Novosti, June 20, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturdcry by the
Novosti Publisliing Companv
In the Croatian Language
Anthorized aa Second Claaa Mail Post Office Department Ottaira
Izlozi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registerea in tho Registrv Office for the CitY of Toronto
on 24th day of October 1941 as
No 46052 OP
ADRESA: 206 Adelcdde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bu potpisa bo ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
O čijoj se zemlji radi
"Primorski Dnevnik" u svom broju od 7 juna donosi uvod-nik
pod gornjim naslovom i ističe da pitanje-lulijsk- e Krajine i
Trsta nije nikakvo sporno pitanje
"Ovo pitanje nije sporno za Sovjetski Savez koji je uvi-dio
da je priključenje Trsta i lulijske Krajine Jugoslaviji vo-lja
naroda To pitanje nije sporno ni za Jugoslaviju jer Ju-lijs- ka
Krajina živi od njenog nacionalnog tijela Nijo sporno
ni za nas — kaže se u Dnevniku — jer drukčiji život u kome
nebi bila osigurana naša prava i naša sloboda se ne može
ni zamisliti Najzad to pitanje nije i ne može biti sporno za
istinske demokrate svijeta koji na naše pitanje gledaju sa
demokratskog i čovječanskog gledišta i kojima su diplomat-sk- e
spletke strane i odvratne"
Danas je već cijelom svijetu poznato da je Julijska Kra-jina
po etničkom sastavu slovenska i hrvatska zemlja Devet
desetina zemlje nalazi se u rukama Slovenaca i Hrvata Slo-venci
i Hrvati žive na svojoj zemlji i stoljećima je svojim ruka
ma obradjuju Jednu desetinu predstavlja neJconico nujaaa
vlasnika zgrada u Trstu Gorici i Puli Na osnovu etničkog na-čela
priključenje Julijske Krajine Jugoslaviji samo bi bilo pri-manje
prave činjenice
Dakle ne radi se o tudjoj zemlji i tudjim teritorijima već
o zemlji slavenskoj — slovenskoj i hrvatskoj To je naš kraj
koji nam je oduzet i koji nam se ponovno želi oduzeti i dati u
ruke onih kojima ne pripada tek da bi se udovoljilo ambici-jama
talijanskih imperijalista i prlvezalo ih se uz bok anglo-amerlkansk- og
bloka
Za to nam se otimlje nala zemlja ali sa tom nepoštenom
otimačinom narodi Jugoslavije i demokratski narodi svijeta se
neće i ne mogu pomiriti
Pavelić - Draža - Maček
Ovo su imena koje će historija nove narodne Jugoslavije
svrstati u red modernih Brankovića i Drmačića Ovo su imena
izdajnika i ratnih zločinaca
Izdajnik Draža Mihujlović je prvi — nadajmo se ne i pos-ljednji
— koji je dopao u narodne ruke Krvavi Pavelić je još
na slobodi negdje u rukama saveznika koji bi ga da su pravi
saveznici već odavno izručili narodu nad kojim je strašna i
krvava djela počinio Izdajnik Maček se takodjer seta po Pari-zu
i vozaka po američkim automobilima umjesto da odgovara
pred narodnim sudom za izdaju i surovanje sa fašističkim oku-patorom
i njegovim namjesnicima
Ovaj što je danas pred narodnim sudom — Draža — priz-nao
je već do sada mnoge stvari koje ga svrstavaju u red na-rodnog
izdajnika i ratnog zločinca
Priznao je da je suradjivao sa okupatorskim silama —
Njemačkom i Italijom Priznao je da se s njima sastajao i od
njih novac i municiju primao za borbu protiv Narodno-oslobo-dilačko- g
pokreta Odao je da je za to bio ponukavan od stra-ne
nekojih oficira američke i britanske vojne misije koje nisu
bile zainteresirane za borbu protiv fašističkih okupatora već
za borbu protiv Narodno-oslobodilačk- e vojske i partizanskih
odreda i upliva kojeg je Sovjetski Savez sticao sa svojom bor-bom
na istočnom frontu i sa svojom nesebičnošću pri pomaga-nju
narodne borbe u zemlji Priznao je da je vodio oružanu
borbu protiv partizanskih odreda napadao na bolnice i sela
ubijao zarobljene partizan i narod koji je pomagao partiza-nima
Priznao je i priznaje mnogo toga jer je suočen činjenica-ma
i nepobitnim dokazima pred kojima se ne može izbjeći
Priznat će i drugo Mnogo toga će izbiti na javu Mnoga iz-nen- ad
jenja još slijede
Neoborivi su dokazi sa kojim narodni sud podilazi k is-tra- gi
Draže Mihajlovića Ti su dokazi i uvjerenja toliko jaki
se britanska američka i jugoslavenska reakcija već poče-la
koprcati ko u vrućici Jedni se ga već odriču drugi ga još
brane a treći eno već ga i oni nazivaju izdajnikom jer da iz-daje
njihove tajne i planove
Na četvrtom danu preslušavanja izbilo je i jedno novo
priznanje Priznanje koje u Jedan red postavlja hrvatske i srp-ske
izdajnike — koje Dražu veže s Pavelićem i Mačeiom
Tanjug čiji prenos istrage mi donašamo redovito javlja:
"Današnje ispitivanje (peti dan istrage) optuženog Mihajlovi-ća
završeno Je njegovim priznanjem da se u to vrijeme poče-tkom
1945 godine stavio u vezu sa hrvatskim izdajnikom Ma-čeko- m
zločincem Antom Pavelićem i nadbiskupom zagreba-čkim
Stcpincem tražeći od njih pomoći za borbu protiv Na-rodno
oslobodilačkog pokreta On se odriče da su pisma upu-ćen- a
Paveliću i Stepincu koja predsjednik suda čita njegova
ali priznaje kada su mu pokazana da je to njegov potpis Tu
se Još jednom vidjelo koliko su medju sobom bili povezani svi
izdajnici naših naroda"
Sto ćete sada reći vi ustaški jazbaci — Mačekovci — kad
vas Draža redja kao svoje saveznike u borbi protiv Narodno-oslobodilačko- g
pokreta i vojske?
Sto ćeš sada reci obranaika družbo kad ti "gorski car"
odaje planove i veli da je kod najvećeg krvoloka srpskog na-- roaa tražio pomoći za borbu protiv naroda i narodnog pokre- - ta?
tbe
da
Recite što vas je volja — sakriti se više nemože
- - v~iJH
Ministar Rada Neće Uspjeti
Crvenim Strašilom
--v- vgS
'iVf
Put kojim ovi vode je put u ratove — u propast
u
-
Niže donosimo tekst govora Ilije Erenbur-- 1 čko pleme crnaca) imaju neki čud
ga kojeg je održao u petak na večer 14 juna u Maple Leaf
Gardens Toronto Skupštinu je u počast sovjetskim piscima
priredilo Nacionalno vijeće
Erenburg
Osjećam da mi je teško govoriti
preko tumača Tumači su dobri na
diplomatskim konferencijama Ali
ovdje ja želim izraziti riječi lju-bavi
i gnjeva No izgleda mi da ni-tko
joS nije očitao svoje ljubavi
preko tumača Nisam čuo ni to
da bi netko mogao psovati i grditi
preko tumača
što se mene tiče ja sam vrlo
slabi diplomata pa neću ni govo-riti
u jeziku Niste
ni vi diplomati No ja vjerujem da
ćemo mi svejedno shvatiti jedan
drugoga Do sada sam potrošio
dva mjeseca u Americi a u vašoj
zemlji potrošio sam samo dva da-na
Pa i u tako kratkom vremenu
imao sam priliku vidjeti dobrih J
slabih stvari što se tiče dobrih
stvari to je vaš narod A Sto se
pak tiče slabih stvari to su članci
u vašim novinama No mislim da
ćemo i usprkos toga ostati prijate
lji Kaže se da samo oni ljudi mo-gu
biti prijatelji koji sliče jedan
drugome AH moje je mišljenje da
crne puti čovjek može ljubiti ono-ga
blonde puti i da se matemati-čar
može sprijateljiti sa pjesni-kom
Zašto nebi mi živjeli u pri-jateljstvu
T
DIPLOMATSKI OBIČAJI
Kažu da se ne pri-stoji
reći "ne" a ako pak diplo-mata
kaže "možda" to znači "ni-kada"
U mojem životu često sam
rekao "ne" AH kad kažem "mož-da"
time mislim reći možda je
zaista tako Mi možemo biti vrlo
lako prijatelji kanadskog naroda
dio pokućstva diplo-matima
je glasoviti okrugli stol
Govorimo otvoreno: okrugli diplo-matski
stol ima i mnogo oštrih
uglova A narodi nisu diplomate
oni mogu vrlo lako sjediti oko ok-ruglog
stola Bili smo zajedno za
vrijeme najtežih godina rata Za-£t- o
nebi bili zajedno i u danima
mira 7
Ja znam da naše prijateljstvo
ne odgovara svakome Ima ljudi
koji žele da se svadimo Takvih
ljudi ima ovdje i drugdje Ima i
takvih koji sanjaju o novom poho-du
protiv Sovjetskog Saveza Rat-ni
zločinci u Nurnbergu jol nisu
osudjeni i nekoja gospoda već pre-pisava- ju
firerove projekte Grobo-vi
još nisu obrasli travom ali ta
gospoda već govore o trećem
svjetskom ratu Zar su se zato ru-ski
vojnici borili na Volgi i kanad-ski
vojnici na Scheldtu?
Nigdje drugdje na svijetu ni-sam
čuo toliko zlih riječi o mojoj
zemlji Ja znam da su Kanadijan-c- i
hrabar ali miroljubivi narod Pa
zaito se njih specijalno nas troja
NOVOSTI Četvrtak 20 juna 194G
m MtfSRA te££3gHHBH
sassss&l— - z~-- -~ xmt r č2&®3mxsr
Zašto mi nebi živjeli
prijateljstvu Erenburg
sovjetskog pisca
kanadsko-sovjetsko- g prijateljstva
diplomatskom
diplomatama
Najomiljeniji
va protiv Kusije? Za vrijeme pr-vog
svjetskog rata bio sam na
fronti u Francuskoj Sudbina me
jednoć stavila licem u lice sa ka-nadskim
vojnicima Nalazili su se
na najopasnijem položaju Tokom
1945 godine smo na ruskom frontu
sa dubokom uzbudjenošću doznali
0 hrabrim vojnim djelima kanad-skih
vojnika u Holandiji Kanadi-jan- ci
su se opet nalazili na frontal-no- j
zoni To je bio opasan ali ča-stan
položaj Sada se nastoji Ka-nadijan- ce staviti na frontalnu zo-nu
rata sa riječima protiv Sovjet-skog
Saveza Vjerujem da je i to
opasan ali nečastan položaj
Nekoje novine dnevno plaše
djecu sa Rusijom kao sa strašilom
1 mnogi čitaoci koji su već odav-na
napustili djetinjstvo strijepe
od straha Zašto? Jer Rusiju poz-nava- ju
samo kroz te novine a te
novine lažu Ovdje se rakija pro-daje
na obroke na unce ali kleve-tanje
protiv Sovjetskog Saveza je
neograničeno Jedan stanovnik
Toronta sa kojim sam razgovarao
u dućanu gdje se prodavaju cigari
najozbiljnije me je pitao: "Je li is-tina
da je Sovjetski Savez zauzeo
Iran i da e sprema graditi baze u
Argentini?" Španjolci imaju jed-nu
vrlo mudru pjesmu:
"Nekoji pjevaju ono što znaju
Drugi znaju što pjeaju"
Kanadijanci opetuju ono što či-taju
u novinama A oni ljudi koji
kanadski narod nastrojavaju pro-tiv
Sovjetskog Saveza znaju vrlo
dobro što pjevaju
U KANADI NEMA RUŠEVINA
Ovdje kod vas ima mnogo kuća
Nekoje su velike nekoje male ne-koje
bogate nekoje siromašne Ali
kod vas nema ruševina Medju va-ma
ima sretnih i nesretnih ali čak
i oni nesretni su zadovoljni što
imaju priliku uzgajati svoju djecu
Ja govorim o tome zato jer u mo-joj
zemlji ima mnogo grobova i
previše siročadi Kod nas gotovo
ni nema obitelji gdje nebi bilo jed-no
mjesto prazno za stolom To
je cijena koju smo mi platili za
pobjedu To je cijena koju smo pla-tili
za slobodu Za našu i vašu
slobodu Vi ste imali Ocean Imali
ste i vojnike A sjećate li se živog
zida na Volgi? Možete li zabora-viti
Staljingrad? Nedavno ste iz-računali
ono čime ste nam pomo-gli
Ali mi ne možemo vagati ili
izračunati opseg naše pomoći va-ma
Mi Tama nismo pomagali sa
mašinerijom pšenicom ili zlatom
nego krvlju krvlju nae djece
Nas se optužuje za neke zle pla-nove
Ne želim to čak ni pobijati:
to je ispod dostojanstva moje do-movine
Kažu da Hotentoti (afri--
novati moral j ako ja pobjedjujem
to je dobro ako sam pak potučen
to je onda slabo No Hotentoti po-slije
svega nemaju takvog mora-la
Ja ne želim njih uvrediti Jedi-no
želim reći da ima Hotentota
ne medju Hotentotima Kada je u
toku rasprave o iranskom pitanju
Sovjetski Savez tražio nekoliko
dana vremena da bi se đonilo odlu-ku
onda su optuživali Sovj Savez
za neke najcrnije planove Ali
kad se britanske vojnike pretvara
u starodrevne Grke to onda znači
obrana starodrevne civilizacije
Kada Amerikanci goTore o baza-ma
na Icelandu to je po njihovo
"garancija sigurnosti za sve naro-de"
Ali kad Sovjetski Savez kod
(Prenos na str 4)
Agrarna reforma ispravila je vjekovnu
nepravdu prema narodu Macedonije
Beograd — Agrarna reforma
uvjek je predstavljala osnovno
životno pitanje za macedonsku seo-sku
sirotinju za selo i seljaštvo
U svim vremenima porobljavanja
Macedonije macedonski narod je
uporedo sa borbom za svoju slo-bodu
i nacionalnu nezavisnost po-stavljao
i zahtjeve da se sva be-govska
zemlja razdijeli seoskoj si-rotinji
koja nema vlastite zemlje
U Iljindanskom ustanku macedon-ski
seljaci naročito seoska siroti-nja
koja je uzela aktivnog učešća
u oslobodilačkoj borbi postavila je
kao cilj te borbe ne samo postiza-nje
nacionalne slobode nego i sko-ro
oslobodjenje iz skoro ropskog
položaja od begova i veleposjedni-ka
Od tada pa sve do nedavno
do oslobodjenja Macedonije mace-donski
siromašni seljak nije pres-tao
misliti na zemlju i boriti se za
likvidaciju feudalnih odnosa na
selu
Agrarni odnosi na selu i položaj
seoske sirotinje nisu se poboljšali
ni dolaskom vlastodržaca bivše
Jugoslavije niti tako zvanim za-konom
o agrarnoj reformi i sveča-nim
proklamacijama kralja Alek-sandra
Begovi i posjednici su tim
zakonom u glavnom bili zaštićeni
i ostavljena im je mogućnost no
samo da zadrže velike posjede ne-go
i da na njima nesmetano za-drže
stare polu-feudal- ne odnose
U nijednom kraju raJe zemlje nije
postojao tako izrazito polu-feudal-- ni
odnos na selu kao u Macedoni-j- i
gdje je za bega radio čifčija
koji je prema vlasniku zemlje bio
u stalnoj zavisnosti
Koliko je nazadan odnos bio na
selu u Macedoniji i poslije provo-djenj- a
tako zvane agrarne refor-me
u staroj Jugoslaviji najbolje
NAROD JASNO VIDI SITUAQJU U SPORU IZMEDJU RADNIKA
I POSLODAVACA TO POKAZUJU DANAŠNJI ŠTRAJKOVI
RADNIKA IZA KOJIH NAROD SOLIDNO STOJI
Crveno strašilo se općenito sma-tra
kao posljednje sredstvo politi-čki
bankrotirane vlade Kad jedna
vlada već ne može braniti svog re-korda
onda se istaknu bučni go-vornici
koji ističu neke misterioz-ne
opomene o "crvenoj opasnosti"
Hitler Mussolini Baldvvin Cham-berlai- n
Petain i nebrojeni drugi
politički propali ljudi upotreblja-vali
su crveno strašilo kao taktiku
za sakrivanje njihove protu-na- -
1 rodne politike
I
I
Nedavno smo čuli kako je i fe-- J
deralni ministar rada Humphrev
Mitchell u Ottavvi upotrijebio ovu
I već do skrajnosti otrcanu krilati-- i
cu i proglasio rat "komunističkim
J vodjama u uniji" koje on krivi za
I neuspjeh u sporazumu izmedju
I btrajkujućih radnika i poslodavaca
po pitanju veće plaće i kraćeg
radnog vremena u kanadskoj indu-striji
Buržoaska štampa je poz-dravila
i na široko objavila pret- -
nju federalnog ministra rada no
to ipak nije zbunilo niti zastrašilo
kanadske radnike koji štrajkuju i
koji se sutra spremaju na štrajk
za ostvarenje unijskog programa
Ministar rada se borio protiv po-višice
plaće radnicima u industriji
sve od onda kada je stupio na duž-nost
pa nije čudo što je protiv i
sada kad je strpljenje radnika do-šlo
do vrhunca Borba kanadskih
radnika za veće plaće kraće radno
vrijeme i stabilnost u našoj eko-nomiji
je svakako veća nego ju
ministar rada shvaća Masovni po-kret
za ostvarenje tih zahtjeva je
daleko veći nego vodstvo iz dru-gih
organizacija — bilo to komu-nističkih
CCF ili nezavisnih
0 čemu se radi kad radnici od-lučno
traže svoja prava i kad u
mnogim slučajevima izadju na
štrajk je to gto krupni interesi ne
žele radnicima dati jedan dio nji-hovog
profita Njima je profit više
nego životne potrebe i kupovna
snaga širokih slojeva naroda
što se tiče ministra rada i fede-ralne
vlade oni mogu pomoći rje-ši- ti
svaki spor izmedju radnika i
poslodavaca mogu poslodavce suo-čiti
činjenicaira o sve nižim nad-nicama
i sve većim profitima i on-da
prisiliti poslodavce na puno
uposlenje na punu proizvodnju i
na opću povišicu plaće njihovih
radnika Ako pak ministar Mit-chell
i njegova vlada ne žele preu-zeti
nikakve odgovornosti to je
njihova stvar neka priznaju da
nemaju političke sposobnosti i ne
pokazuje ovo nekoliko podataka
koji su prikupljeni u početku sa-dan-je
istinske agrarne reforme u
Macedoniji Na 47144 obitelji u
Macedoniji dolazilo je svega 33-29- 9
hektera (ovdje nisu uračunati
poljoprivredni radnici) 54200 obi-telji
imalo je po jedan do 3 hekte-ra
zemlje s druge 3trane na 180
veleposjednika otpada 11000 hek-tera
obradive zemlje i 14000 hek-tera
pašnjaka na 950 krupnih
zemljoradnika 34000 hektara (vi-še
nego na 47000 siromašnih se-ljaka)
I ako je kao što se vidi posto-jala
neograničena žudnja za zem-ljom
u samoj Macedoniji i pitanje
raspodjele begovske zemlje pred-stavljalo
ggrući problem tadanji
vlastodršci nisu pristupili rješava-nju
ovog pitanja nego su oduzi-mali
zemlju iz ruku čifčija i dije-lili
kolonistima iz drugih krajeva
Narodna vlast ispravila je ovu ne-pravdu
koja je nanesena macedon-sko- m
narodu Naročito komisija
koja je imala zadatak izvršiti is-pravku
ustanovila je da od 4000
naseljenika oko 800 imaju prema
propisima zakona pravo na zem-lju
u Macedoniji Prema tome oko
32000 hektera obradive zemlje
koja je nepravedno oduzeta mace-donsk- oj
seoskoj sirotinji skoro će
se razdijeliti agrarnim interesen-tima
Agrarna reforma u Macedoniji
odnosno likvidacija begovskih po-sjedničkih
i ne-zemljoradni- čkih po-sjeda
provedena je s uspjehom u
cijeloj Macedoniji i to na vrijeme
prije žetve Učinjeno je to zahva-ljujući
u prvom redu dobroj prip
remi rada i tome što su masovne
ka stanu na stranu dok se radni-ci
i poslodavci sami nagode o plaći
i radnom vremenu
Ali isticanje crvenog strašila i
ubacivanje istog medju narod neće
ništa pomoći nego će samo stvo-riti
zbrku po najvažnijim nacional-nim
pitanjima No i usprkos na-bacivanja
sa ovako starim i otrca-nim
formama klevetanja zanatsko
unijskog vodstva kanadski narod
svejedno u istinskoj slici gleda na
sporove izmedju radnika i poslo-davaca
To dokazuje štrajk pomo-raca
štrajk šumskih radnika u
BC i drugdje Svagdje se narod
solidno stavio iza štrajkaša i nji-hove
borbe za dostojan život Kad
bi ministar rada i njegova vlada
više poznavali sentimenat naroda
shvatili bi da ogromna većina sta-novništva
nije zabrinuta o "crve-noj
opasnosti" nego o stalnom
opadanju kupovne snage i života i
o sve većem porastu besposlenih
radnika
Jedna je stvar jasna a to je da
se kanadski radnici i farmeri neće
više vratiti u dane teške ekonom-ske
depresije Oni toga neće pa
zato i izlaze u borbu U Kanadi
ima amo Ci000 osoba koje Muže
viš? od 5000 dolara godišnje Sa-mo
taj mali dio stanovništva je
zainteresiran u povećanje profita
i podržavanje radničkih nadnica i
života na najnižem stupnju
Zadnje je vrijeme za federalnog
ministra rada i njegovu vladu da
shvate kako 99 posto kanadskog
naroda ne može ništa zaustaviti u
njihovoj borbi za veću ekonomsku
sigurnost Onih C5000 osoba ima-ju
dosta svega imaju i mnogo up-liva
u Ottavvi i sve lokalne novine
stoje im na raspolaganju Ali Mr
Mitchell i njegovi prijatelji libera-li
se grdo varaju ako misle da tih
05000 osoba predstavlja srce i
dušu cijele nacije
RADIT ĆE NA ZBLIŽENJU
DOBRIM ODNOSIMA SA
SOVJETIMA
London 15 Juna — Harry Pol-l- it
tajnik britanske komunističke
partije je danas izjavio da će nje-gova
partija raditi svim raspolo-živim
silama na zbliženju i dobrim
odnosima sa Sovjetskim Savezom
jer samo onda kad budu uspostav-ljeni
dobri odnosi čovječanstvo će
biti sigurnije od budućih ratova i
agresije
konačnim rezultatima veleposjed-nicima
bogatijim seljacima i vjer-skim
ustanovama oduzeto je 34-88- 6
hektera oranica 35952 hekte-ra
(oko 130000 jutara zemlje)
Ukupno se prijavilo za zemlju 32-00- 0
agrarnih interesanata Iz zem-ljišnog
fonda do sada je razdije-ljeno
22C69 hektera oranice na
10755 obitelji (Zemljišni fond ko-ji
je dobiven revizijom dijeliti će
se kasnije)
Pri diobi zemlje agrarne komi-sije
koje su svuda na vrijeme for-mirane
gledale su da se onim in-teresentima
koji imaju manje
zemlje davaju veći parceli da se
pomogućnosti što više agrarnih in-teresanata
snabdij potrebnim mi-nimumom
Hiljade bezemljaša
koji su do nedavno živjeli na svo-jim
malim parcelima dobili su po
jedan do dva hektera i sastavili sa
onim što su ranije imali tako da
će uz pomoć narodnih vlasti moći
zasnovati novi život nezavisan od
begova i veleposjednika U onim
krajevima gdje je zemljišni fond
najveći izvršiti će se unutrašnja
kolonizacija naseliti će se bezem-Ija- ši
iz najsiromašnijih krajeva
Z3 ove obitelji već je predvidjena
izgradnja oko 1000 tipiziranih ku
ća i zemlja će im se naknadno di-jeliti
Tako je zahvaljujući narodnim
vlastima agrarna leforma u Mace-doniji
provedena sve u roku od 2
mjeseca To je posao koji u staroj
Jugoslaviji godinama nije izvršen
niti je radi sastava samih vlasti
mogao biti iivrSen Sada je zauv-je- k
likvidiran tari polu-feudal- ni
organizacije pružne potpunu po-- "m--"-l-tiAi h—4 e"k—llt I l—ilrlA"tiiAn~n "jnr n_
moć agrarnim komisijama Prema I da prema macedonskom narodu