krenusmo.
Sunce se bll-i- lo zapadu. Na ru-men- om
obzorju jasno se ocrtavahu
siluete nepomi6nih vjetrenja6a.
Udaljeno glasanje krava na povrat-k- u
s paSe najavljivalo je cljeloj pri-ro- di
da je vrijeme za podinak. Ras-plamsa- lo
zapadno nebo sadrzavalo
je obe6anje toplog, plavog i rados-no- g
sutraSnjeg dana.
Mlnka Skori6 пнм
Od 3. do 9. sepfembra ove godlne
Zagreb ce bltl domabln 8. medunarodnog
alayl8ti6kog kongresa. Na torn skupu
audjelovat 6e oko 1500 slavlsta Iz cljelog
evljeta, a na njemu 6e, kako se обекиЈе,
bltl podneseno oko 940 znanstvenlh saop-cenj- a.
Po prvi putdenaovom skupu s'udje-lova- ti
i znanstvenlcl iz Australlje I Ndvog
Zelanda.
Takvo zanlmanje za taj skup svjedo6l o
sve vecem razvltku slavlstlke, te o sve
vecoj popularnosti slavenskih jezlka I
knjlievnostl kao I povedanom Interesu u
svljetu za slavenske zemljo i narode.
Osmi medunarodni slavlstlCkl kongres
odriat ce se na 150. obljetnicu rodenja
vellkog ruskog khjizevnika L. NUTolstoja o
Cljem 6e knjlievnom radu takoder bltl rlje6l
na torn skupu. Kongres slavlsta bit 6e
роргабеп nizom prigodnlh manifeetaclja,
kako bl .sudlohlcl tog skupa §to bolje
upoznaH:zemlJu do'ma6lna.
'4' ____ J_ 'S&;'rSAf-SJ'.?ri'yKVrSflr,S'WJVVJJfrMffriVJ.'- 1, '"" t_
On of Canada's most talented television producers, Carol
Мооге-Ed- e Myers was born In England and came to Canada
as a child. Following university graduation she embarked on a
career as a writer and photographer and has been published
in many international journals. Since joining CBC-T- V, first as a
researcher then later as producer-directo- r, (Jarolhas produced
many critically-acclaime- d documentaries (most recently Cyrus
Eaton— The Prophet From Pugwash). She is presently working
on a book about the painter Homer Watson and a drama-.Jocunenla- ry
for CBC-TV- 's Arts and Sciences department
iui-- d ur the work of French-Canadia- n writers.
Uestachi stuoren covek
New York — Jedna JoS neobjavljena knjl-g- a
podlgla je buru medu amerifiklm паиб-nlclm- a
tvrdnjom da u Sjecf. Diiavama _lvl
dete stvoreno Iz epruvete.
U knjizl Davlda Rorvlka nazvanoj "Po
svojoj slid, koplja 6oveka", autor tvrdl da
je veStaSklm putem stvoreno dete koje
danas Ima 1 4 meseel I to kao potpuna kopl-ja
jednog 60-godl5n- jeg mlllonera, proce-so- m
u kome se Iz jedne 6elije proizvede
taftan genetskl duplikat davaoca. Priznatl
amerl6kl nau6nlcl se slaiu daj-ukolik- o nlje
геб o neslanoj §ali, ovaj poduhvat pred-- .
stavlja najopasnljl medlcinski eksperiment
u Istoriji.
Proces ve5ta6kog stvaranja 6oveka Je, po
izjavama genetl6ara, Izvanredno sloien i
tezak poduhvat. Do sada Je istrazlva6lma
poslo za rukom da na ovaj nacjn dobiju
samo mrkvu, morskog jeia I zabu.
U domovlnu. se vra6a James Baldwin,
jedno od najvedlh imena suvremene amerl-бк- е
literature I jedan od najvedlh kritiCara
suvremenlh prlllka ujed. Drzavama (na
slid). Vra6a se, rekao Je ovlh dana u
jedriom intervjuu, ne zato Sto bl u medu-- v
vremenu bio zavolio Sjed. Driave ill Sto bl
se tamo Ikad osjecao kao kod кибе. 'To
гпабГ', kaze, "da nlkad. nlgdje na svljetu
пеби bltl kod kuce. AH, kako to god cudno
zvu6alo': Ja vollm;tu zemlju".
Nгаба se po§to je u Evropi proveo 25
godlna I proslavlo se djellma koja su dozl-vje- la
mllljunske naklade. All, I dalje govorl
Sto je govorio dpk se bprio na stranl crnac-kl- h
voda kab sto su Martin Luther King ill
Malcolm X. Kaze: ','MI. smo bill I Jesmo
roba. Rasna borba jo i klasna borba... I ja
se zovem Baldwin, hosim prema tome lme
bljelca; znate II Sto to гпаб)? To Je 6ovJek
kojl je nekad blo moj vlasnlk".
Ostao Je kakav Je i blo, "opscenpm"
kaze, smatra "ne kltu nego neutronsku
bombu", all: "Kad se ne bih vratio, prestao
blh bltl plsac. Rekli ste da sam prbpovjed-nl-k
— nazovite me mlsibharom, cmlm
mlslonarom kod.bljellh poganau Amerlcl".
Pri stvaranlu 6oveka iezgro davao6eve
6ellje potrebno Je prvo izolovati, odstranltl
i potom unetl u neoplodenu zensku jajnu
eellju kod koje su prethodno uniStene
genetske osoblne iene-davaoc- a. Posle јоб
nekih koraka, ovaj "embrion" bi trebalo
unetl u zlvu utrobu iene.gde bl on morao
da provede prirodan devetomese6ni bora-va- k.
Ukollko je stvarno de6ak dobljen ovlm
putem stvoren, on nosi sve odlike svog
roditelja I u potpunosti mu je identlfcan.
Dr Libe Kavalijerl, blolog iz Slan
Ketering Institute za istralivanje raka o_tro
je osudio ovakvu vrstu eksperimenta
dodavsi da bl masovna primena vesta6kog
stvaranja ljudi blla hiljadu puta opasnija po
CoveCanstvo od onoga sto Je Hitler uradio I
da se tome mora statl na put, ako Je potre-bno
I sllom.
Tl, MEFISTOFELA
T, 6ija e misao razmaknuta tako Siroko
Van grani'ca koje sagledava oko
Tl Sto sobom duh i duSu donosiS
Kako misliS, &ta osedaS, kad prostoti prkosiS.
ImaS li strahova mnogih
SumnaS Hkad si sama
BojiS li se postedlea kobnlh
ZateliS II kad — da si obidna dama.
Mlada si a misao ti tako smela
ZnaS II koja su iskuSenja prva
PitaS li se dok trails' пабеШ
Kakva Je uloga crya?
Beskrajem tumara misao tvoia
Opijaju te vellka dela
U salonu ti tesno — drugog si kroja
Imenujem te zato — Meflstofela.
Drznlce jedna, Sto mlsllS pa Je nebo radl toga
Da ga tl pomeraS i ubIJaS Boga
Da rukom dotldeS zvezde I polove sveta
Da osmlsllS vaseienu, juris prostorom kometa.
Sretoh te na granlci sveta dalekog
Dok sam galaksija sluSao zov
Vldeh zrak putujudi Iz oka nekog
Blla1 si to ti, blla si prlzor nov.
U zraku torn Sto ka istini hoda
Plsalo Je ko si, kakva ti Je stela
Vldelo se tamo kojega si roda i
Budi drug moj — Ti, Meflstofela.
Milutin Veljkovi6
New York, March 31 ,1977
x.
1
h --,.c