Nase Novine, May 11, 1977

              ввшнк
t 7,i м
(2)
March 16, 1977
UClNITE OVO SAMI -ISPLA Tl SE
PiSe: Ing. RankoSkori6
SCHEDULE 3 — MEDICAL EXPEN-SES
AND CHARITABLE DONATIONS
Ovdje se trail da preplSete podatke s medi-cinski- h
raiuna koje smo ranije spomenull. Za
svaki racun upotrijebite jednu linlju I lijepo
upiSite dan, mjesec i godinu placanja raduna,
ime bolesnlka (va5 mail Petar), te upladeni
Iznos. U najdonjoj linlji, tamo gdje р1бе Total
Medical Expenses, upiSite zbroj ko)l u vaSem
slucaju iznosi 398.90. Ovaj isti Iznos upiSite u
liniju 48 na 4. strani glavnog formulara. Broj
linlje cete naci uplsan u malom crnom kruzi-c- u.
Sada sve medicinske rafiune prifivrstlte
zajedno spojnlcom i metnite ih u omotnlcu,
kako bi i oni vidjeli Ottawu. Bez tih potvrda
troSkovl lljefienja malog Petra ne bi vam se
priznali.
Donji dlo stranice Je za Charitable
Donations. UpiSite datum kad ste kuplli
televlzor, Sick Children Hospital, 350.00.
Ponovite ovu istu brojku na samom donjem
desnom uglu stranice, u llniji Total Charitable
Donations. Isto tako prepiSite 350.00 u liniju
49 na 4. strani glavnog formulara. Opet je
potrebno priloZitl potvrdu o ovom troSku,
inace bl netko lako mogao reel da je izradlo
cljeli kat nekoj bolnici ill crkvi, te da je
potpunoosloboden takse. Ne moze, druze, III
potvrda ill nIStal
SCHEDULE 4 - STATEMENT OF
INVESTMENT INCOME
Ova strana ima pet dljelova, od A do E.
Kako se Petrovic ne bavi nikakvim Spekula-cljam- a
s dlonicama, bondovlma III drugim
investicljama vec mu je svo blago na
bankovnom radunu, potrebno mu je Ispuniti
samo dlo B. Tu se uplsuje Iznos kamata koje
ste dobili od novca na band. Jest, na te se
kamate placa taksa. Ne moze ni to badaval
Ondje gdje stoji Interest — Bank or other
Deposits, Petrovic ce napisati Royal Bank of
Canada i u Istoj linlji zdesna stavlti ce 80.00,
jer mu tako pISe na obrascu T5 Sto mu ga je
poslala njegova banka. Dakako, i ovaj obrazac
treba prllozitl kao potvrdu. Cifru 80.00 treba
joS pet puta upisatl na ovoj stranici joj
birokracljol), i to na ovlm mjestlma: Total
Interest from Canadian Sources ltd. (to je kao
ukupan iznos kamata), pa u smjeru koji
pokazuje etrellca u istoj llniji, tj. s njene
desne strane (blizu slova B), pa opet u llniji
Total Interest from Canadian Sources ltd. (to
je kao ukupan Iznos kamata), pa u smjeru koji
pokazuje strelica u istoj linlji, tj. s njene
desne strane (blizu slova B), pa opet I linlji
Total Interest and Other Investment Income.
UpiSite ga јоб dva puta, I to na predzadnju i
zadnju crtu ove stranice. Vldlte II uz sami
deenl rub slova od A do E u vertikalnom nlzu I
svako slovo je u zagradama? U redu. Iznos
malo nlze od (C) — u naSem slufiaju 80.00 —
uplSlte u llniji 15 na 2. strani gl. formulara, a
Iznos uz slovo (E) — opet 80.00 — prenesite u
liniju 50 na 4. strani gl. formulara. Ovo tl sve
skacemo s brojkama amo-tam- o po raznlm
stranama, kao loptu Dlnama pred Hajdukovlm
golom.
STRANA 3 - EMPLOYEE OVERPAY-MENT
OF CONTRIBUTIONS AND
PREMIUMS
Eto nas I u glavnom formularu T1. U prvu
liniju dolazl iznos iz odjeljka C obrasca T4, no
makslmalno se smije upisatl 8300. lako se
Petrovicu u tome C nalazl Iznos 12,550, on ce
napisati u bijelom polju Iste linlje 8300.00.
Ispod toga uplsuje 800.00 I onda to lijepo
oduzme, pa mu u trecoj crtl stoji 7500.00. U
cetvrto bijelo polje uplSe iznos Iz odjeljka D s
T4 obrasca, u njegovom eludaju 135.00. Da bl
iepunlo slljededu liniju koja se zove Subtract:
Required contribution — ltd., mora pocl u
knjlzlcu "Your 1976 Tax Guide", otvorltl
atranu 44 te pogledatl u gornju tabelu. Ona
zahtjeva da se opet vrati na stranu 3 gl.
formulara i nade iznos u llniji 3 (Equals:
Earnings Subject to Contribution). Tu vec
stoji 7500.00. Sada lijepo podlte u spomenutu
tabelu i potrazlte u stupcu Earnings Subject
to Contribution iznos 7500. Eto ga na kraju
zadnjeg stupca (7500 and over). Odmah do
njega stoji 135.00 kao Employee's Required
Contribution. Tih 135.00 sada upislte na str,
3, linija broj 5. Ta se dva broja odblju jedan od
drugoga (135 — 135) I rezultat naplSe u liniju
niie, Canada Pension Plan Overpayment kao
0.00. Ovih 0.00 treba takoder prenijeti u liniju
27 na 2. strani I liniju 70 na 1. strani.
Popljte malo kave, vec se je ohladlla. Dalje
je na redu rubrika Calculation of Unemploy-ment
Insurance Overpayment na str. 3. U prvu
liniju te rubrlke upislte Iznos iz odjeljka H
vaSeg obrasca T4 — kod Petrovica to je
7040.00. Ispod toga dolazl cifra iz odjeljka E
istog obrasca, tj. 120.00. Da bismo naSli sllje-dec- u
liniju, moramo podi u tabelu na 45.
strani knjizice. Odjeljak H naseg obrasca nam
kaie da je Insurable Earnings 7040.00. Po-trail- mo
taj Iznos u istoimenom stupcu knji-2lc- e.
Eno, na vrhu 3. tnupca stoji 7000 —
7050. Desno od toga pISe 115.91. Prepisimo
ovaj iznos na 3. stranu, u liniju odmah ispod
cif re 1 20.00. Sada oduzmimo 1 1 5.91 od 1 20.00
i uplSimo rezultat (4.09) u liniju ispod toga,
Sto se zove Unemployment Insurance Ove-rpayment.
Ovih 4.09 treba prepisati u liniju 30
na 2. strani I liniju 71 na 1. strani.
Sto sve ovo znacl? Petrovic placd osigura-nj- e
za slucaj da ostane bez posla (Unemploy-ment
Insurance). Iznos placanja ovisl o ukup
-- nom prihodu I za njegov sludaj to je 115.91,
kako smo naSli u tabell. Medutim, on je platio
120.00, dakle 4.09 previSe (overpayment).
Sada ce taj iznos dobltl natrag, dobro ce mu
docl za pivo.
STRANA 2 — CALCULATION OF
NET INCOME
Linija 01 je ukupna godiSnJa placa. Iz
odjeljka C obrasca T4 Petrovic prepisuje
1 2,550.00 (samo on znade kollko se znoja krlje
iza ove brojke). Istu svotu uplsuje I u liniju 04.
Od ove ce cif re oduzeti 150.00 koja mora bltl
upisana u liniju 05 i dva puta u liniju 07. Po
oduzimanju dobiti ce u llniji 08 Iznos od
12,400.00 (Net employment earnings). Linlje
09,10 I 11 su za penzlonere, do tada 6e joS
mnogo vode past! niz slapove Niagara.
Linija 12 je djefiji doplatak (Family Allo-wance).
Prije spomenuti obrazac TFA1
pokazuje 529.92 u odjeljku E, pa se ova svota
uplsuje u liniju 12. Prllozl TFA1 da i on putuje
u Ottawu.
Na llniji 15 vec nas ceka 80.00 — bankovni
kamati. Da bismo naSli Total Income (linija
24), zbrojlmo 12,44 plus 529.92 plus 80.00.
Rezultat od 13,009.92 uplsujemo u liniju 24
dva puta.
Linija 25 pokazuje Iznos uplacen za
drzavnu penziju (ako je doCekamol). Iz odjelj-ka
D obrasca T4 prepisujemo 135.00, a ta Ista
svota dolazl i u liniju odmah ispod crte 26. U
llniji 27 vec nas otprije Ceka 0.00, tako da u
linlji 28 opet dolazi 135.00, I to dva puta.
Iz odjeljka E obrasca T4 nalazlmo Iznos
uplacen za osiguranje ukollko izgubimo
розао (120.00), pa tu brojku uplsujemo u l-iniju
29. Od toga oduzmemo 4.09 Sto je vec
otprije na llniji 30 I dobivenl Iznos 115.91
uplSemo dva puta na linlji 31 .
Linija 35 je mjesto za slndikalnu clanarlnu
(union dues). UplSimo 129.01 I prllozimo po-tvrdu
(nakuplli smo vec lljepl broj ovih potvr-dlc- a,
netko 6e se u Ottawi dobro oznojltl dok
sve ovo pregleda, ha, hal).
Linija 39 jo zbroj linija 28, 31 i 35. Dobili
smo 379.92, uplsujemo ovo dva puta u liniju
39 I oduzlmamo od 13,009.92 (linija 24), da
bismo dobili Net Income (Cistl prlhod) u llniji
40. Iznos Je, naravno, 12,630.00, Sto treba
takoder prepisati I na crtu 41, strana 4.
(Nastavltdese)
sess
'VI
Industrtja i Indijanci
Spor oko toga da se kor-porac- iji
Reed Ltd., (indus-trijaceluloz- e)
dodljeli 19.000
akera Sume u Sjeverozapad-no- m
Ontariju joS uvijek traje.
Projektu koji je usmjeren
na eksploataciju ovog ogro-mno- g
Sumskog kompleksa
protive se na prvom mjestu
Indijanci koji tu obitavaju
(sjeverno od Crvenog jezera,
i sjeveno od 50-t- e paralele).
No om se ne protive samoj
ideji, vec zele da se eksploa-tacij- s
ovih povrSina obavlja
pod izvjesnom kontrolom i s
uceScem domorodaca.
Predsjednik i poglavica
indijanske grupacije poznate
kao Grand Treaty 9, Andrew
Richard, ka2e da Indijanci
zele da definiraju svoja prava
na sjeveru, jer su tu obitava-l- i
davno prije dolaska bije-lac- a,
njihovih tvornica papira
i svega drugog. On dalje
kale da Indijanci ho6e da
imaju rijec pri planiranju i
izvodenju svih ovakvih pro-jekat- a.
Trojektuse protivi i pred-stavn- ik
NDP pri Vrhovnom
sjdu Ontarija, koji kale da je
Primjedeno je da je u zadnjih
nekoliko godina bilo sve manje i
manje "westerna" na televizijl, dok
najzad nlje nestala i posljednja
serlja, kao i pojedinacne epizode
filmovane historije "Dlvljeg Zapa-da- ",
koja je trajala nekih Sezde-seta- k
godina.
Do ovoga je doSlo postepeno.
Najprlje je "western" polako pre-lazi- o
iz Hollywooda, sa dugome-traino- g
filma na televizijske serije,
koje su trajale godinarha. (Kao npr.
"Gunsmoke", koji se u nastavcima
prikazlvao punih dvadeset godina).
Zatim je doSlo do Izopacavanja
"westerna", uglavnom po evrop-ski- m
fllmsklm stvaraocima, koji su
stavljall naglasak na nasllje.
Naravno, u svakom je "wester-nu- "
bilo nasilja, all ono je bilo pri-kaziva- no
kao zlo kojemu se uvijek
suprotstavljalo dobro, I to je bila
suStina svakog ovog filma. Uvijek
je dobro odnosllo pobjedu nad
zlom, pravda nad nepravdom, I
"western" je sam po sebi (pa JoS
zadlnjen pustolovinom), bio prlv-lada- n,
omlljen i popularan.
Jedna negatlvna strana ovog
filma bila je ta Sto su u sukobima
sa Indljancima uvijek pobjedlvall
bijelcl, Sto naravno nlje tacno — Jer
hlstorija je hlstorlja. Jedno vrljeme
je "western" bio postao sasvim
objektivan po torn pitanju, I iz
njega se je moglo vidjeti da je baS
bljelac bio taj koji je krSio vjeru I
bio odgovoran za mnogo toga Sto
nlje valjalo.
Onda je doSlo do promjene.
"Western" su sve vISe potlskivale
detektivske i policljske pride, pa
danas na televlzljsklm "zabavnlm"
programlma nltl nemamo neSto
drugo. Sa ovlm se je pak preSlo u
drugu krajnost, jer se hoce redi da
je u naSe vrljeme junak dana detek-tl- v,
pa Je i ta nova "zabava" preza-slcen- a
naslljem, u stvari do te
mjere da su se tome робеН suprot-stavlja- tl
I brojnl fllmskl glumci.
Mnogi drugi program! na tollklm
stanlcama ne pruiaju nISta valjano,
ve5 se svl nadmedu I utrkuju za
senzacijama, I u tome dija de
detektlvska serija prlvudi najvlSe
gledalaca, pa se u tome naprosto
pretjeralo.
predlozeni kompleks po po-vrSi- ni
ravan cijelom Juznom
Ontariju, i da se nikakva
industrija ne bi smjela podi-za- ti
ili razvijati sjeverno od
50-t- e paralele dok se ne po-pra- vi teta nanesena prosto-r- u
juz.io od ove paralele.
Svedenik Bryan Teixeira,
predstavnik anglikanske crk-v- e
za Indijance, ka2e da po
pitanju projekta treba razgo-vara- ti
ponajprije sa respek-to- m
na narod, ukljufiiv sve
zainteresirane stranke.
"Ono Sto je potrebno jest
novi svjetski poredak", kaze
on "i Indijanci imaju daleko
jasniju sliku o tome od
bijelaca".
On je joS dodao da
njegovo iskustvo sa konzer-vativni- m
i liberalnim upra-vam- a,
kao i sa upravom
NDP, ukazuje natoda6ovjek
nema Sto da bira izmedu
njih, i da Indijanci ne smiju
vjerovati nikome po pitanju
politike i poslovnih stvari.
Da li ce Indijanci staviti
veto na ovaj projekt takoder
je zasad joS nepoznanica.
Zapostavjjera
'Western" HV 1 I'M1 '''
Neki tu cinjenicu uvidaju i sami,
paved pomiSljaju da se vrate "wes-ternu- "
koji iele milijuni ljudi. Pa
ako se i pode u torn pravcu, stvar
ce lei polako, jer u pitanju su finan-ced
, a ne postavljaci, reiiserl ltd.
pa se publici servira ono Sto se
smatra promucurnim, bez razlike
valja II ill ne valja.
No, za situaclju je dobrim
dijelom kriva i publika, jer ne zah-tije- va
na neki praktican naiin pro-mjene
koje zeli a s druge strane I
suviSe olako prima ono Sto joj se
nudl. A da ljudi zele I voljni su da
gledaju i korisne stvari pokazalo se
I dokazalo emitlranjem filma "Kori-jeni- ",
kojlm su potucenl svl
rekordi.
I sve dotle dok se bude zauzimao
takav stav, onl kojlh se to najvlSe
tice prodavat ce publici rog za
svljecu.
"Aurora" je bila
uBoki
Pedeset godina nas deli od
vremena kada je legendarna krstari-c- a
"Aurora" puenjima iz svojih
topova oglasila poCetak kraja car-sk- e
Rusije i radanje jedne nove ere.
Malo je poznato da je ta ista
krstarica "Aurora" bila u naSim
vodama, tainije da je avgusta 1 91 0.
godine uplovila u Boku kotorsku,
dovozeel sluzbenu carsku delegacl-j- u
Rusije koja je na Cetinju prisus-tvoval- a
sveftanostima proglaSenja
Cme Gore za kraljevlnu. JoS se
mnogi starl iz Kotora i 6itave Boke
secaju tih trenutaka, jer su kao
deca s velikim interesovanjem
posmatrali divnu krstaricu ne slute-- t
da 6e samo nekoliko godina
kasnije ona biti prva na kojoj 6e se
zavijoriti crvena zastava.