000158 |
Previous | 6 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ввшнк t 7,i м (2) March 16, 1977 UClNITE OVO SAMI -ISPLA Tl SE PiSe: Ing. RankoSkori6 SCHEDULE 3 — MEDICAL EXPEN-SES AND CHARITABLE DONATIONS Ovdje se trail da preplSete podatke s medi-cinski- h raiuna koje smo ranije spomenull. Za svaki racun upotrijebite jednu linlju I lijepo upiSite dan, mjesec i godinu placanja raduna, ime bolesnlka (va5 mail Petar), te upladeni Iznos. U najdonjoj linlji, tamo gdje р1бе Total Medical Expenses, upiSite zbroj ko)l u vaSem slucaju iznosi 398.90. Ovaj isti Iznos upiSite u liniju 48 na 4. strani glavnog formulara. Broj linlje cete naci uplsan u malom crnom kruzi-c- u. Sada sve medicinske rafiune prifivrstlte zajedno spojnlcom i metnite ih u omotnlcu, kako bi i oni vidjeli Ottawu. Bez tih potvrda troSkovl lljefienja malog Petra ne bi vam se priznali. Donji dlo stranice Je za Charitable Donations. UpiSite datum kad ste kuplli televlzor, Sick Children Hospital, 350.00. Ponovite ovu istu brojku na samom donjem desnom uglu stranice, u llniji Total Charitable Donations. Isto tako prepiSite 350.00 u liniju 49 na 4. strani glavnog formulara. Opet je potrebno priloZitl potvrdu o ovom troSku, inace bl netko lako mogao reel da je izradlo cljeli kat nekoj bolnici ill crkvi, te da je potpunoosloboden takse. Ne moze, druze, III potvrda ill nIStal SCHEDULE 4 - STATEMENT OF INVESTMENT INCOME Ova strana ima pet dljelova, od A do E. Kako se Petrovic ne bavi nikakvim Spekula-cljam- a s dlonicama, bondovlma III drugim investicljama vec mu je svo blago na bankovnom radunu, potrebno mu je Ispuniti samo dlo B. Tu se uplsuje Iznos kamata koje ste dobili od novca na band. Jest, na te se kamate placa taksa. Ne moze ni to badaval Ondje gdje stoji Interest — Bank or other Deposits, Petrovic ce napisati Royal Bank of Canada i u Istoj linlji zdesna stavlti ce 80.00, jer mu tako pISe na obrascu T5 Sto mu ga je poslala njegova banka. Dakako, i ovaj obrazac treba prllozitl kao potvrdu. Cifru 80.00 treba joS pet puta upisatl na ovoj stranici joj birokracljol), i to na ovlm mjestlma: Total Interest from Canadian Sources ltd. (to je kao ukupan iznos kamata), pa u smjeru koji pokazuje etrellca u istoj llniji, tj. s njene desne strane (blizu slova B), pa opet u llniji Total Interest from Canadian Sources ltd. (to je kao ukupan Iznos kamata), pa u smjeru koji pokazuje strelica u istoj linlji, tj. s njene desne strane (blizu slova B), pa opet I linlji Total Interest and Other Investment Income. UpiSite ga јоб dva puta, I to na predzadnju i zadnju crtu ove stranice. Vldlte II uz sami deenl rub slova od A do E u vertikalnom nlzu I svako slovo je u zagradama? U redu. Iznos malo nlze od (C) — u naSem slufiaju 80.00 — uplSlte u llniji 15 na 2. strani gl. formulara, a Iznos uz slovo (E) — opet 80.00 — prenesite u liniju 50 na 4. strani gl. formulara. Ovo tl sve skacemo s brojkama amo-tam- o po raznlm stranama, kao loptu Dlnama pred Hajdukovlm golom. STRANA 3 - EMPLOYEE OVERPAY-MENT OF CONTRIBUTIONS AND PREMIUMS Eto nas I u glavnom formularu T1. U prvu liniju dolazl iznos iz odjeljka C obrasca T4, no makslmalno se smije upisatl 8300. lako se Petrovicu u tome C nalazl Iznos 12,550, on ce napisati u bijelom polju Iste linlje 8300.00. Ispod toga uplsuje 800.00 I onda to lijepo oduzme, pa mu u trecoj crtl stoji 7500.00. U cetvrto bijelo polje uplSe iznos Iz odjeljka D s T4 obrasca, u njegovom eludaju 135.00. Da bl iepunlo slljededu liniju koja se zove Subtract: Required contribution — ltd., mora pocl u knjlzlcu "Your 1976 Tax Guide", otvorltl atranu 44 te pogledatl u gornju tabelu. Ona zahtjeva da se opet vrati na stranu 3 gl. formulara i nade iznos u llniji 3 (Equals: Earnings Subject to Contribution). Tu vec stoji 7500.00. Sada lijepo podlte u spomenutu tabelu i potrazlte u stupcu Earnings Subject to Contribution iznos 7500. Eto ga na kraju zadnjeg stupca (7500 and over). Odmah do njega stoji 135.00 kao Employee's Required Contribution. Tih 135.00 sada upislte na str, 3, linija broj 5. Ta se dva broja odblju jedan od drugoga (135 — 135) I rezultat naplSe u liniju niie, Canada Pension Plan Overpayment kao 0.00. Ovih 0.00 treba takoder prenijeti u liniju 27 na 2. strani I liniju 70 na 1. strani. Popljte malo kave, vec se je ohladlla. Dalje je na redu rubrika Calculation of Unemploy-ment Insurance Overpayment na str. 3. U prvu liniju te rubrlke upislte Iznos iz odjeljka H vaSeg obrasca T4 — kod Petrovica to je 7040.00. Ispod toga dolazl cifra iz odjeljka E istog obrasca, tj. 120.00. Da bismo naSli sllje-dec- u liniju, moramo podi u tabelu na 45. strani knjizice. Odjeljak H naseg obrasca nam kaie da je Insurable Earnings 7040.00. Po-trail- mo taj Iznos u istoimenom stupcu knji-2lc- e. Eno, na vrhu 3. tnupca stoji 7000 — 7050. Desno od toga pISe 115.91. Prepisimo ovaj iznos na 3. stranu, u liniju odmah ispod cif re 1 20.00. Sada oduzmimo 1 1 5.91 od 1 20.00 i uplSimo rezultat (4.09) u liniju ispod toga, Sto se zove Unemployment Insurance Ove-rpayment. Ovih 4.09 treba prepisati u liniju 30 na 2. strani I liniju 71 na 1. strani. Sto sve ovo znacl? Petrovic placd osigura-nj- e za slucaj da ostane bez posla (Unemploy-ment Insurance). Iznos placanja ovisl o ukup -- nom prihodu I za njegov sludaj to je 115.91, kako smo naSli u tabell. Medutim, on je platio 120.00, dakle 4.09 previSe (overpayment). Sada ce taj iznos dobltl natrag, dobro ce mu docl za pivo. STRANA 2 — CALCULATION OF NET INCOME Linija 01 je ukupna godiSnJa placa. Iz odjeljka C obrasca T4 Petrovic prepisuje 1 2,550.00 (samo on znade kollko se znoja krlje iza ove brojke). Istu svotu uplsuje I u liniju 04. Od ove ce cif re oduzeti 150.00 koja mora bltl upisana u liniju 05 i dva puta u liniju 07. Po oduzimanju dobiti ce u llniji 08 Iznos od 12,400.00 (Net employment earnings). Linlje 09,10 I 11 su za penzlonere, do tada 6e joS mnogo vode past! niz slapove Niagara. Linija 12 je djefiji doplatak (Family Allo-wance). Prije spomenuti obrazac TFA1 pokazuje 529.92 u odjeljku E, pa se ova svota uplsuje u liniju 12. Prllozl TFA1 da i on putuje u Ottawu. Na llniji 15 vec nas ceka 80.00 — bankovni kamati. Da bismo naSli Total Income (linija 24), zbrojlmo 12,44 plus 529.92 plus 80.00. Rezultat od 13,009.92 uplsujemo u liniju 24 dva puta. Linija 25 pokazuje Iznos uplacen za drzavnu penziju (ako je doCekamol). Iz odjelj-ka D obrasca T4 prepisujemo 135.00, a ta Ista svota dolazl i u liniju odmah ispod crte 26. U llniji 27 vec nas otprije Ceka 0.00, tako da u linlji 28 opet dolazi 135.00, I to dva puta. Iz odjeljka E obrasca T4 nalazlmo Iznos uplacen za osiguranje ukollko izgubimo розао (120.00), pa tu brojku uplsujemo u l-iniju 29. Od toga oduzmemo 4.09 Sto je vec otprije na llniji 30 I dobivenl Iznos 115.91 uplSemo dva puta na linlji 31 . Linija 35 je mjesto za slndikalnu clanarlnu (union dues). UplSimo 129.01 I prllozimo po-tvrdu (nakuplli smo vec lljepl broj ovih potvr-dlc- a, netko 6e se u Ottawi dobro oznojltl dok sve ovo pregleda, ha, hal). Linija 39 jo zbroj linija 28, 31 i 35. Dobili smo 379.92, uplsujemo ovo dva puta u liniju 39 I oduzlmamo od 13,009.92 (linija 24), da bismo dobili Net Income (Cistl prlhod) u llniji 40. Iznos Je, naravno, 12,630.00, Sto treba takoder prepisati I na crtu 41, strana 4. (Nastavltdese) sess 'VI Industrtja i Indijanci Spor oko toga da se kor-porac- iji Reed Ltd., (indus-trijaceluloz- e) dodljeli 19.000 akera Sume u Sjeverozapad-no- m Ontariju joS uvijek traje. Projektu koji je usmjeren na eksploataciju ovog ogro-mno- g Sumskog kompleksa protive se na prvom mjestu Indijanci koji tu obitavaju (sjeverno od Crvenog jezera, i sjeveno od 50-t- e paralele). No om se ne protive samoj ideji, vec zele da se eksploa-tacij- s ovih povrSina obavlja pod izvjesnom kontrolom i s uceScem domorodaca. Predsjednik i poglavica indijanske grupacije poznate kao Grand Treaty 9, Andrew Richard, ka2e da Indijanci zele da definiraju svoja prava na sjeveru, jer su tu obitava-l- i davno prije dolaska bije-lac- a, njihovih tvornica papira i svega drugog. On dalje kale da Indijanci ho6e da imaju rijec pri planiranju i izvodenju svih ovakvih pro-jekat- a. Trojektuse protivi i pred-stavn- ik NDP pri Vrhovnom sjdu Ontarija, koji kale da je Primjedeno je da je u zadnjih nekoliko godina bilo sve manje i manje "westerna" na televizijl, dok najzad nlje nestala i posljednja serlja, kao i pojedinacne epizode filmovane historije "Dlvljeg Zapa-da- ", koja je trajala nekih Sezde-seta- k godina. Do ovoga je doSlo postepeno. Najprlje je "western" polako pre-lazi- o iz Hollywooda, sa dugome-traino- g filma na televizijske serije, koje su trajale godinarha. (Kao npr. "Gunsmoke", koji se u nastavcima prikazlvao punih dvadeset godina). Zatim je doSlo do Izopacavanja "westerna", uglavnom po evrop-ski- m fllmsklm stvaraocima, koji su stavljall naglasak na nasllje. Naravno, u svakom je "wester-nu- " bilo nasilja, all ono je bilo pri-kaziva- no kao zlo kojemu se uvijek suprotstavljalo dobro, I to je bila suStina svakog ovog filma. Uvijek je dobro odnosllo pobjedu nad zlom, pravda nad nepravdom, I "western" je sam po sebi (pa JoS zadlnjen pustolovinom), bio prlv-lada- n, omlljen i popularan. Jedna negatlvna strana ovog filma bila je ta Sto su u sukobima sa Indljancima uvijek pobjedlvall bijelcl, Sto naravno nlje tacno — Jer hlstorija je hlstorlja. Jedno vrljeme je "western" bio postao sasvim objektivan po torn pitanju, I iz njega se je moglo vidjeti da je baS bljelac bio taj koji je krSio vjeru I bio odgovoran za mnogo toga Sto nlje valjalo. Onda je doSlo do promjene. "Western" su sve vISe potlskivale detektivske i policljske pride, pa danas na televlzljsklm "zabavnlm" programlma nltl nemamo neSto drugo. Sa ovlm se je pak preSlo u drugu krajnost, jer se hoce redi da je u naSe vrljeme junak dana detek-tl- v, pa Je i ta nova "zabava" preza-slcen- a naslljem, u stvari do te mjere da su se tome робеН suprot-stavlja- tl I brojnl fllmskl glumci. Mnogi drugi program! na tollklm stanlcama ne pruiaju nISta valjano, ve5 se svl nadmedu I utrkuju za senzacijama, I u tome dija de detektlvska serija prlvudi najvlSe gledalaca, pa se u tome naprosto pretjeralo. predlozeni kompleks po po-vrSi- ni ravan cijelom Juznom Ontariju, i da se nikakva industrija ne bi smjela podi-za- ti ili razvijati sjeverno od 50-t- e paralele dok se ne po-pra- vi teta nanesena prosto-r- u juz.io od ove paralele. Svedenik Bryan Teixeira, predstavnik anglikanske crk-v- e za Indijance, ka2e da po pitanju projekta treba razgo-vara- ti ponajprije sa respek-to- m na narod, ukljufiiv sve zainteresirane stranke. "Ono Sto je potrebno jest novi svjetski poredak", kaze on "i Indijanci imaju daleko jasniju sliku o tome od bijelaca". On je joS dodao da njegovo iskustvo sa konzer-vativni- m i liberalnim upra-vam- a, kao i sa upravom NDP, ukazuje natoda6ovjek nema Sto da bira izmedu njih, i da Indijanci ne smiju vjerovati nikome po pitanju politike i poslovnih stvari. Da li ce Indijanci staviti veto na ovaj projekt takoder je zasad joS nepoznanica. Zapostavjjera 'Western" HV 1 I'M1 ''' Neki tu cinjenicu uvidaju i sami, paved pomiSljaju da se vrate "wes-ternu- " koji iele milijuni ljudi. Pa ako se i pode u torn pravcu, stvar ce lei polako, jer u pitanju su finan-ced , a ne postavljaci, reiiserl ltd. pa se publici servira ono Sto se smatra promucurnim, bez razlike valja II ill ne valja. No, za situaclju je dobrim dijelom kriva i publika, jer ne zah-tije- va na neki praktican naiin pro-mjene koje zeli a s druge strane I suviSe olako prima ono Sto joj se nudl. A da ljudi zele I voljni su da gledaju i korisne stvari pokazalo se I dokazalo emitlranjem filma "Kori-jeni- ", kojlm su potucenl svl rekordi. I sve dotle dok se bude zauzimao takav stav, onl kojlh se to najvlSe tice prodavat ce publici rog za svljecu. "Aurora" je bila uBoki Pedeset godina nas deli od vremena kada je legendarna krstari-c- a "Aurora" puenjima iz svojih topova oglasila poCetak kraja car-sk- e Rusije i radanje jedne nove ere. Malo je poznato da je ta ista krstarica "Aurora" bila u naSim vodama, tainije da je avgusta 1 91 0. godine uplovila u Boku kotorsku, dovozeel sluzbenu carsku delegacl-j- u Rusije koja je na Cetinju prisus-tvoval- a sveftanostima proglaSenja Cme Gore za kraljevlnu. JoS se mnogi starl iz Kotora i 6itave Boke secaju tih trenutaka, jer su kao deca s velikim interesovanjem posmatrali divnu krstaricu ne slute-- t da 6e samo nekoliko godina kasnije ona biti prva na kojoj 6e se zavijoriti crvena zastava.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 11, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000011 |
Description
Title | 000158 |
OCR text | ввшнк t 7,i м (2) March 16, 1977 UClNITE OVO SAMI -ISPLA Tl SE PiSe: Ing. RankoSkori6 SCHEDULE 3 — MEDICAL EXPEN-SES AND CHARITABLE DONATIONS Ovdje se trail da preplSete podatke s medi-cinski- h raiuna koje smo ranije spomenull. Za svaki racun upotrijebite jednu linlju I lijepo upiSite dan, mjesec i godinu placanja raduna, ime bolesnlka (va5 mail Petar), te upladeni Iznos. U najdonjoj linlji, tamo gdje р1бе Total Medical Expenses, upiSite zbroj ko)l u vaSem slucaju iznosi 398.90. Ovaj isti Iznos upiSite u liniju 48 na 4. strani glavnog formulara. Broj linlje cete naci uplsan u malom crnom kruzi-c- u. Sada sve medicinske rafiune prifivrstlte zajedno spojnlcom i metnite ih u omotnlcu, kako bi i oni vidjeli Ottawu. Bez tih potvrda troSkovl lljefienja malog Petra ne bi vam se priznali. Donji dlo stranice Je za Charitable Donations. UpiSite datum kad ste kuplli televlzor, Sick Children Hospital, 350.00. Ponovite ovu istu brojku na samom donjem desnom uglu stranice, u llniji Total Charitable Donations. Isto tako prepiSite 350.00 u liniju 49 na 4. strani glavnog formulara. Opet je potrebno priloZitl potvrdu o ovom troSku, inace bl netko lako mogao reel da je izradlo cljeli kat nekoj bolnici ill crkvi, te da je potpunoosloboden takse. Ne moze, druze, III potvrda ill nIStal SCHEDULE 4 - STATEMENT OF INVESTMENT INCOME Ova strana ima pet dljelova, od A do E. Kako se Petrovic ne bavi nikakvim Spekula-cljam- a s dlonicama, bondovlma III drugim investicljama vec mu je svo blago na bankovnom radunu, potrebno mu je Ispuniti samo dlo B. Tu se uplsuje Iznos kamata koje ste dobili od novca na band. Jest, na te se kamate placa taksa. Ne moze ni to badaval Ondje gdje stoji Interest — Bank or other Deposits, Petrovic ce napisati Royal Bank of Canada i u Istoj linlji zdesna stavlti ce 80.00, jer mu tako pISe na obrascu T5 Sto mu ga je poslala njegova banka. Dakako, i ovaj obrazac treba prllozitl kao potvrdu. Cifru 80.00 treba joS pet puta upisatl na ovoj stranici joj birokracljol), i to na ovlm mjestlma: Total Interest from Canadian Sources ltd. (to je kao ukupan iznos kamata), pa u smjeru koji pokazuje etrellca u istoj llniji, tj. s njene desne strane (blizu slova B), pa opet u llniji Total Interest from Canadian Sources ltd. (to je kao ukupan Iznos kamata), pa u smjeru koji pokazuje strelica u istoj linlji, tj. s njene desne strane (blizu slova B), pa opet I linlji Total Interest and Other Investment Income. UpiSite ga јоб dva puta, I to na predzadnju i zadnju crtu ove stranice. Vldlte II uz sami deenl rub slova od A do E u vertikalnom nlzu I svako slovo je u zagradama? U redu. Iznos malo nlze od (C) — u naSem slufiaju 80.00 — uplSlte u llniji 15 na 2. strani gl. formulara, a Iznos uz slovo (E) — opet 80.00 — prenesite u liniju 50 na 4. strani gl. formulara. Ovo tl sve skacemo s brojkama amo-tam- o po raznlm stranama, kao loptu Dlnama pred Hajdukovlm golom. STRANA 3 - EMPLOYEE OVERPAY-MENT OF CONTRIBUTIONS AND PREMIUMS Eto nas I u glavnom formularu T1. U prvu liniju dolazl iznos iz odjeljka C obrasca T4, no makslmalno se smije upisatl 8300. lako se Petrovicu u tome C nalazl Iznos 12,550, on ce napisati u bijelom polju Iste linlje 8300.00. Ispod toga uplsuje 800.00 I onda to lijepo oduzme, pa mu u trecoj crtl stoji 7500.00. U cetvrto bijelo polje uplSe iznos Iz odjeljka D s T4 obrasca, u njegovom eludaju 135.00. Da bl iepunlo slljededu liniju koja se zove Subtract: Required contribution — ltd., mora pocl u knjlzlcu "Your 1976 Tax Guide", otvorltl atranu 44 te pogledatl u gornju tabelu. Ona zahtjeva da se opet vrati na stranu 3 gl. formulara i nade iznos u llniji 3 (Equals: Earnings Subject to Contribution). Tu vec stoji 7500.00. Sada lijepo podlte u spomenutu tabelu i potrazlte u stupcu Earnings Subject to Contribution iznos 7500. Eto ga na kraju zadnjeg stupca (7500 and over). Odmah do njega stoji 135.00 kao Employee's Required Contribution. Tih 135.00 sada upislte na str, 3, linija broj 5. Ta se dva broja odblju jedan od drugoga (135 — 135) I rezultat naplSe u liniju niie, Canada Pension Plan Overpayment kao 0.00. Ovih 0.00 treba takoder prenijeti u liniju 27 na 2. strani I liniju 70 na 1. strani. Popljte malo kave, vec se je ohladlla. Dalje je na redu rubrika Calculation of Unemploy-ment Insurance Overpayment na str. 3. U prvu liniju te rubrlke upislte Iznos iz odjeljka H vaSeg obrasca T4 — kod Petrovica to je 7040.00. Ispod toga dolazl cifra iz odjeljka E istog obrasca, tj. 120.00. Da bismo naSli sllje-dec- u liniju, moramo podi u tabelu na 45. strani knjizice. Odjeljak H naseg obrasca nam kaie da je Insurable Earnings 7040.00. Po-trail- mo taj Iznos u istoimenom stupcu knji-2lc- e. Eno, na vrhu 3. tnupca stoji 7000 — 7050. Desno od toga pISe 115.91. Prepisimo ovaj iznos na 3. stranu, u liniju odmah ispod cif re 1 20.00. Sada oduzmimo 1 1 5.91 od 1 20.00 i uplSimo rezultat (4.09) u liniju ispod toga, Sto se zove Unemployment Insurance Ove-rpayment. Ovih 4.09 treba prepisati u liniju 30 na 2. strani I liniju 71 na 1. strani. Sto sve ovo znacl? Petrovic placd osigura-nj- e za slucaj da ostane bez posla (Unemploy-ment Insurance). Iznos placanja ovisl o ukup -- nom prihodu I za njegov sludaj to je 115.91, kako smo naSli u tabell. Medutim, on je platio 120.00, dakle 4.09 previSe (overpayment). Sada ce taj iznos dobltl natrag, dobro ce mu docl za pivo. STRANA 2 — CALCULATION OF NET INCOME Linija 01 je ukupna godiSnJa placa. Iz odjeljka C obrasca T4 Petrovic prepisuje 1 2,550.00 (samo on znade kollko se znoja krlje iza ove brojke). Istu svotu uplsuje I u liniju 04. Od ove ce cif re oduzeti 150.00 koja mora bltl upisana u liniju 05 i dva puta u liniju 07. Po oduzimanju dobiti ce u llniji 08 Iznos od 12,400.00 (Net employment earnings). Linlje 09,10 I 11 su za penzlonere, do tada 6e joS mnogo vode past! niz slapove Niagara. Linija 12 je djefiji doplatak (Family Allo-wance). Prije spomenuti obrazac TFA1 pokazuje 529.92 u odjeljku E, pa se ova svota uplsuje u liniju 12. Prllozl TFA1 da i on putuje u Ottawu. Na llniji 15 vec nas ceka 80.00 — bankovni kamati. Da bismo naSli Total Income (linija 24), zbrojlmo 12,44 plus 529.92 plus 80.00. Rezultat od 13,009.92 uplsujemo u liniju 24 dva puta. Linija 25 pokazuje Iznos uplacen za drzavnu penziju (ako je doCekamol). Iz odjelj-ka D obrasca T4 prepisujemo 135.00, a ta Ista svota dolazl i u liniju odmah ispod crte 26. U llniji 27 vec nas otprije Ceka 0.00, tako da u linlji 28 opet dolazi 135.00, I to dva puta. Iz odjeljka E obrasca T4 nalazlmo Iznos uplacen za osiguranje ukollko izgubimo розао (120.00), pa tu brojku uplsujemo u l-iniju 29. Od toga oduzmemo 4.09 Sto je vec otprije na llniji 30 I dobivenl Iznos 115.91 uplSemo dva puta na linlji 31 . Linija 35 je mjesto za slndikalnu clanarlnu (union dues). UplSimo 129.01 I prllozimo po-tvrdu (nakuplli smo vec lljepl broj ovih potvr-dlc- a, netko 6e se u Ottawi dobro oznojltl dok sve ovo pregleda, ha, hal). Linija 39 jo zbroj linija 28, 31 i 35. Dobili smo 379.92, uplsujemo ovo dva puta u liniju 39 I oduzlmamo od 13,009.92 (linija 24), da bismo dobili Net Income (Cistl prlhod) u llniji 40. Iznos Je, naravno, 12,630.00, Sto treba takoder prepisati I na crtu 41, strana 4. (Nastavltdese) sess 'VI Industrtja i Indijanci Spor oko toga da se kor-porac- iji Reed Ltd., (indus-trijaceluloz- e) dodljeli 19.000 akera Sume u Sjeverozapad-no- m Ontariju joS uvijek traje. Projektu koji je usmjeren na eksploataciju ovog ogro-mno- g Sumskog kompleksa protive se na prvom mjestu Indijanci koji tu obitavaju (sjeverno od Crvenog jezera, i sjeveno od 50-t- e paralele). No om se ne protive samoj ideji, vec zele da se eksploa-tacij- s ovih povrSina obavlja pod izvjesnom kontrolom i s uceScem domorodaca. Predsjednik i poglavica indijanske grupacije poznate kao Grand Treaty 9, Andrew Richard, ka2e da Indijanci zele da definiraju svoja prava na sjeveru, jer su tu obitava-l- i davno prije dolaska bije-lac- a, njihovih tvornica papira i svega drugog. On dalje kale da Indijanci ho6e da imaju rijec pri planiranju i izvodenju svih ovakvih pro-jekat- a. Trojektuse protivi i pred-stavn- ik NDP pri Vrhovnom sjdu Ontarija, koji kale da je Primjedeno je da je u zadnjih nekoliko godina bilo sve manje i manje "westerna" na televizijl, dok najzad nlje nestala i posljednja serlja, kao i pojedinacne epizode filmovane historije "Dlvljeg Zapa-da- ", koja je trajala nekih Sezde-seta- k godina. Do ovoga je doSlo postepeno. Najprlje je "western" polako pre-lazi- o iz Hollywooda, sa dugome-traino- g filma na televizijske serije, koje su trajale godinarha. (Kao npr. "Gunsmoke", koji se u nastavcima prikazlvao punih dvadeset godina). Zatim je doSlo do Izopacavanja "westerna", uglavnom po evrop-ski- m fllmsklm stvaraocima, koji su stavljall naglasak na nasllje. Naravno, u svakom je "wester-nu- " bilo nasilja, all ono je bilo pri-kaziva- no kao zlo kojemu se uvijek suprotstavljalo dobro, I to je bila suStina svakog ovog filma. Uvijek je dobro odnosllo pobjedu nad zlom, pravda nad nepravdom, I "western" je sam po sebi (pa JoS zadlnjen pustolovinom), bio prlv-lada- n, omlljen i popularan. Jedna negatlvna strana ovog filma bila je ta Sto su u sukobima sa Indljancima uvijek pobjedlvall bijelcl, Sto naravno nlje tacno — Jer hlstorija je hlstorlja. Jedno vrljeme je "western" bio postao sasvim objektivan po torn pitanju, I iz njega se je moglo vidjeti da je baS bljelac bio taj koji je krSio vjeru I bio odgovoran za mnogo toga Sto nlje valjalo. Onda je doSlo do promjene. "Western" su sve vISe potlskivale detektivske i policljske pride, pa danas na televlzljsklm "zabavnlm" programlma nltl nemamo neSto drugo. Sa ovlm se je pak preSlo u drugu krajnost, jer se hoce redi da je u naSe vrljeme junak dana detek-tl- v, pa Je i ta nova "zabava" preza-slcen- a naslljem, u stvari do te mjere da su se tome робеН suprot-stavlja- tl I brojnl fllmskl glumci. Mnogi drugi program! na tollklm stanlcama ne pruiaju nISta valjano, ve5 se svl nadmedu I utrkuju za senzacijama, I u tome dija de detektlvska serija prlvudi najvlSe gledalaca, pa se u tome naprosto pretjeralo. predlozeni kompleks po po-vrSi- ni ravan cijelom Juznom Ontariju, i da se nikakva industrija ne bi smjela podi-za- ti ili razvijati sjeverno od 50-t- e paralele dok se ne po-pra- vi teta nanesena prosto-r- u juz.io od ove paralele. Svedenik Bryan Teixeira, predstavnik anglikanske crk-v- e za Indijance, ka2e da po pitanju projekta treba razgo-vara- ti ponajprije sa respek-to- m na narod, ukljufiiv sve zainteresirane stranke. "Ono Sto je potrebno jest novi svjetski poredak", kaze on "i Indijanci imaju daleko jasniju sliku o tome od bijelaca". On je joS dodao da njegovo iskustvo sa konzer-vativni- m i liberalnim upra-vam- a, kao i sa upravom NDP, ukazuje natoda6ovjek nema Sto da bira izmedu njih, i da Indijanci ne smiju vjerovati nikome po pitanju politike i poslovnih stvari. Da li ce Indijanci staviti veto na ovaj projekt takoder je zasad joS nepoznanica. Zapostavjjera 'Western" HV 1 I'M1 ''' Neki tu cinjenicu uvidaju i sami, paved pomiSljaju da se vrate "wes-ternu- " koji iele milijuni ljudi. Pa ako se i pode u torn pravcu, stvar ce lei polako, jer u pitanju su finan-ced , a ne postavljaci, reiiserl ltd. pa se publici servira ono Sto se smatra promucurnim, bez razlike valja II ill ne valja. No, za situaclju je dobrim dijelom kriva i publika, jer ne zah-tije- va na neki praktican naiin pro-mjene koje zeli a s druge strane I suviSe olako prima ono Sto joj se nudl. A da ljudi zele I voljni su da gledaju i korisne stvari pokazalo se I dokazalo emitlranjem filma "Kori-jeni- ", kojlm su potucenl svl rekordi. I sve dotle dok se bude zauzimao takav stav, onl kojlh se to najvlSe tice prodavat ce publici rog za svljecu. "Aurora" je bila uBoki Pedeset godina nas deli od vremena kada je legendarna krstari-c- a "Aurora" puenjima iz svojih topova oglasila poCetak kraja car-sk- e Rusije i radanje jedne nove ere. Malo je poznato da je ta ista krstarica "Aurora" bila u naSim vodama, tainije da je avgusta 1 91 0. godine uplovila u Boku kotorsku, dovozeel sluzbenu carsku delegacl-j- u Rusije koja je na Cetinju prisus-tvoval- a sveftanostima proglaSenja Cme Gore za kraljevlnu. JoS se mnogi starl iz Kotora i 6itave Boke secaju tih trenutaka, jer su kao deca s velikim interesovanjem posmatrali divnu krstaricu ne slute-- t da 6e samo nekoliko godina kasnije ona biti prva na kojoj 6e se zavijoriti crvena zastava. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000158