000248 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
"Jtf I л тјтг II II ЦфИшПЦЈ јЈШШШГ' lDlh ti TOHMP1- - 4uef HWSl'" "'%Шј ff % -- .V,— -- . „4 Р- - SW—e": WW T_ffj' ~ . J штчy — — f'T""""" "Х""™ f """ ~-- кџ +. ,, №~Ч!Л 3THANA 4 S puta po Bostii [Nastavak sa str. trcce] ihxom zaravanku na kraju scla, domacin, koji je i sada sjcdio po-red mene i drzao na rukama di-jct- c, obazrc se u torn pravcu : — Tamo su show svi . . . kako sc koje rodi, poiivi godinu, dvijc i ... ami re. Vmiru ko u zloj go-di- ni. . . .Jucer su isto zakopali jc- - duo. . . — A lijecnici? Vlasti? Zbog ccga nc pomaiu? '— Kako, urate? ... a gdc su pare? .. . Bio ti je tu jedan dole-to- r, ali niko (a nije placao i oti-mi- o pre dve godiiw . . Mi nema-m- o, a drugi ne daju . . Opstina isto veli da nema . .— zavrsi on dosadno — Takva ti je Bosna, vidis? — A licit elj? . . Moida on mo-zc pomoci . . objasniti? — Ucitclj?! — ni njega ti ne-ma ... a i sla ce da radi u Skoli bez klupa ? To ti je Bosna, vidis! Nijesam prosto vjcrovao ulti-ma, nijesam vjcrovao da sc nala-zi- m u Evropi. C'inilo mi se da pu-tuje- m po ccntralnoj Africi, cini-l- o mi sc da samo vidim gradovc-ccntr- c, gdjc live bjeli ljudi, go-spoda- ri, a maknem li za predg-radj- c vec sc nalazim it ncproho-dn- oj dzungli gdjc imaju pravo da zivc i umiru samo urodjenici. Zadubio sum sc u misli. 1ЈШ smo u staru, oronulu va-rotic- u, mjcbavinu Istoka i rAa pa-d- a, Sarcnilo nosnjeulimlije, fc-so- vi, sajkacc, tipivnc bosanskc caksirc, kaubojskc hiace, tc mo-de- mc haljinc, Sivanc po posljed-njo- j pariskoj modi. Uporedo sa prosvjcccnoscu i bogatstvom jc-dni- h, pada u oci neprosvjece-nos- t, siromattvo i bijeda drugih. Obicna je pojava vidjeti na ulici bosonogog i odrpanog muskarca koji traii posla i raskosno odjc-- Vancouver Van-couver — (CP) — pianist Andrea Ka-- . lanj, studying at the Kiev Music Conservatory in the Ukraine, continues to win the plaudits of Russian mu-sic masters. Her latest triumph came at a special international children's summer camp on the Crimea where she won a gold medal for her presen- tation of Chopin in a com-petition involving brilliant young students from several countries. Word of her victory was received here by her pa- rents, Mr. and Mrs. E. A. Kalanj, in a letter from An-drea, who marked her 16th birthday Wednesday. The gold medal and a dip-loma were presented to An-drea at special ceremonies at the camp by Dmitri Ka-balovsk- y, world-renowne- d from Fin-land, U.S., attending vacationland Miss from since from month-lon- g osmatraJnicu prvog ranjenog oficira. Cetiri polozili krilo koje sva Nije nekoliko za-robljen- og njemaCkog vodnika. On potvrdio Nijemci nisu znali nastupa-nje- . Udar neocekivan i vatra im je na-nije- la gubitke. smo koji zarobljenistvo, odgovorio sasvim neoSekivano: — drugovi opkolili i sam predao. (Ваб rekao: komeraden"!) smo i vec гакгбсп. Tenkovi' — nepri-jatelji — zaka5inju radio-ante-na- ma i najvisc sto nize, i topovima. izmedju nasih i ze-ljezni6- kog izriven Na nasih vjerovatno Tuzna ali moie toga . . . 2eljezni6ki nasip artiljerija prcorala uz-d- ui i popreko. Po izrivcnoj le2e mrtvl Nijemci, strahovito unakazeni. preba2en — sag-radi- li nevjerovatno brzo. Protutnjav§i preko njegovih brvana. smo periferiju je krkljanac uobicajen venu damn koja vodi sctnju razmazeno psctancc. prosjaci crkvom, res-torano- m, na uglovima, pruiajit prolaznika, milostinju. Zaustavili dvosp-ratno- m zutom zgradom. Bolnica. Dezurni nasjc primio dosta smr-knu- ta — Mozc ali tko ce da plati? . Najboljc bilo ako platili unaprijed . . . — — sam dosta — pomoci djc-teti- t, ccmo govoriti pla-canj- u. — Varatc. se! — produii mo-noton- im glasom dezurni. — Na-redje- njc je narcdjenjc . Uvc-de- na je samouprava u bolnici . . . Prcma narcdjenju opcinc, ne primamo one nijcsu sta-ll ju da . . .17 opcini rele da oni nemaju kasnijc trcati parama Hi njih go-dina- ma. Uvidio sam da je uzaludno di-skusi-rati da dciurni boji da ga tko "opci-nc" nhvati za gusu. Samou-prava? zar nijcsu Iju-ds- ki zivoti? No, komc objasnja-vati- ? poci u opcinu? Ali dijete dotada trcba da a za vjen spas dragocjen jc svaki Zcna pogledala molecivo. Popustio sam, bez pokuSaja da traiim pravdu. Izvadio sam pot-rcb- uu koju sam srecu scbi dao kao "prcdu-jam- ". Za sve vrijeme djc-tel- a je stajao po i zbunje-n- o guivao medju prstima svojti promaslc)u kapu. Konacno je bilo sve u redu. Mala smjestili su u bolnicu. Odmah jc izvricn prcglcd: dif- - Canada's Andrea Kalanj Wows Soviet Music Lovers composer from the conservatory. They were won in compe-tition with students In-dia, Vie Nam, the the Ukraine and Soviet Union states. All were the summer arts for youth as guests the government, which in-vites outstanding students to the Crimea's as a for excellence the school year. Kalanj was chosen the Kiev conservatory, she has been study ing October, 1960, on five-ye- ar scholarship the cultural ex-change. Mrs. Kalanj, in Vancou-ver said she will fly to Aug. for a visit with her daughter. "We've had reports from Pise: Konstantin Simonov 4) Poslije trideset minuta u dono-s- u Vuku voj-ni- ka posto su ga na satorsko drie sa £etiri kraja. pro§lo ni minuta, a doyode je da zaista za nase je nasa velike Kad ga zapitali na je naSin dospio u je Ruski su me sa dviju stra-n- a ja se tako je "Ru-si§- e na "Vilis" krenuli u Zorau. Put postaje vjeiiti svojim iak postavljene zice za vezu, a one vise kidaju kulama Sav prostor prvih linija je. polju leZi mrtvih boraca koji su stradali od mina. pri6a, ne bez je zemlji Iza nasipa je most prcko rje5ice nasi su ga stigli na gradi-c- a. Ovdje u takvim pri-- na Zatim opif :prcd prcd rukc u pravcu tra-ic- ci smo se prcd lica: ostati bi bi Kako? pitao oZtio Prvo trcba a zatim o koji n plate volje za cckati na sa njim, buduci sc is ne No, prcci Moida ccka, mi-nu-t. me svotu, na imao pri i to otac strani Jclu Moscow China, other festival of of Rus-sian reward during where a Russian Kiev 26 ga Sjeli vezista nasipa ne- koliko mala, people who have seen An-drea that she is accomplish-ing so much and is so devot-ed to her work," Mrs. Ka-lanj said. "I Want To See" "But I want to see it for myself. I want to see the conservatory. Andrea will be back in classes and I want to see%how she studies, how she lives and see the friends she has. Andrea won the Kiev scholarship in September, 1959, after she d performed only 10 minutes for judges of the Russian cultural ex-change. She's been invited to oudition after taking highest marks in the Vienna international festival. Since arriving at Kiev, she has accepted the conserva-tory's offer to take the five-ye- ar course in three years and has two terms to go to complete her studies there. 1 NA PUTUZA BERLIN rfrmiftiratiMffirrfflfallilHte'faiiliJii tcn'ja! Vclc, da jc sreca Zto smo jc dovczli, jcr jos se mozc pomo-ci. Domacina smo odvezli k njc-gov- oi kuc'i. Na rastanku sam pri-mjeti- o, da su mu ocni kapci trc-peta- li, dugi brci sc nervozno mi-cal- i. Mati nas jc pozdravila nije-mi- ni poklonom. Obecao sam im da at ih na povratku ponovno posjetiti. Ccsta je ponovno ulazild u br-d- a. Za cudo, priroda za mene vi-b- e nije prcdstavljala onaj car, kao svega nckoliko sati ranijc Mrki borovi i bukvc licili su mi na povampircna cudovista koja prijeteci pruiaju svojc kandic prcma meni; krsne stijenc prct-vori- lc su se u zidinc ncke drvene iamnicc, moida turskc, a medju tim zidinama i oiivjelim cudovi-Ztim- a vidio sam it uskoj dolini gomilujzmoidenc rajc. Kilomc-tars- ki stubovi prctvarali su sc je-dan za drugim it male djecje kr-sti- ce i pruiali sc u dugom, nc-preglcdn- om nizu sa obje stranc prasnjavog druma. Krcnuli smo prcma Dalmaciji. Sutra ce vec prcd mojim ocima iskrnuti drevni Dttbrovnik u svoj svojoj meditcranskoj Ijcpo-ti- , sa hiljadama bucnih gostiju, koji i nc znaju, moida, i nc slu-t- c, da svega nckoliko sati voinjc ml njih postoji jedan drugi svi-je-t, jedna druga Jugoslavija Jugoslavija obicnog covjeka. 0-- ni znadu Bosnu samo kao zcmlju "sevdaha i itzdaha", zcmlju ro-manti- kc i ljubavi. A o maloj Jcli i hiljadama njoj slicnih, zar ima smisla govoriti i kvariti raspolo-icnjc- ? A kako bi dobro bilo kada bi o tome rckao nctko koju rijcv! Do vidjenja, Bosno! Jedan inostrani turist porijcklom Jugoslavcn Za predsjednika Svje-tsko- g druStva astronoma izabran je Viktor A. Am-barcunij- an iz Sovjetskog Saveza. likama, utoliko prije sto je Zorau — raskrsni-c- a nekolikih puteva. Saperi idu opipavajuci kaldrmu ispred ten-kov- a. Iza njihovih ledja tutnje tenkovi, a za te-nkovi- ma otegli se kamioni s ratnim materija-lorn- . Grad je u prvom smislu rijeii smrvljen za onih 30 minuta topovske paljbe i bombardova-nj- a iz zraka. Kuce su u plamenu, ulice pune rusevina. Nama u susret vode kolonu zarobljenika. Na jednom od njih primjetio sam na §iljelu neko-liko cnenih konaca. Na to mjesto Nijemci su obiimo prisivali malu vrpcu sto je bio zriak da je vojnik u5estvovao u zimskom pohodu 1941. godine. Ovaj se o6evidno uplaSHo i na brzinu ot-kin- uo vrpcu, a zaboravio da povadi konce. Na izlasku iz grada Zorau, na raskrscu, sto-- ji stub s natpisom na njemaCkom: "Loslau — 18 kilometara." Tenkovi, probivSi se kroz razruseni grad. skrecu u torn pravcu. Ispred njih grme eksplo-zij- e пјетабке artiljerije. Табпо izmedju Zo-rau i Loslau presjeca put iduca, jo§ neosvojena linija пјетабке obrane. 26. marta'1945. Od jutros se vozimo ka osmatraJnici 95. kor-pus- a, generalu Meljnikovu. Sada, treceg dana naseg nastupanja, on se nalazi na putu za Las-la-u. 6etiri kilometra ulijevo od druma. Ovdje smo prvi put u toku ovih dana vidjeli пјетабки "tehniku" dva-t- ri tenka i napustena orudja. N -- i - r i ч . - '-- " " . . . . . . . . . ( — : Snaga morskih talasa Morski talasi predstav-ljaj- u strahovitu snagu. Nji-hov- o dejstvo odrzava se na-roci- to na morsku obalu. Pre-m- a proracunima struenjaka, morski talasi svake godinc razore najmanje 15 do 20 kubnih kilometara morske obale, uslijed 6ega dolazi do promjene oblika mnogih mora. Kacunski robot "Ural—1" U Sovjetskom Savezu je konstruiran novi automatski racunski stroj "Ural-4- ". O-v- aj matemati6ki robot u sta-nj- u je da obavi pet do deset hiljada operacija u sekundi. Kazu da "Ural-4- " mnogo bolje "misli" nego mnogi njegovi prethodnici. u U Crnoj Gori postoje dva cudnovata izvora. To su Go-rnjepoljs- ki vir i Mukavica u Gornjem polju, najsjeverni-je- m dijelu Niksickog polja. Prvi, na dnu polja, ponasa se za vrijeme kisnog perio-d- a kao jako krasko vrelo po-sta- je 6itava rje6ica. Za vri-jeme susnog perioda tokom ljeta Vir postaje ponor u kome sc gubi jedan dio vode rijekc Susice. Ovakvi kraski izvori koji naizmjeniSno ra-d- e kao izvori i kao ponori nazivaju se estavelama. Gornjepoljski vir lifii na neko jezero, koje je ljeti §i-ro- ko 40 a u proljece oko 100 metara. Kada Vir radi kao izvor njegov je nivo nesto i- - Zapadna Njcmacka gradi brod na atomski pogon U Bonnu je saopceno da su eksperimentalni radovi na izgradnji prvog zapadno-njemaCko- g broda na atoms-ki pogon "u punom jeku". German Stepanovic Titov Letio si stazom, prvog brata svoga, Slavni sine, roda slavenskoga, obisao si zemlju nckoliko puta, i nigdje nisi ni malo zaluta. " Tvoj uspjeh, imperijalistima sree para, Socijalizam samo takva cuda stvara. Mi smo ponosni na uspjehe tvoje, neprijatelji se njih strasno boje. Socijalizam se dnevo siri i jaca, Imperijalisti lude od placa, Nestat ce ih brzo sa ove planete, A na drugu nisu u stanju da lete. I tamo ce biti socijalisti prvi Sinovi i kceri sovjetske krvi, Nauka Lenjina svijetom prevladava, i posljednje udarce imperijalizmu zadava. J. S. Vancouver, B. C Po stranama i nedaleko od njih popadali mr-t- vi Nijemci — niti ih je odvec mnogo, ni odvee malo. Za iovjeka koji zamislja savremeni rat kao bitku na Borodinu, razumije se da je malo, a meni se uSinilo da ih je mnogo i ja sam za-kljuS- io da su Nijemci јибег i danas imali telke gubitke. Iza nekog Obera — a Obera je ovdje nebro-jen- o kao i Nidera — zato §to se sva sela na-zivaju isprva Ober takav i takav, a zatim Nider takav i takav, pa opet Ober, a zatim Nider i ta-ko u beskonafcnost — jednom rijedi poslije je-dn- og takvog obera skrecemo ulijevo ka selu Polomja: tamo je nasa osmatranica. Put je baS dobro upropa§cen. Na poslijed-nji- m kilometrima osjeda se da je vojska ovdje nastupala prije kratkog vremena. LeSevi Nije-mac- a, ubijeni konji na kojima se krv jos nije ni skorila, пјетабка oklopna kola koja jos dogo-rjevaj- u, na§i motorizovani topovi raskinuti na tri dijela. Prilazeci prvim seoskim kucama razabrao sam po zvueima bitke da smo dospjeli u neka-ka- v klin: ovdje pucaju ne samo sprijeda i s Hjeva nego i od pozadi. Na raskrsnici stoji tenk od 34 tone iz 6eho-slovac- ke brigade i iz njega jos kulja dim. Uli-jevo od puta le2e nasi poginuli, pokriveni 2a- -. torskim krilima i niiim nepokriveni lesevi Nje-mac- a. Kod tarabe na putu netko je£i: previja-j- u ga. Zaustavijamo se pred supom pored koje sto- ji kapetan. — Gdje je general Meljinkov? — Ne znam — odgovara on. — A znate li vi gdje je stab 95, korpusa? — Za§to ? — pitam ga ja. — Pa treba tamo da odvezem dvadeset za-robljenika. TORONTO: SEDNIGA ORGANIZAGIJE SJK Savez Jugoslavenskih Kanadjana odrzace svoju se-dni- cu u ponedeljak 11. septembra 1961. u prostorijama 479 Queen St. West. Posto ce na sednici biti vrlo vaznih pitanja za di-skus- iju i izmene misTjenja u pogledu naieg rada u do-laze- coj jesenskoj i zimskoj sezoni, pozivaju se svi clano-v- i da neizostavno dodju. Oni koji zele postati clanovi nase organizacije, ta-ko- dje dobro dosli na ovu sednicu. Izvrsni odbor VANCOUVER: REDOVNA SJEDNICA KJU (Promjena datuma) Kanadsko JuznoslaVensko Udruzenje zakazuje svoju redovnu sjednicu za nedjelju 10. septembra 1961. godine, u prostorijama Jugoslavenskog Prosvjetnog Do-m- a, 767 Keefer Street. Sjednica treba da pocne u 2 sata poslije podne. Ovime se pozivaju svi dlanovi Udruzenja, da pos-je- te ovu sjednicu. Clanovi, koji nijesu jos dobili svoje £lanske knjizice trebaju doci na sjednicu i podinuti ih a oni clanovi koji vec imaju Slanske knjizice, trebaju ih sa sobom donijeti na sjednicu i kod tajnika izviditi kako stoje sa svojom Slanarinom. Telefon Udruzenja: MU 5-96- 19. TajnJk Neobicni izvori nilcsickom znad visine susjedne rijeke SuSice, a kad radi kao po-nor, nivo mu je prosjecno oko 14 metara ispod nivoa rijeke. Pri minimalnom ni-vo- u jezera (obicno u septe-mbr- u) dolazi do "pucanja" Vira: poslije podzemne tut-njav- e javlja se u jezeru o-gro- man vrtlog i sva se voda iz jezera gubi u ponoru. Po-slije pola sata voda se uz tu-tnja- vu vraca da bi ispunila jezerski basen do predjas-nj- e visine. Ovaj prirodni fe-nom-en jo§ nije naucno obja-snje- n. Drugi interesantan kras-ki izvor vrelo Mukavica na dnu srednjeg dijela Gornjeg polja, neposredno uz put za Lick sale Gdjc jc stao Godine 1912. drzao Milos u selu V. govor pred narodom. Govorio je protiv 6etnika ko-je je nazivao najpogrdnijim imenima: "To je stoka, oni su obicna g , . . . " Drug Go-jk- o gurnu govornika i prisa-pn- e mu da je pred narodom nezgodno govoriti nepristoj-n- e rijcCi. — Gdje sam ono stao? — zapita Milan hoteci da nas- - tavi govor. — Stao si, Milane, na onom sto smrdi! — odgovori mu Dane koji je stajao pqkraj govormce. Sve osim zdrcbadi Partizan s nadimkom Sosa bio je neobi£no omiljen me-dju drugovima jcr je bio ve-selj- ak i ialjivdina, a bio je i majstor u pravljenju oruzja, bombi i upaljaca za mine. U januaru. 1942. godine upad-n- e u neoslobodjeno selo i ra-spri- 6a se s ilegalcima o svom zanatu. Ilegalci su mu do-nos- ili na popravak tko pu§-- Niksic izgleda kao plitkv bunar, dubok samo 1,5 me-t- ar i ne bi se razlikovao od ostalih kraskih izvora u Ni-ksick- om polju da voda iz vrela ne izbija u odredjenim vremenskim razmacima. Ta-kva vrela, takozvane potaj-nic- e, predstavljaju rijetkost i u Jugoslaviji, tako bogatoj kraskim pojavama. Vrelo Mukavica radi kao potajni-c- a samo ljeti, dok je zimi stalni kraski izvor. Period istjecanja za vrijeme ljeta iznosi oko 40 minuta, dok period mirovanja traje oko 30 minuta. Princip rada po-tajni- ce sli6an jo mehanizmu prctakanja tekucine crije-vo- m iz ba6ve u manje sudo-v- c. e ku, tko revolver, a pojedini narucivase minu ili bombu. Uz ognjiste je s njime sjc-di- la i jedna postarija zona koja upita: "Ama, druze, jo li ti sve pravis?" Sosa u sali odgovori : "Pravim, bako. sve osim zdrebadi!" Kad to 6u, baka ga lijepo zamoli: "Daj nauci i njih praviti, bog ti dava, ta vidis li da smo ostali bez zdrjebadi, sve pokupise prokleti Tali-jan- i." Ncvoljc kuiira Jovice Poznato je da su se u ratu partizani podmirivali odje-co- m i obucom koju su otima-- li neprijatelju. Ali medju borcima bilo je i malih pL-ni- ra za koje se nije mogla naci oprema po mjeri. Jedan od takih dje6aka, kurir Jo-vi- ca tuZio se na Nijemce za vrijeme konferencije : "Na meni je sve preveliko a oso-bit- o cipele. Kad treba da se okrenem nalijevo krug, no-g- e mi se okrenu, a cipele o-st- anu na istom mjestu!" (Iz Lickih novina'!) On pokazuje glavom na supu iz koje izviruju zamazani i preplaseni Nijemci. A ja njemu ma-p-u na kojoj se vidi gdje je stab, oko osam kilo-metara iza nas. — Uh, kako je daleko! — ljuti se kapetan. — A moram tamo da ih sprovedem. Polomja je veoma dugaSko selo, otprilike tri kilometra. Proili smo ga gotovo sveg, ali vezisti koji vuku 2ice i obicno znaju vise od drugih, kazu nam da cemo komandanta korpusa naci jo§ dalje, kod crkve. U crkvenoj porti zaista stoji ne6iji "Vilis". Meljnikov sjedi u polusuterenu parohijske kuce, zajedno s Dudarovim, komandantom 351. divizije. Meljnikov je obrijan, гакорбап do gr-l- a, u iistom iutom Siljelu sa zategnutim opa-sa6e- m. On je isti onakav kakav je bio prvog dana nastupanja: rumen, stalozen, uredan, kao da je maloias izisao iz kupatila i sprema se da popije tri case jakog caja. Medjutim, Dudarov je zamazan, oznojen, za-rast- ao u bradu koju tri dana nije brijao. I sav crn kao nagoreo panj. Oni sjede jedan preko puta drugog, pred ne-k-om mapom, i mora biti da je vec odavno raz-gleda- ju. Pozdravio sam se s Meljnikovim i predstavio Dudarovu. — Milo mi je — rckao je on skidajuci nao-ба- ге. — Ja veoma volim neke vase stvari. Mno-go mi se dopada vasa "Zemunica". Morao sam priznati da je "Zemunku" pisao-Surko- v, a da se i meni dopada. — Ne, i "Zemunica" mi se dopada . . . Ne . . . nisam to htjeo da kazem . . . Nekako mi jc to-izlete- lo iz glave. Nego, vi i sami znate sta sam. htjeo reci. (Nastavit ce se) I
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, August 25, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-08-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000062 |
Description
Title | 000248 |
OCR text | "Jtf I л тјтг II II ЦфИшПЦЈ јЈШШШГ' lDlh ti TOHMP1- - 4uef HWSl'" "'%Шј ff % -- .V,— -- . „4 Р- - SW—e": WW T_ffj' ~ . J штчy — — f'T""""" "Х""™ f """ ~-- кџ +. ,, №~Ч!Л 3THANA 4 S puta po Bostii [Nastavak sa str. trcce] ihxom zaravanku na kraju scla, domacin, koji je i sada sjcdio po-red mene i drzao na rukama di-jct- c, obazrc se u torn pravcu : — Tamo su show svi . . . kako sc koje rodi, poiivi godinu, dvijc i ... ami re. Vmiru ko u zloj go-di- ni. . . .Jucer su isto zakopali jc- - duo. . . — A lijecnici? Vlasti? Zbog ccga nc pomaiu? '— Kako, urate? ... a gdc su pare? .. . Bio ti je tu jedan dole-to- r, ali niko (a nije placao i oti-mi- o pre dve godiiw . . Mi nema-m- o, a drugi ne daju . . Opstina isto veli da nema . .— zavrsi on dosadno — Takva ti je Bosna, vidis? — A licit elj? . . Moida on mo-zc pomoci . . objasniti? — Ucitclj?! — ni njega ti ne-ma ... a i sla ce da radi u Skoli bez klupa ? To ti je Bosna, vidis! Nijesam prosto vjcrovao ulti-ma, nijesam vjcrovao da sc nala-zi- m u Evropi. C'inilo mi se da pu-tuje- m po ccntralnoj Africi, cini-l- o mi sc da samo vidim gradovc-ccntr- c, gdjc live bjeli ljudi, go-spoda- ri, a maknem li za predg-radj- c vec sc nalazim it ncproho-dn- oj dzungli gdjc imaju pravo da zivc i umiru samo urodjenici. Zadubio sum sc u misli. 1ЈШ smo u staru, oronulu va-rotic- u, mjcbavinu Istoka i rAa pa-d- a, Sarcnilo nosnjeulimlije, fc-so- vi, sajkacc, tipivnc bosanskc caksirc, kaubojskc hiace, tc mo-de- mc haljinc, Sivanc po posljed-njo- j pariskoj modi. Uporedo sa prosvjcccnoscu i bogatstvom jc-dni- h, pada u oci neprosvjece-nos- t, siromattvo i bijeda drugih. Obicna je pojava vidjeti na ulici bosonogog i odrpanog muskarca koji traii posla i raskosno odjc-- Vancouver Van-couver — (CP) — pianist Andrea Ka-- . lanj, studying at the Kiev Music Conservatory in the Ukraine, continues to win the plaudits of Russian mu-sic masters. Her latest triumph came at a special international children's summer camp on the Crimea where she won a gold medal for her presen- tation of Chopin in a com-petition involving brilliant young students from several countries. Word of her victory was received here by her pa- rents, Mr. and Mrs. E. A. Kalanj, in a letter from An-drea, who marked her 16th birthday Wednesday. The gold medal and a dip-loma were presented to An-drea at special ceremonies at the camp by Dmitri Ka-balovsk- y, world-renowne- d from Fin-land, U.S., attending vacationland Miss from since from month-lon- g osmatraJnicu prvog ranjenog oficira. Cetiri polozili krilo koje sva Nije nekoliko za-robljen- og njemaCkog vodnika. On potvrdio Nijemci nisu znali nastupa-nje- . Udar neocekivan i vatra im je na-nije- la gubitke. smo koji zarobljenistvo, odgovorio sasvim neoSekivano: — drugovi opkolili i sam predao. (Ваб rekao: komeraden"!) smo i vec гакгбсп. Tenkovi' — nepri-jatelji — zaka5inju radio-ante-na- ma i najvisc sto nize, i topovima. izmedju nasih i ze-ljezni6- kog izriven Na nasih vjerovatno Tuzna ali moie toga . . . 2eljezni6ki nasip artiljerija prcorala uz-d- ui i popreko. Po izrivcnoj le2e mrtvl Nijemci, strahovito unakazeni. preba2en — sag-radi- li nevjerovatno brzo. Protutnjav§i preko njegovih brvana. smo periferiju je krkljanac uobicajen venu damn koja vodi sctnju razmazeno psctancc. prosjaci crkvom, res-torano- m, na uglovima, pruiajit prolaznika, milostinju. Zaustavili dvosp-ratno- m zutom zgradom. Bolnica. Dezurni nasjc primio dosta smr-knu- ta — Mozc ali tko ce da plati? . Najboljc bilo ako platili unaprijed . . . — — sam dosta — pomoci djc-teti- t, ccmo govoriti pla-canj- u. — Varatc. se! — produii mo-noton- im glasom dezurni. — Na-redje- njc je narcdjenjc . Uvc-de- na je samouprava u bolnici . . . Prcma narcdjenju opcinc, ne primamo one nijcsu sta-ll ju da . . .17 opcini rele da oni nemaju kasnijc trcati parama Hi njih go-dina- ma. Uvidio sam da je uzaludno di-skusi-rati da dciurni boji da ga tko "opci-nc" nhvati za gusu. Samou-prava? zar nijcsu Iju-ds- ki zivoti? No, komc objasnja-vati- ? poci u opcinu? Ali dijete dotada trcba da a za vjen spas dragocjen jc svaki Zcna pogledala molecivo. Popustio sam, bez pokuSaja da traiim pravdu. Izvadio sam pot-rcb- uu koju sam srecu scbi dao kao "prcdu-jam- ". Za sve vrijeme djc-tel- a je stajao po i zbunje-n- o guivao medju prstima svojti promaslc)u kapu. Konacno je bilo sve u redu. Mala smjestili su u bolnicu. Odmah jc izvricn prcglcd: dif- - Canada's Andrea Kalanj Wows Soviet Music Lovers composer from the conservatory. They were won in compe-tition with students In-dia, Vie Nam, the the Ukraine and Soviet Union states. All were the summer arts for youth as guests the government, which in-vites outstanding students to the Crimea's as a for excellence the school year. Kalanj was chosen the Kiev conservatory, she has been study ing October, 1960, on five-ye- ar scholarship the cultural ex-change. Mrs. Kalanj, in Vancou-ver said she will fly to Aug. for a visit with her daughter. "We've had reports from Pise: Konstantin Simonov 4) Poslije trideset minuta u dono-s- u Vuku voj-ni- ka posto su ga na satorsko drie sa £etiri kraja. pro§lo ni minuta, a doyode je da zaista za nase je nasa velike Kad ga zapitali na je naSin dospio u je Ruski su me sa dviju stra-n- a ja se tako je "Ru-si§- e na "Vilis" krenuli u Zorau. Put postaje vjeiiti svojim iak postavljene zice za vezu, a one vise kidaju kulama Sav prostor prvih linija je. polju leZi mrtvih boraca koji su stradali od mina. pri6a, ne bez je zemlji Iza nasipa je most prcko rje5ice nasi su ga stigli na gradi-c- a. Ovdje u takvim pri-- na Zatim opif :prcd prcd rukc u pravcu tra-ic- ci smo se prcd lica: ostati bi bi Kako? pitao oZtio Prvo trcba a zatim o koji n plate volje za cckati na sa njim, buduci sc is ne No, prcci Moida ccka, mi-nu-t. me svotu, na imao pri i to otac strani Jclu Moscow China, other festival of of Rus-sian reward during where a Russian Kiev 26 ga Sjeli vezista nasipa ne- koliko mala, people who have seen An-drea that she is accomplish-ing so much and is so devot-ed to her work," Mrs. Ka-lanj said. "I Want To See" "But I want to see it for myself. I want to see the conservatory. Andrea will be back in classes and I want to see%how she studies, how she lives and see the friends she has. Andrea won the Kiev scholarship in September, 1959, after she d performed only 10 minutes for judges of the Russian cultural ex-change. She's been invited to oudition after taking highest marks in the Vienna international festival. Since arriving at Kiev, she has accepted the conserva-tory's offer to take the five-ye- ar course in three years and has two terms to go to complete her studies there. 1 NA PUTUZA BERLIN rfrmiftiratiMffirrfflfallilHte'faiiliJii tcn'ja! Vclc, da jc sreca Zto smo jc dovczli, jcr jos se mozc pomo-ci. Domacina smo odvezli k njc-gov- oi kuc'i. Na rastanku sam pri-mjeti- o, da su mu ocni kapci trc-peta- li, dugi brci sc nervozno mi-cal- i. Mati nas jc pozdravila nije-mi- ni poklonom. Obecao sam im da at ih na povratku ponovno posjetiti. Ccsta je ponovno ulazild u br-d- a. Za cudo, priroda za mene vi-b- e nije prcdstavljala onaj car, kao svega nckoliko sati ranijc Mrki borovi i bukvc licili su mi na povampircna cudovista koja prijeteci pruiaju svojc kandic prcma meni; krsne stijenc prct-vori- lc su se u zidinc ncke drvene iamnicc, moida turskc, a medju tim zidinama i oiivjelim cudovi-Ztim- a vidio sam it uskoj dolini gomilujzmoidenc rajc. Kilomc-tars- ki stubovi prctvarali su sc je-dan za drugim it male djecje kr-sti- ce i pruiali sc u dugom, nc-preglcdn- om nizu sa obje stranc prasnjavog druma. Krcnuli smo prcma Dalmaciji. Sutra ce vec prcd mojim ocima iskrnuti drevni Dttbrovnik u svoj svojoj meditcranskoj Ijcpo-ti- , sa hiljadama bucnih gostiju, koji i nc znaju, moida, i nc slu-t- c, da svega nckoliko sati voinjc ml njih postoji jedan drugi svi-je-t, jedna druga Jugoslavija Jugoslavija obicnog covjeka. 0-- ni znadu Bosnu samo kao zcmlju "sevdaha i itzdaha", zcmlju ro-manti- kc i ljubavi. A o maloj Jcli i hiljadama njoj slicnih, zar ima smisla govoriti i kvariti raspolo-icnjc- ? A kako bi dobro bilo kada bi o tome rckao nctko koju rijcv! Do vidjenja, Bosno! Jedan inostrani turist porijcklom Jugoslavcn Za predsjednika Svje-tsko- g druStva astronoma izabran je Viktor A. Am-barcunij- an iz Sovjetskog Saveza. likama, utoliko prije sto je Zorau — raskrsni-c- a nekolikih puteva. Saperi idu opipavajuci kaldrmu ispred ten-kov- a. Iza njihovih ledja tutnje tenkovi, a za te-nkovi- ma otegli se kamioni s ratnim materija-lorn- . Grad je u prvom smislu rijeii smrvljen za onih 30 minuta topovske paljbe i bombardova-nj- a iz zraka. Kuce su u plamenu, ulice pune rusevina. Nama u susret vode kolonu zarobljenika. Na jednom od njih primjetio sam na §iljelu neko-liko cnenih konaca. Na to mjesto Nijemci su obiimo prisivali malu vrpcu sto je bio zriak da je vojnik u5estvovao u zimskom pohodu 1941. godine. Ovaj se o6evidno uplaSHo i na brzinu ot-kin- uo vrpcu, a zaboravio da povadi konce. Na izlasku iz grada Zorau, na raskrscu, sto-- ji stub s natpisom na njemaCkom: "Loslau — 18 kilometara." Tenkovi, probivSi se kroz razruseni grad. skrecu u torn pravcu. Ispred njih grme eksplo-zij- e пјетабке artiljerije. Табпо izmedju Zo-rau i Loslau presjeca put iduca, jo§ neosvojena linija пјетабке obrane. 26. marta'1945. Od jutros se vozimo ka osmatraJnici 95. kor-pus- a, generalu Meljnikovu. Sada, treceg dana naseg nastupanja, on se nalazi na putu za Las-la-u. 6etiri kilometra ulijevo od druma. Ovdje smo prvi put u toku ovih dana vidjeli пјетабки "tehniku" dva-t- ri tenka i napustena orudja. N -- i - r i ч . - '-- " " . . . . . . . . . ( — : Snaga morskih talasa Morski talasi predstav-ljaj- u strahovitu snagu. Nji-hov- o dejstvo odrzava se na-roci- to na morsku obalu. Pre-m- a proracunima struenjaka, morski talasi svake godinc razore najmanje 15 do 20 kubnih kilometara morske obale, uslijed 6ega dolazi do promjene oblika mnogih mora. Kacunski robot "Ural—1" U Sovjetskom Savezu je konstruiran novi automatski racunski stroj "Ural-4- ". O-v- aj matemati6ki robot u sta-nj- u je da obavi pet do deset hiljada operacija u sekundi. Kazu da "Ural-4- " mnogo bolje "misli" nego mnogi njegovi prethodnici. u U Crnoj Gori postoje dva cudnovata izvora. To su Go-rnjepoljs- ki vir i Mukavica u Gornjem polju, najsjeverni-je- m dijelu Niksickog polja. Prvi, na dnu polja, ponasa se za vrijeme kisnog perio-d- a kao jako krasko vrelo po-sta- je 6itava rje6ica. Za vri-jeme susnog perioda tokom ljeta Vir postaje ponor u kome sc gubi jedan dio vode rijekc Susice. Ovakvi kraski izvori koji naizmjeniSno ra-d- e kao izvori i kao ponori nazivaju se estavelama. Gornjepoljski vir lifii na neko jezero, koje je ljeti §i-ro- ko 40 a u proljece oko 100 metara. Kada Vir radi kao izvor njegov je nivo nesto i- - Zapadna Njcmacka gradi brod na atomski pogon U Bonnu je saopceno da su eksperimentalni radovi na izgradnji prvog zapadno-njemaCko- g broda na atoms-ki pogon "u punom jeku". German Stepanovic Titov Letio si stazom, prvog brata svoga, Slavni sine, roda slavenskoga, obisao si zemlju nckoliko puta, i nigdje nisi ni malo zaluta. " Tvoj uspjeh, imperijalistima sree para, Socijalizam samo takva cuda stvara. Mi smo ponosni na uspjehe tvoje, neprijatelji se njih strasno boje. Socijalizam se dnevo siri i jaca, Imperijalisti lude od placa, Nestat ce ih brzo sa ove planete, A na drugu nisu u stanju da lete. I tamo ce biti socijalisti prvi Sinovi i kceri sovjetske krvi, Nauka Lenjina svijetom prevladava, i posljednje udarce imperijalizmu zadava. J. S. Vancouver, B. C Po stranama i nedaleko od njih popadali mr-t- vi Nijemci — niti ih je odvec mnogo, ni odvee malo. Za iovjeka koji zamislja savremeni rat kao bitku na Borodinu, razumije se da je malo, a meni se uSinilo da ih je mnogo i ja sam za-kljuS- io da su Nijemci јибег i danas imali telke gubitke. Iza nekog Obera — a Obera je ovdje nebro-jen- o kao i Nidera — zato §to se sva sela na-zivaju isprva Ober takav i takav, a zatim Nider takav i takav, pa opet Ober, a zatim Nider i ta-ko u beskonafcnost — jednom rijedi poslije je-dn- og takvog obera skrecemo ulijevo ka selu Polomja: tamo je nasa osmatranica. Put je baS dobro upropa§cen. Na poslijed-nji- m kilometrima osjeda se da je vojska ovdje nastupala prije kratkog vremena. LeSevi Nije-mac- a, ubijeni konji na kojima se krv jos nije ni skorila, пјетабка oklopna kola koja jos dogo-rjevaj- u, na§i motorizovani topovi raskinuti na tri dijela. Prilazeci prvim seoskim kucama razabrao sam po zvueima bitke da smo dospjeli u neka-ka- v klin: ovdje pucaju ne samo sprijeda i s Hjeva nego i od pozadi. Na raskrsnici stoji tenk od 34 tone iz 6eho-slovac- ke brigade i iz njega jos kulja dim. Uli-jevo od puta le2e nasi poginuli, pokriveni 2a- -. torskim krilima i niiim nepokriveni lesevi Nje-mac- a. Kod tarabe na putu netko je£i: previja-j- u ga. Zaustavijamo se pred supom pored koje sto- ji kapetan. — Gdje je general Meljinkov? — Ne znam — odgovara on. — A znate li vi gdje je stab 95, korpusa? — Za§to ? — pitam ga ja. — Pa treba tamo da odvezem dvadeset za-robljenika. TORONTO: SEDNIGA ORGANIZAGIJE SJK Savez Jugoslavenskih Kanadjana odrzace svoju se-dni- cu u ponedeljak 11. septembra 1961. u prostorijama 479 Queen St. West. Posto ce na sednici biti vrlo vaznih pitanja za di-skus- iju i izmene misTjenja u pogledu naieg rada u do-laze- coj jesenskoj i zimskoj sezoni, pozivaju se svi clano-v- i da neizostavno dodju. Oni koji zele postati clanovi nase organizacije, ta-ko- dje dobro dosli na ovu sednicu. Izvrsni odbor VANCOUVER: REDOVNA SJEDNICA KJU (Promjena datuma) Kanadsko JuznoslaVensko Udruzenje zakazuje svoju redovnu sjednicu za nedjelju 10. septembra 1961. godine, u prostorijama Jugoslavenskog Prosvjetnog Do-m- a, 767 Keefer Street. Sjednica treba da pocne u 2 sata poslije podne. Ovime se pozivaju svi dlanovi Udruzenja, da pos-je- te ovu sjednicu. Clanovi, koji nijesu jos dobili svoje £lanske knjizice trebaju doci na sjednicu i podinuti ih a oni clanovi koji vec imaju Slanske knjizice, trebaju ih sa sobom donijeti na sjednicu i kod tajnika izviditi kako stoje sa svojom Slanarinom. Telefon Udruzenja: MU 5-96- 19. TajnJk Neobicni izvori nilcsickom znad visine susjedne rijeke SuSice, a kad radi kao po-nor, nivo mu je prosjecno oko 14 metara ispod nivoa rijeke. Pri minimalnom ni-vo- u jezera (obicno u septe-mbr- u) dolazi do "pucanja" Vira: poslije podzemne tut-njav- e javlja se u jezeru o-gro- man vrtlog i sva se voda iz jezera gubi u ponoru. Po-slije pola sata voda se uz tu-tnja- vu vraca da bi ispunila jezerski basen do predjas-nj- e visine. Ovaj prirodni fe-nom-en jo§ nije naucno obja-snje- n. Drugi interesantan kras-ki izvor vrelo Mukavica na dnu srednjeg dijela Gornjeg polja, neposredno uz put za Lick sale Gdjc jc stao Godine 1912. drzao Milos u selu V. govor pred narodom. Govorio je protiv 6etnika ko-je je nazivao najpogrdnijim imenima: "To je stoka, oni su obicna g , . . . " Drug Go-jk- o gurnu govornika i prisa-pn- e mu da je pred narodom nezgodno govoriti nepristoj-n- e rijcCi. — Gdje sam ono stao? — zapita Milan hoteci da nas- - tavi govor. — Stao si, Milane, na onom sto smrdi! — odgovori mu Dane koji je stajao pqkraj govormce. Sve osim zdrcbadi Partizan s nadimkom Sosa bio je neobi£no omiljen me-dju drugovima jcr je bio ve-selj- ak i ialjivdina, a bio je i majstor u pravljenju oruzja, bombi i upaljaca za mine. U januaru. 1942. godine upad-n- e u neoslobodjeno selo i ra-spri- 6a se s ilegalcima o svom zanatu. Ilegalci su mu do-nos- ili na popravak tko pu§-- Niksic izgleda kao plitkv bunar, dubok samo 1,5 me-t- ar i ne bi se razlikovao od ostalih kraskih izvora u Ni-ksick- om polju da voda iz vrela ne izbija u odredjenim vremenskim razmacima. Ta-kva vrela, takozvane potaj-nic- e, predstavljaju rijetkost i u Jugoslaviji, tako bogatoj kraskim pojavama. Vrelo Mukavica radi kao potajni-c- a samo ljeti, dok je zimi stalni kraski izvor. Period istjecanja za vrijeme ljeta iznosi oko 40 minuta, dok period mirovanja traje oko 30 minuta. Princip rada po-tajni- ce sli6an jo mehanizmu prctakanja tekucine crije-vo- m iz ba6ve u manje sudo-v- c. e ku, tko revolver, a pojedini narucivase minu ili bombu. Uz ognjiste je s njime sjc-di- la i jedna postarija zona koja upita: "Ama, druze, jo li ti sve pravis?" Sosa u sali odgovori : "Pravim, bako. sve osim zdrebadi!" Kad to 6u, baka ga lijepo zamoli: "Daj nauci i njih praviti, bog ti dava, ta vidis li da smo ostali bez zdrjebadi, sve pokupise prokleti Tali-jan- i." Ncvoljc kuiira Jovice Poznato je da su se u ratu partizani podmirivali odje-co- m i obucom koju su otima-- li neprijatelju. Ali medju borcima bilo je i malih pL-ni- ra za koje se nije mogla naci oprema po mjeri. Jedan od takih dje6aka, kurir Jo-vi- ca tuZio se na Nijemce za vrijeme konferencije : "Na meni je sve preveliko a oso-bit- o cipele. Kad treba da se okrenem nalijevo krug, no-g- e mi se okrenu, a cipele o-st- anu na istom mjestu!" (Iz Lickih novina'!) On pokazuje glavom na supu iz koje izviruju zamazani i preplaseni Nijemci. A ja njemu ma-p-u na kojoj se vidi gdje je stab, oko osam kilo-metara iza nas. — Uh, kako je daleko! — ljuti se kapetan. — A moram tamo da ih sprovedem. Polomja je veoma dugaSko selo, otprilike tri kilometra. Proili smo ga gotovo sveg, ali vezisti koji vuku 2ice i obicno znaju vise od drugih, kazu nam da cemo komandanta korpusa naci jo§ dalje, kod crkve. U crkvenoj porti zaista stoji ne6iji "Vilis". Meljnikov sjedi u polusuterenu parohijske kuce, zajedno s Dudarovim, komandantom 351. divizije. Meljnikov je obrijan, гакорбап do gr-l- a, u iistom iutom Siljelu sa zategnutim opa-sa6e- m. On je isti onakav kakav je bio prvog dana nastupanja: rumen, stalozen, uredan, kao da je maloias izisao iz kupatila i sprema se da popije tri case jakog caja. Medjutim, Dudarov je zamazan, oznojen, za-rast- ao u bradu koju tri dana nije brijao. I sav crn kao nagoreo panj. Oni sjede jedan preko puta drugog, pred ne-k-om mapom, i mora biti da je vec odavno raz-gleda- ju. Pozdravio sam se s Meljnikovim i predstavio Dudarovu. — Milo mi je — rckao je on skidajuci nao-ба- ге. — Ja veoma volim neke vase stvari. Mno-go mi se dopada vasa "Zemunica". Morao sam priznati da je "Zemunku" pisao-Surko- v, a da se i meni dopada. — Ne, i "Zemunica" mi se dopada . . . Ne . . . nisam to htjeo da kazem . . . Nekako mi jc to-izlete- lo iz glave. Nego, vi i sami znate sta sam. htjeo reci. (Nastavit ce se) I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000248