Jedinstvo, August 25, 1961

              "Jtf
I
л
тјтг
II II ЦфИшПЦЈ јЈШШШГ' lDlh ti TOHMP1- - 4uef HWSl'" "'%Шј ff % -- .V,— -- . „4 Р- - SW—e": WW T_ffj' ~ . J штчy — — f'T""""" "Х""™ f """ ~-- кџ +. ,, №~Ч!Л
3THANA 4 S puta po Bostii
[Nastavak sa str. trcce]
ihxom zaravanku na kraju scla,
domacin, koji je i sada sjcdio po-red
mene i drzao na rukama di-jct- c,
obazrc se u torn pravcu :
— Tamo su show svi . . . kako
sc koje rodi, poiivi godinu, dvijc
i ... ami re. Vmiru ko u zloj go-di- ni.
. . .Jucer su isto zakopali jc- -
duo. . .
— A lijecnici? Vlasti? Zbog
ccga nc pomaiu?
'— Kako, urate? ... a gdc su
pare? .. . Bio ti je tu jedan dole-to- r,
ali niko (a nije placao i oti-mi- o
pre dve godiiw . . Mi nema-m- o,
a drugi ne daju . . Opstina
isto veli da nema . .— zavrsi on
dosadno — Takva ti je Bosna,
vidis?
— A licit elj? . . Moida on mo-zc
pomoci . . objasniti?
— Ucitclj?! — ni njega ti ne-ma
... a i sla ce da radi u Skoli
bez klupa ? To ti je Bosna, vidis!
Nijesam prosto vjcrovao ulti-ma,
nijesam vjcrovao da sc nala-zi- m
u Evropi. C'inilo mi se da pu-tuje- m
po ccntralnoj Africi, cini-l- o
mi sc da samo vidim gradovc-ccntr- c,
gdjc live bjeli ljudi, go-spoda- ri,
a maknem li za predg-radj- c
vec sc nalazim it ncproho-dn- oj
dzungli gdjc imaju pravo
da zivc i umiru samo urodjenici.
Zadubio sum sc u misli.
1ЈШ smo u staru, oronulu va-rotic- u,
mjcbavinu Istoka i rAa pa-d- a,
Sarcnilo nosnjeulimlije, fc-so- vi,
sajkacc, tipivnc bosanskc
caksirc, kaubojskc hiace, tc mo-de- mc
haljinc, Sivanc po posljed-njo- j
pariskoj modi. Uporedo sa
prosvjcccnoscu i bogatstvom jc-dni- h,
pada u oci neprosvjece-nos- t,
siromattvo i bijeda drugih.
Obicna je pojava vidjeti na ulici
bosonogog i odrpanog muskarca
koji traii posla i raskosno odjc--
Vancouver Van-couver
— (CP) —
pianist Andrea Ka-- .
lanj, studying at the Kiev
Music Conservatory in the
Ukraine, continues to win
the plaudits of Russian mu-sic
masters.
Her latest triumph came at a special international
children's summer camp on
the Crimea where she won
a gold medal for her presen- tation of Chopin in a com-petition
involving brilliant
young students from several
countries.
Word of her victory was
received here by her pa- rents, Mr. and Mrs. E. A.
Kalanj, in a letter from An-drea,
who marked her 16th
birthday Wednesday.
The gold medal and a dip-loma
were presented to An-drea
at special ceremonies
at the camp by Dmitri Ka-balovsk- y,
world-renowne- d
from
Fin-land,
U.S.,
attending
vacationland
Miss
from
since
from
month-lon- g
osmatraJnicu
prvog ranjenog oficira. Cetiri
polozili krilo koje
sva
Nije nekoliko za-robljen- og njemaCkog vodnika. On potvrdio
Nijemci nisu znali nastupa-nje- .
Udar neocekivan i vatra im je na-nije- la gubitke. smo
koji zarobljenistvo, odgovorio
sasvim neoSekivano:
— drugovi opkolili
i sam predao. (Ваб rekao:
komeraden"!)
smo i
vec гакгбсп. Tenkovi' — nepri-jatelji
— zaka5inju radio-ante-na- ma
i najvisc
sto nize, i topovima.
izmedju nasih i ze-ljezni6- kog izriven Na
nasih vjerovatno
Tuzna ali moie
toga . . . 2eljezni6ki nasip artiljerija prcorala uz-d- ui
i popreko. Po izrivcnoj le2e mrtvl
Nijemci, strahovito unakazeni.
preba2en — sag-radi- li nevjerovatno brzo. Protutnjav§i preko
njegovih brvana. smo periferiju
je krkljanac uobicajen
venu damn koja vodi sctnju
razmazeno psctancc.
prosjaci crkvom, res-torano- m,
na uglovima, pruiajit
prolaznika,
milostinju.
Zaustavili dvosp-ratno- m
zutom zgradom. Bolnica.
Dezurni nasjc primio dosta smr-knu- ta
— Mozc ali tko ce
da plati? . Najboljc bilo ako
platili unaprijed . . .
— — sam dosta
— pomoci djc-teti- t,
ccmo govoriti pla-canj- u.
— Varatc. se! — produii mo-noton- im
glasom dezurni. — Na-redje- njc je narcdjenjc . Uvc-de- na
je samouprava u bolnici . . . Prcma narcdjenju opcinc, ne
primamo one nijcsu sta-ll
ju da . . .17 opcini rele da
oni nemaju kasnijc trcati
parama Hi njih go-dina- ma.
Uvidio sam da je uzaludno di-skusi-rati
da
dciurni boji da ga tko "opci-nc"
nhvati za gusu. Samou-prava?
zar nijcsu Iju-ds- ki zivoti? No, komc objasnja-vati- ?
poci u opcinu? Ali
dijete dotada trcba da a za
vjen spas dragocjen jc svaki
Zcna pogledala molecivo.
Popustio sam, bez pokuSaja da
traiim pravdu. Izvadio sam pot-rcb- uu
koju sam srecu
scbi dao kao "prcdu-jam- ".
Za sve vrijeme djc-tel- a
je stajao po i zbunje-n- o
guivao medju prstima svojti
promaslc)u kapu.
Konacno je bilo sve u redu.
Mala smjestili su u bolnicu.
Odmah jc izvricn prcglcd: dif- -
Canada's Andrea Kalanj Wows
Soviet Music Lovers
composer from the
conservatory.
They were won in compe-tition
with students In-dia,
Vie Nam,
the the Ukraine
and Soviet Union
states.
All were the
summer arts for
youth as guests the
government, which in-vites
outstanding students to
the Crimea's
as a for excellence
the school year.
Kalanj was chosen
the Kiev conservatory,
she has been study
ing October, 1960, on
five-ye- ar scholarship
the cultural ex-change.
Mrs. Kalanj, in Vancou-ver
said she will fly to
Aug. for a
visit with her daughter.
"We've had reports from
Pise: Konstantin Simonov
4)
Poslije trideset minuta u dono-s- u
Vuku voj-ni- ka
posto su ga na satorsko
drie sa £etiri kraja.
pro§lo ni minuta, a doyode
je
da zaista za nase
je nasa
velike Kad ga zapitali na
je naSin dospio u
je
Ruski su me sa dviju stra-n- a ja se tako je "Ru-si§- e
na "Vilis" krenuli u Zorau. Put
postaje vjeiiti
svojim
iak postavljene zice za vezu, a
one vise kidaju kulama
Sav prostor prvih linija
je. polju leZi
mrtvih boraca koji su
stradali od mina. pri6a, ne bez
je
zemlji
Iza nasipa je
most prcko rje5ice nasi su ga
stigli na gradi-c- a. Ovdje u takvim pri--
na
Zatim opif
:prcd prcd
rukc u pravcu tra-ic- ci
smo se prcd
lica:
ostati
bi
bi
Kako? pitao
oZtio Prvo trcba
a zatim o
koji n
plate
volje
za cckati na
sa njim, buduci sc
is
ne
No, prcci
Moida
ccka,
mi-nu-t.
me
svotu, na
imao pri i
to otac
strani
Jclu
Moscow
China,
other
festival of
of Rus-sian
reward
during
where
a
Russian
Kiev
26
ga
Sjeli
vezista
nasipa ne- koliko
mala,
people who have seen An-drea
that she is accomplish-ing
so much and is so devot-ed
to her work," Mrs. Ka-lanj
said.
"I Want To See"
"But I want to see it for
myself. I want to see the
conservatory. Andrea will
be back in classes and I
want to see%how she studies,
how she lives and see the
friends she has.
Andrea won the Kiev
scholarship in September,
1959, after she d performed
only 10 minutes for judges
of the Russian cultural ex-change.
She's been invited
to oudition after taking
highest marks in the Vienna
international festival.
Since arriving at Kiev, she
has accepted the conserva-tory's
offer to take the five-ye- ar
course in three years
and has two terms to go to
complete her studies there. 1
NA PUTUZA BERLIN
rfrmiftiratiMffirrfflfallilHte'faiiliJii
tcn'ja! Vclc, da jc sreca Zto smo
jc dovczli, jcr jos se mozc pomo-ci.
Domacina smo odvezli k njc-gov- oi
kuc'i. Na rastanku sam pri-mjeti- o, da su mu ocni kapci trc-peta- li,
dugi brci sc nervozno mi-cal- i. Mati nas jc pozdravila nije-mi- ni
poklonom. Obecao sam im
da at ih na povratku ponovno
posjetiti.
Ccsta je ponovno ulazild u br-d- a.
Za cudo, priroda za mene vi-b- e
nije prcdstavljala onaj car,
kao svega nckoliko sati ranijc
Mrki borovi i bukvc licili su mi
na povampircna cudovista koja
prijeteci pruiaju svojc kandic
prcma meni; krsne stijenc prct-vori- lc
su se u zidinc ncke drvene
iamnicc, moida turskc, a medju
tim zidinama i oiivjelim cudovi-Ztim- a
vidio sam it uskoj dolini
gomilujzmoidenc rajc. Kilomc-tars- ki stubovi prctvarali su sc je-dan
za drugim it male djecje kr-sti- ce
i pruiali sc u dugom, nc-preglcdn- om nizu sa obje stranc
prasnjavog druma.
Krcnuli smo prcma Dalmaciji.
Sutra ce vec prcd mojim ocima
iskrnuti drevni Dttbrovnik u
svoj svojoj meditcranskoj Ijcpo-ti- ,
sa hiljadama bucnih gostiju,
koji i nc znaju, moida, i nc slu-t- c,
da svega nckoliko sati voinjc
ml njih postoji jedan drugi svi-je-t,
jedna druga Jugoslavija
Jugoslavija obicnog covjeka. 0-- ni znadu Bosnu samo kao zcmlju
"sevdaha i itzdaha", zcmlju ro-manti- kc i ljubavi. A o maloj Jcli
i hiljadama njoj slicnih, zar ima
smisla govoriti i kvariti raspolo-icnjc- ?
A kako bi dobro bilo kada
bi o tome rckao nctko koju rijcv!
Do vidjenja, Bosno!
Jedan inostrani turist
porijcklom Jugoslavcn
Za predsjednika Svje-tsko- g
druStva astronoma
izabran je Viktor A. Am-barcunij- an
iz Sovjetskog
Saveza.
likama, utoliko prije sto je Zorau — raskrsni-c- a
nekolikih puteva.
Saperi idu opipavajuci kaldrmu ispred ten-kov- a. Iza njihovih ledja tutnje tenkovi, a za te-nkovi- ma otegli se kamioni s ratnim materija-lorn- .
Grad je u prvom smislu rijeii smrvljen za
onih 30 minuta topovske paljbe i bombardova-nj- a
iz zraka. Kuce su u plamenu, ulice pune
rusevina.
Nama u susret vode kolonu zarobljenika. Na
jednom od njih primjetio sam na §iljelu neko-liko
cnenih konaca. Na to mjesto Nijemci su
obiimo prisivali malu vrpcu sto je bio zriak da
je vojnik u5estvovao u zimskom pohodu 1941.
godine. Ovaj se o6evidno uplaSHo i na brzinu ot-kin- uo
vrpcu, a zaboravio da povadi konce.
Na izlasku iz grada Zorau, na raskrscu, sto-- ji stub s natpisom na njemaCkom: "Loslau —
18 kilometara."
Tenkovi, probivSi se kroz razruseni grad.
skrecu u torn pravcu. Ispred njih grme eksplo-zij- e пјетабке artiljerije. Табпо izmedju Zo-rau
i Loslau presjeca put iduca, jo§ neosvojena
linija пјетабке obrane.
26. marta'1945.
Od jutros se vozimo ka osmatraJnici 95. kor-pus- a, generalu Meljnikovu. Sada, treceg dana
naseg nastupanja, on se nalazi na putu za Las-la-u. 6etiri kilometra ulijevo od druma.
Ovdje smo prvi put u toku ovih dana vidjeli
пјетабки "tehniku" dva-t- ri tenka i napustena
orudja.
N
--
i
- r
i
ч . - '-- " "
.
.
.
.
.
. .
. .
(
—
:
Snaga morskih
talasa
Morski talasi predstav-ljaj- u
strahovitu snagu. Nji-hov- o
dejstvo odrzava se na-roci- to
na morsku obalu. Pre-m- a
proracunima struenjaka,
morski talasi svake godinc
razore najmanje 15 do 20
kubnih kilometara morske
obale, uslijed 6ega dolazi
do promjene oblika mnogih
mora.
Kacunski robot
"Ural—1"
U Sovjetskom Savezu je
konstruiran novi automatski
racunski stroj "Ural-4- ". O-v- aj
matemati6ki robot u sta-nj- u
je da obavi pet do deset
hiljada operacija u sekundi.
Kazu da "Ural-4- " mnogo
bolje "misli" nego mnogi
njegovi prethodnici.
u
U Crnoj Gori postoje dva
cudnovata izvora. To su Go-rnjepoljs- ki vir i Mukavica u
Gornjem polju, najsjeverni-je- m
dijelu Niksickog polja.
Prvi, na dnu polja, ponasa
se za vrijeme kisnog perio-d- a
kao jako krasko vrelo po-sta- je 6itava rje6ica. Za vri-jeme
susnog perioda tokom
ljeta Vir postaje ponor u
kome sc gubi jedan dio vode
rijekc Susice. Ovakvi kraski
izvori koji naizmjeniSno ra-d- e
kao izvori i kao ponori
nazivaju se estavelama.
Gornjepoljski vir lifii na
neko jezero, koje je ljeti §i-ro- ko
40 a u proljece oko 100
metara. Kada Vir radi kao
izvor njegov je nivo nesto i- -
Zapadna Njcmacka
gradi brod na
atomski pogon
U Bonnu je saopceno da
su eksperimentalni radovi
na izgradnji prvog zapadno-njemaCko- g
broda na atoms-ki
pogon "u punom jeku".
German Stepanovic Titov
Letio si stazom, prvog brata svoga,
Slavni sine, roda slavenskoga,
obisao si zemlju nckoliko puta,
i nigdje nisi ni malo zaluta. "
Tvoj uspjeh, imperijalistima sree para,
Socijalizam samo takva cuda stvara.
Mi smo ponosni na uspjehe tvoje,
neprijatelji se njih strasno boje.
Socijalizam se dnevo siri i jaca,
Imperijalisti lude od placa,
Nestat ce ih brzo sa ove planete,
A na drugu nisu u stanju da lete.
I tamo ce biti socijalisti prvi
Sinovi i kceri sovjetske krvi,
Nauka Lenjina svijetom prevladava,
i posljednje udarce imperijalizmu zadava.
J. S.
Vancouver, B. C
Po stranama i nedaleko od njih popadali mr-t- vi
Nijemci — niti ih je odvec mnogo, ni odvee
malo. Za iovjeka koji zamislja savremeni rat
kao bitku na Borodinu, razumije se da je malo,
a meni se uSinilo da ih je mnogo i ja sam za-kljuS- io da su Nijemci јибег i danas imali telke
gubitke.
Iza nekog Obera — a Obera je ovdje nebro-jen- o kao i Nidera — zato §to se sva sela na-zivaju
isprva Ober takav i takav, a zatim Nider
takav i takav, pa opet Ober, a zatim Nider i ta-ko
u beskonafcnost — jednom rijedi poslije je-dn- og takvog obera skrecemo ulijevo ka selu
Polomja: tamo je nasa osmatranica.
Put je baS dobro upropa§cen. Na poslijed-nji- m kilometrima osjeda se da je vojska ovdje
nastupala prije kratkog vremena. LeSevi Nije-mac- a, ubijeni konji na kojima se krv jos nije ni
skorila, пјетабка oklopna kola koja jos dogo-rjevaj- u,
na§i motorizovani topovi raskinuti na
tri dijela.
Prilazeci prvim seoskim kucama razabrao
sam po zvueima bitke da smo dospjeli u neka-ka- v klin: ovdje pucaju ne samo sprijeda i s
Hjeva nego i od pozadi.
Na raskrsnici stoji tenk od 34 tone iz 6eho-slovac- ke brigade i iz njega jos kulja dim. Uli-jevo
od puta le2e nasi poginuli, pokriveni 2a- -. torskim krilima i niiim nepokriveni lesevi Nje-mac- a. Kod tarabe na putu netko je£i: previja-j- u
ga.
Zaustavijamo se pred supom pored koje sto- ji kapetan.
— Gdje je general Meljinkov?
— Ne znam — odgovara on. — A znate li vi
gdje je stab 95, korpusa?
— Za§to ? — pitam ga ja.
— Pa treba tamo da odvezem dvadeset za-robljenika.
TORONTO: SEDNIGA ORGANIZAGIJE SJK
Savez Jugoslavenskih Kanadjana odrzace svoju se-dni- cu
u ponedeljak 11. septembra 1961. u prostorijama
479 Queen St. West.
Posto ce na sednici biti vrlo vaznih pitanja za di-skus- iju
i izmene misTjenja u pogledu naieg rada u do-laze- coj jesenskoj i zimskoj sezoni, pozivaju se svi clano-v- i
da neizostavno dodju.
Oni koji zele postati clanovi nase organizacije, ta-ko- dje dobro dosli na ovu sednicu.
Izvrsni odbor
VANCOUVER: REDOVNA SJEDNICA KJU
(Promjena datuma)
Kanadsko JuznoslaVensko Udruzenje zakazuje
svoju redovnu sjednicu za nedjelju 10. septembra 1961.
godine, u prostorijama Jugoslavenskog Prosvjetnog Do-m- a, 767 Keefer Street.
Sjednica treba da pocne u 2 sata poslije podne.
Ovime se pozivaju svi dlanovi Udruzenja, da pos-je- te
ovu sjednicu. Clanovi, koji nijesu jos dobili svoje
£lanske knjizice trebaju doci na sjednicu i podinuti ih
a oni clanovi koji vec imaju Slanske knjizice, trebaju ih
sa sobom donijeti na sjednicu i kod tajnika izviditi kako
stoje sa svojom Slanarinom.
Telefon Udruzenja: MU 5-96-
19.
TajnJk
Neobicni izvori nilcsickom
znad visine susjedne rijeke
SuSice, a kad radi kao po-nor,
nivo mu je prosjecno
oko 14 metara ispod nivoa
rijeke. Pri minimalnom ni-vo- u
jezera (obicno u septe-mbr- u) dolazi do "pucanja"
Vira: poslije podzemne tut-njav- e
javlja se u jezeru o-gro- man vrtlog i sva se voda
iz jezera gubi u ponoru. Po-slije
pola sata voda se uz tu-tnja- vu
vraca da bi ispunila
jezerski basen do predjas-nj- e
visine. Ovaj prirodni fe-nom-en
jo§ nije naucno obja-snje- n.
Drugi interesantan kras-ki
izvor vrelo Mukavica na
dnu srednjeg dijela Gornjeg
polja, neposredno uz put za Lick sale
Gdjc jc stao
Godine 1912. drzao Milos u
selu V. govor pred narodom.
Govorio je protiv 6etnika ko-je
je nazivao najpogrdnijim
imenima: "To je stoka, oni
su obicna g , . . . " Drug Go-jk- o
gurnu govornika i prisa-pn- e
mu da je pred narodom
nezgodno govoriti nepristoj-n- e
rijcCi.
— Gdje sam ono stao? —
zapita Milan hoteci da nas- -
tavi govor.
— Stao si, Milane, na onom
sto smrdi! — odgovori mu
Dane koji je stajao pqkraj
govormce.
Sve osim zdrcbadi
Partizan s nadimkom Sosa
bio je neobi£no omiljen me-dju
drugovima jcr je bio ve-selj- ak
i ialjivdina, a bio je i
majstor u pravljenju oruzja,
bombi i upaljaca za mine. U
januaru. 1942. godine upad-n- e
u neoslobodjeno selo i ra-spri- 6a
se s ilegalcima o svom
zanatu. Ilegalci su mu do-nos- ili
na popravak tko pu§--
Niksic izgleda kao plitkv
bunar, dubok samo 1,5 me-t- ar
i ne bi se razlikovao od
ostalih kraskih izvora u Ni-ksick- om polju da voda iz
vrela ne izbija u odredjenim
vremenskim razmacima. Ta-kva
vrela, takozvane potaj-nic- e, predstavljaju rijetkost
i u Jugoslaviji, tako bogatoj
kraskim pojavama. Vrelo
Mukavica radi kao potajni-c- a
samo ljeti, dok je zimi
stalni kraski izvor. Period
istjecanja za vrijeme ljeta
iznosi oko 40 minuta, dok
period mirovanja traje oko
30 minuta. Princip rada po-tajni- ce sli6an jo mehanizmu
prctakanja tekucine crije-vo- m
iz ba6ve u manje sudo-v- c.
e
ku, tko revolver, a pojedini
narucivase minu ili bombu.
Uz ognjiste je s njime sjc-di- la
i jedna postarija zona
koja upita: "Ama, druze, jo
li ti sve pravis?" Sosa u sali
odgovori : "Pravim, bako.
sve osim zdrebadi!" Kad to
6u, baka ga lijepo zamoli:
"Daj nauci i njih praviti,
bog ti dava, ta vidis li da
smo ostali bez zdrjebadi,
sve pokupise prokleti Tali-jan- i."
Ncvoljc kuiira Jovice
Poznato je da su se u ratu
partizani podmirivali odje-co- m
i obucom koju su otima-- li
neprijatelju. Ali medju
borcima bilo je i malih pL-ni- ra
za koje se nije mogla
naci oprema po mjeri. Jedan
od takih dje6aka, kurir Jo-vi- ca
tuZio se na Nijemce za
vrijeme konferencije : "Na
meni je sve preveliko a oso-bit- o
cipele. Kad treba da se
okrenem nalijevo krug, no-g- e
mi se okrenu, a cipele o-st- anu
na istom mjestu!"
(Iz Lickih novina'!)
On pokazuje glavom na supu iz koje izviruju
zamazani i preplaseni Nijemci. A ja njemu ma-p-u
na kojoj se vidi gdje je stab, oko osam kilo-metara
iza nas.
— Uh, kako je daleko! — ljuti se kapetan.
— A moram tamo da ih sprovedem.
Polomja je veoma dugaSko selo, otprilike tri
kilometra. Proili smo ga gotovo sveg, ali vezisti
koji vuku 2ice i obicno znaju vise od drugih,
kazu nam da cemo komandanta korpusa naci
jo§ dalje, kod crkve.
U crkvenoj porti zaista stoji ne6iji "Vilis".
Meljnikov sjedi u polusuterenu parohijske
kuce, zajedno s Dudarovim, komandantom 351.
divizije. Meljnikov je obrijan, гакорбап do gr-l- a,
u iistom iutom Siljelu sa zategnutim opa-sa6e- m.
On je isti onakav kakav je bio prvog
dana nastupanja: rumen, stalozen, uredan, kao
da je maloias izisao iz kupatila i sprema se da
popije tri case jakog caja.
Medjutim, Dudarov je zamazan, oznojen, za-rast- ao
u bradu koju tri dana nije brijao. I sav
crn kao nagoreo panj.
Oni sjede jedan preko puta drugog, pred ne-k-om
mapom, i mora biti da je vec odavno raz-gleda- ju.
Pozdravio sam se s Meljnikovim i predstavio
Dudarovu.
— Milo mi je — rckao je on skidajuci nao-ба- ге.
— Ja veoma volim neke vase stvari. Mno-go
mi se dopada vasa "Zemunica".
Morao sam priznati da je "Zemunku" pisao-Surko- v,
a da se i meni dopada.
— Ne, i "Zemunica" mi se dopada . . . Ne . . .
nisam to htjeo da kazem . . . Nekako mi jc to-izlete- lo
iz glave. Nego, vi i sami znate sta sam.
htjeo reci.
(Nastavit ce se)
I