Jedinstvo, August 25, 1961

              hlazi svakog i JedmsTvo Godihija
га Kanadu 6
Adrcsa:
7 dohfa
Toronto Ontario
3-16- 42
VOL. XIII. 61 25, 1961 PRICE COPY
APIZERSTVO
Mucno jc slusati tvrdnjc da prihvatanjc so-vj- (t
skih prijcdloga o BcrUnu i Njcmackoj predsta-vljal- o
"novi Minhen" i"apizerstvo". To nijc samo
mijesanje pojmova, atentat na zdrav ljudski
razum. Iza toga sc kriju iwpostcne namjere.
Sta jc hio "Minhen" i "apizcrstvo"? Pod tim
sc razumijeva britanska, francuska i amcricka po-litik- a
impcrijalistickog pogadjanja sa Hitlcrom na
racun naroda dntgim svjetskim ratom.
llitlcra sc nastojalo umiriti ['apizovati'"] zrtvova-nje- m
C'ehoslovackc, Poljskc i driigih zemalja u Isto-cn- oj
Evropi. To jc n sustini Vila antisovjetska po-litik- a,
jcr jc glavni cilj bio unistenje Sovjctskog
Savcza. To jc sramota [i zlocin!'] zapadnih drzava
i had bi danasnji upravljaci drzava znali sto
jc to sramota nc bi sc usudili javno spomenuti tu
rijec. Ali cto, to im glavni "argumenat" protiv
prijcdloga Sovjctskog Savcza da sc uklonc ostaci
onoga sto jc njihova apizcrska politika prouzroko-vala- .
To nc bi bilo nikakvo "apizcrstvo" ako bi sc
potpisao mirovni ttgovor sa Njcmackom, odrcdile
njemacke granicc, ogramcilo naoruzanjc, polozilo
zdravc temclje za ujcdinjenjc Njemacke, kako to
prcdlazc Sovjctski Savcz. Naprotiv — to jc goruca
polrcba danasnjicc. Krajnji jc da sc to ucini.
Ako sc danas mozc govoriti o "apizcrstvu", on-d- a
bi sc tim imenom mogla okrstiti samo danasnja
politika Washingtona, Londona i Pariza, koja sc
od njihovc predratne politike razliknjc samo po
formi ali nc po sustini. Glavni ovc politike jc
Njcmacku na impcrijalistickim i milita-rist
ickim tcmcljima i gamut ju na novc osvajackc
pohodc na Istokn — protiv socijalistickog svijeta.
Vika protiv "apizovanja" Sovjctskog Savcza samo
sluzi za prikrivanjc stvarnog apizovanja rcakcio-narni- h
sila Njemacke.
Narodi su krvavo plat Hi politika apizovanja
Sadasnja politika Washingtona, Londona,
Pariza i Ottawc mozc da zavrsi jos vecom katastro-fom- .
Sovjctski Savcz jc podnio svojc prijcdlogc o
Njcmackoj. Trcba traziti da Washington, London i
Pariz podncsu svojc, i neka onda sjcdnu za zajedni-vk- i
sto i razmotrc jedan i drugi plan, i doncsu odlu-k- n.
ovako daljc nc mozc ostati. Njcmacka ?
prottzrokovati novi sc proslijcdi dosaduZ-nji-m
BER LINSKA SITUACIJA
Nehru daje za pravo SSSR
Neutralac Nehru je izja-vi- o
da Njemafcka Demokrat-sk- a
Republika ima pravo
zatvori granicu izmedju Is-tocn- og
i Zapadnog Berlina.
Istocna i Zapadna Njema-бк- а
odavno funkcionisu kao
suverene drzave i normalno
je da kao takve kontrolisu
kretanje preko svojih grani-c- a.
Nehru je istakao da se za
padne sile (Sjedinjene Dr-zave,
Velika Britanija i Fra-ncuska)
u Berlinu nalaze po
dobroj volji Sovjetskog Sa-ve- za
a ne nekim pravom.
U prilog svoga stanoviSta
Nehru je naveo cijeli niz do-kumen-ata.
On je govorio u indijskom
Savez Vatikana Washingtona
Za vatikanskog se-kret- ara
vanjskih poslova —
druge najodgovornije licno-s- ti
u Vatikanu poslije pape
— izabran kardinal Am--
leto Giovani Cicognani, koji.
je vise od 25 godina bio a-posto- lski
nuncij u Washing-tonu- .
Kazu da je Cicognani na
taj polozaj postavljen na iz-ri- iti
zahtjev ameriikog ka-rdina- la
Spellmnna, koji je
za to specijalno putovao u
Rim.
Politika katolifkc crkve i
' -- "fc. - 7 #- - Г
Tridcscta godina klahnja.
utorka petka
pretplata:
dolara,
osiale zemlje
470 Queen Street West
2-- П, Telefon EM
No. (1155) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 8c PER
bi
nego
driigih prcd
ovih
jc
cas
cilj
obnoviti
Hillcra.
'
- . '
Stanjc
rat ako
putcm.
da
novog
jc
parlamentu u debati o indij-sk- oj
vanjskoj politici.
U medjuvremenu, situaci-j- a
u Berlinu je i daljc kraj-n- e
napeta. NjemaSka Demo--
кгаика JtepuuiiKa smanji-l- a
broj prolaza izmedju Is-to6n- og
i Zapadnog Berlina.
Zapadne sile su na to odgo-vori- le
postrojavanjem trupa
uz granicu.
Sovjetski Savez je uputio
novu notu Sjedinjenim Dr-zava- ma
o prilazima gradu.
Nota sadr2i optuzbu da Sje
dinjene Driave koriste zra-in- c
veze sa Zapadnim Ber-lino- m
za ubacivanjd spiju-n- a,
agenata i sabotera u Nje-таб- ки Demokratsku Repu-blik- u.
i
politika Sjcdinjenih Driava
su i dosad i§le ruku pod ru-k- u
a odsad ce biti jo§ tje§-nj- e.
Vec je donijeta odluka
da Cicognani osjeti Sjed.
Drzave ove jeseni.
U vezi s tim istife se da i
najnovija papinska encikli-k- a 'Mater et magistra' odra-iav- a
poglede "amerike cr-kve- ne struje" na zbivanju u
danasnjem svijetu.
Savez . Vatikana i Wash- -
za pnlike u svijetu.
Borba za spas Mine-Mi'- ll
unije u Sudbury
Tcror na mitinzima
Mike Solski, predsjed-ni- k
drugog distrikta Mine--
Mill unije bio je fizicki
napadnut na mitinzima
lokala 598 u Sudbury za
to sto je trazio da govori
po prijedlozima o prego-vorim- a
sa INCO koje je
podnijela uprava lokala.
Solski je trazio dozvolu
da govori o tim prijedlozi-ma,
ali mu predsjednik
Gillis nije dozvolio. Kad je
Solski stupio na pozornicu
da govori, Gillis je pozvao
redare da ga udalje. Neki
clanovi su posli u obranu
Solskog i tako jc doslo do
opce tuce. Pozvana je po-Iici- ja
da uspostavi red.
Gillis je takodjer dao
suspendirati unijske "shop
stewards" koji su potpisa-l- i
apel glavnom predsjed-nik- u
unije da preuzme po-slovan- je
lokala zbog nep-raviln- og
rada Iokalne up-rav- e
na celu sa Gillisom.
Trazi se
vojnih
unije
Local
takav postu- -
za
baze od
u Ovih dana dva
je Tunis zbog
zbog 2ega se u
je
Sovjetskog sa baza u
ne samo ove
sovjetskim nego
uz bili samog
sa da
sila u Ova dva
se izlazu Sijim
se baze.
Istocnoj Njemackoj i
Komentar
Povodom situacije u
sovjetska
TASS objavljujc
u istiJe da 2ivot u Ber
linu tece kao i obiino, a da
"propagandistiSkl centri Za-pa- da
teze da
sltuaciju u U ko-menta- ru
se ka2e da je vlada
DR NjemaCke uvela
na granica-m- a
svake
niko nije
postojanje takve kontrole u
drzavama kao izvor
prijetnji miru medjunaro-dno- j
Prirodno
se u
da je DR Njemadka, kao
drfava, u
pravu da poduzima
za granica ko-je
ona
komentaru sc dalje
tice da se sovjetske trupe
u DR NjemaSkoj na
osnovu
u sa sporazumom sa
DR Njemac'ke, a ne
kao okupacione
takodjer pise da
su Setvorni status
sile vec oda-vno
podkopale" i da "od c"e-tvor- nih
koje
sada podsjecaju zapadne si
le, u nista nijc
ni§ta dob- - a to je kriv
roga
Zapad."
(Nastavak str 2)
Clanstvo poziva glavnog predsjednika unije da
preuzme poslovanjc 598
Sudbury. — Slanstvom Mine-Mi-ll u
Sudbury pokrenuta je da glavni predsjednik uni-je
poslovanje 598, kako to odredjuje
unijska konstitucija.
U ponedjeljak 21. augusta u Hstu "Sudbury Star"
je nacionalnom predsjedniku od 61ans-tv- a 598" (An the National President
from Members of 598), potpisan po blizu 300
u kome se tvrdi:
Prvo, da funkcioneri
598 itd.)
planiraju odcijepiti ovaj lo- -
kal od Mine-Mi- ll unije, §to
bi odvojiti
Sudbury od
ove unije u metalsko-rudar-sk- oj
industriji Kanade i Sje-dinjen- ih
da ce
pak funkcionera 598
pregovore sa Inter-national
Co.
kolektivnog To
predstavlja pokusaj potko-pavan- ja
unije 61anstvu u Sud-bury.
zadrzavanjem
Slanarine nacionalnom
likvidacija
baza
Vojnc na tudjim teritorijama jesu jedan
uzroka napetosti svijetu. smo vidjeli
primjera toga. Prvo francuski napadaj na
Bizerte, ponedjeljak sastala Generalna
skupstina Ujcdinjenih nacija. Drugo sovjetsko obja-vljivan- je
tajnih planova pakta za bombardira-nj- e
Turskoj, Iranu i Pa-kistani
Takav napadaj da bi izlozio ze-ml- je
protu napadajima, bi njihovi pre-dje-li
sovjetsku granicu uni§teni po silama
pakta ciljem se sprijec4 ulaz sovjetskih
trupa njih. primjera pokazuju
opasnostima zemlje na teritorijima
nalaze strane
TASS-- a
Ber-linu,
agencija
komentar
kome
dramatizuju
gradu".
kontro-l-u
kakva postoji
suverene drzave.
Dosad smatrao
drugim
i
sigurnosti. je,
kaze komentaru TASS,
su-vere- na
potpuno
mjere
zaStitu svojih
smatra neophodnim".
U is--
nalaze
Varsavskog ugovora,
skladu
trupe. Ko-mentat- or
Berlina
"same zapadne
sporazuma, na
stvari ostalo, ingtona obecava za
na
Medju
akcija
preuzme lokala
objavljen "apel
lokala Appel to
£la-nov- a,
lo-kala
(Gillis, Porier
znaftlo radnike
hiljada Slanova
Drzava.
Drugo,
lokala
otezati
Nickel obno-v- u
ugovora.
potpore cijele Mine-Mi- ll
Trece, up-la- te
CENTO
Savcza
CENTO
jasno ka-kvi- m
vojne
vladom
lokala
Prema vijestima iz New
Yorka, sovjetski predstav-ni- k
na izvanrednom zasje- -
danju Generalne skupstine
u svom prilogu diskusiji fra-ncusk- og
napadaja na Tunis
spomenuo je vojne baze na
teritoriju drugih zemalja i
naglasio da one trebaju biti
likvidirane u interesu naro-da
na 6ijem teritoriju se na-laze
i u interesu svjetskog
mira. Njegovo stanovi§te na-pa- o
je ameriiki delegat
Adlai Stevenson, koji je re-k- ao
da se na optuzbe sovje-tskog
delegata ne treba ni
osvrcati. Stevenson nije osu-di- o
"Francusku zbog napa-daja
na Tunis, niU je podu-pra- o
tuniski zahtjev da Fra
ncuska povuee svoje sile iz
Bizerte. Sli6no stanovi§te za-uze- la je Velika Britanija.
Francuska je £ak odbila da
prisustvuje zasjedanju Ge-neralne
skupStine I Imperi-jalisti6k- e
drzave su ujedi-njen- e
protiv malog Tunisa i
njegovih nacionalnih prava.
Sjedinjene Dr2ave imaju
baze na teritoriju 50 drzava.
Medju njima je i Kanada i
Velika Britanija. One su je-dan
od razloga nezadovolj-stv- a
naroda ovih zemalja
protiv Sjedinjenih Drzava ;
drugi razlog je politika e-kono- mskog
poJSinjavanja i
porobljavanja. Kako javlja
agencija Reuters iz Londo-na,
ova pitanja ce se disku-sira- ti
na britanskom tredu-nijsko- m
kongresu, koji ce se
odrzati poc"etkom septemb-(Nastav- ak
na str 2)
"f-- %~ r?w„"mK m w #Жв
uredu unije, funkcioneri lo-kala
598 su prouzrokovali
njegovo suspendiranje i ta-ko
61anstvu oduzeli njihova
osnovna demokratska pra-va,
uklju6iv pravo da budu
zastupljeni na konvencija-m- a
i da glasuju u izborima i
referendumima.
Odbor za obranu Mine-Mi- ll
(Committee to Defend
Mine-Mil- l) pozvao je 61an-stv- o
u Sudbury da potpise
peticiju za preuzimanje po-slova
lokala po glavnom pre-dsjedniku.
Prema pravilima
unije (taCka 8, glava 11),
glavni predsjednik moze da
aktuje na pismeni zahtjev
25 posto Slanova u dobrom
stanju.
Peticija je pokrenuta na-ko- n
vijesti da je United
Steelworkers unija робе1а
potajno upisivati 61anove u
Sudbury sa ciljem da potis-n- e
Mine-Mi- ll uniju. Ta vijest
pojavila se u mjesnoj stampi
u srijedu 16. augusta. Dese-ta- k
dana ranije, predsjed-nik
drugog distrikta Mine-Mi- ll
Solski je javno optuzio
predsjednika lokala 698
Gillisa i ostalc funkcionere
koji s njim saradjuju, da su
se povezali sa Steelworkers
unijom i da rade protiv
Mine-Mil- l.
Optuzbu Solskog potvr-djuj- e
§tampani materijal
Steelworkers unije o njezi-n-oj
aktivnosti na podrufiju
Sudbury, koji je reproduci- -
ran u vijesti mjesne §tampe
16. augusta. Usprkos ovih
dokumcntiranih dokaza, Gil-lis
je izjavio da "nije upoz-na- t'
sa aktivno§cu Steelwor-kers
u Sudbury.
U Port Colborne, £lanstvo
lokala 637, sastojeci se od
radnika uposlenih u rcfine-ri- ji
nikla International Ni-ckel
Co., donijelo je odluku
da ne 6c nastupiti Zajedno
sa lokalom 598 u pregovori-m- a
sa kompanijom dok he
bude рго&Зсепо pitanjc ak-tivnosti
Steelworkers unije u
Sudbury, t. j. uloga njego-vih
funkcionera na c"elu sa
Gillisom.
Pobjeda naprednih
sila u Brilanskoj
Guijani
U Britanskoj Guijani odr-2a- ni
su izbori. Pobijedila je
Narodna progresivna parti--
ja, kojoj na celu stoji Dr.
Cheddi Jagan. Od 35 mjes-t-a
u Zakonodavnoj skupsti-n- i
ova partija je dobila 20.
Desnicarska stranka je do
bila samo 4 mjesta.
Narodna progresivna par
tija je za punu nezavisnost
Britanske Guijane, koja se
nalazi izmedju Venezuele i
Surinama i ima oko 600.000
stanovnika. Ova partija je
pobjedila jedanput ranije,
ali je Jagan bio proglasen
"komunistom" i nasilno svr--
gnut s vlasti. Britanija je ka- -
U julu u Kanadi je bilo
354.000 nezaposlenih
U mjesecu julu u Kanadi je bilo 354.000 nezapos-lenih,
saopcava drzavni biro statistike.
To je za 16.000 manje nego u mjesecu junu, ali
24.000 vise nego u julu prosle godine.
Ovo je najveci broj nezaposlenih za mjesec juli od
svrsetka rata i predstavlja 5.2 posto radne snage.
Period sezonskih radova primice se kraju i broj
nezaposlenih ce se opet povecavati.
Besposlica je postala stalna pojava u ovoj zemlji.
To je plod danasnjeg drustvenog uredjenja. Kapitali-za- m ne moze osigurati puno zaposlenje.
da seNoezrgaapnoiszliernaijmu irabdonriec.ima nema drugog puta nego
KAKVA BUDUCNOST?
O ccmu Rovorc podaci
kanadskog izvoza
Ovih dana objavljeni su
podaci o kanadskom izvozu.
Izmedju ostalog je iznijeto
da 56.3 posto izvoza otpada
na Sjedinjene Drzave. Za-ti- m dolazi Velika Britanija
sa 17.1 posto, ostale ko-.monvelts-ke
zemlje 6.2 po
sto, zemlje Zajedni6kog ev-ropsk- og trzista 8.1 posto,
Japan 3.3 posto, sve ostalc
zemlje 9 posto.
Sta se izvozi? Cetrdeset
posto izvoza sacinjavaju in-dustrij-ske
sirovine koje slu-z- e
drugim zemljama za pro-izvodn- ju
robe, koju Kanada
u mnogim slu6ajevima po-nov- o
uvozi. Cetrdeset posto
izvoza saCinjavaju poljopri-vredn- i
proizvodi i riba. In- -
dustrijski proizvodi safiinja-vaj- u
samo 20 posto kanads-ko-g
izvoza.
Mnogi smatraju da je sta-njc
kanadskog izvoza neza-dovoljavaju- ce
i da bi txeba
lo raditi na tome da se sma
nji izvoz sirovina i poveca
izvoz gotovih proizvoda tj.
da se izgradjuje industrija
i sirovine pretvaraju u goto-v- e
proizvode u domacim
tvornicama. Jedan rezultat
toga bio bi osiguranje zapo-slenj- a
ne samo onim radni
cima koji su sada bez posla,
nego i hiljadama novih. Ali
oni koji o tim stvarima da-nas
odlucuju, nemaju nam-jere
poci tim putem. U izv-jeSta- ju
se kaze da vlada na
i
i ugovora.
i
tri i
Ostale vijesti :
Strajk Royal
Hotcla u se
nastavlja. Izgledi pobje-d-u
Glavnu
krivnju vodstvo
je borbene
tode i drugih unija.
Radni5ke u Vancouve-r- u
ovih predlozile
da se organizira bojkot
Strajk radnika u
Torontu i Hamiltonu je
rst'u. uvuui su U(I
Guijani priznala veca
ali je u svojim
ma zadrlala obranu i vanj-sk- c
poslove.
mjerava povecati si- -
se tako
razlog je taj sto kana-ds- ki
kapitalisti na taj nacm
i dolaze do pro-fi- ta
nego da kapital
u izgradnju tvomica i
traze za te proizvo
de. Drugi je razlog to 2to
ameri6ke korporacijc
potpuno gospo-dar- e
kanadskim prirodnim
bogatstvima i odredjuju ka-ko
ce se koristiti. Ameri6-ki- m
korporacijama je
unosnije prevoziti sirovi-ne
u njihove tvornice u Sje-dinjene
Drzave i Kanadi
prodavati gotove proizvodo.
Ranije ove korporacijo
podizale tvornice u
Kanadi, ali je sve ma-nje,
dapace, vec po-dign- ute tvornice ovih kor-porac- ija
slu2e samo
kao skladiSta za proizvode
napravljene u njihovim tvor
nicama u Sjedinjenim Dr2a-vam- a.
Zlo je u §to Kanada
nema bi se po-svet- ila
izgradnji i napretku
zemlje. Sadasnja vlada, kao
i njezina predhodnica, jc
onih kojima nije stalo
do zemlje i naroda, nego
da profita, povecanja
bogatstva. ce to ici dok
ne progleda i preuz-me
upravljanje zemlje u
SA UNIJSKOG FRONTA
PREGOVORI IZMEDJU UNIJE AUTOMOBILSKIH
RADNIKA I KOMPANIJA U SJED. DRzAVAMA
U Detroitu se vode pregovori izmedju nije automo-bilski- h
radnika (UAW) kompanija (General Motors,
Ford Chrysler) za obnovu kolektivnog
ovih pregovora je od va2nosti za automobilske radnike
u Kanadi. Stari ugovor istice krajem ovog mjeseca.
Posljednja ponuda kompanija je povi§ica od 18 cen-- ti
u toku godine (6 centi godisnje) nel'e pobolj§ice.
Unija se nije zadovoljila ponudom.
uposlenika
York Torontu
za
su dosta slabi.
snosi unije
koje odbilo me
pomoc
unije
su dana
CPR-a- , kome hotel pripada
luSkih
za- -
puvisicu
snije
ruka- -
izvoz
rovina
Zasto to radi? Je-dan
brze lakse
ulazu
onda
triiste
velike
danas skoro
mno-g- o
su
svoje
toga
mnogc
danas
tome
vlade koja
vlada
svoga
Tako
narod
svoje ruke.
Ishod
prava,
15 centi u toku dvije godine.
U ponedjeljak treba po-6-eti strajk Slanova Irono-worke- rs
unije u Port Arthu-r- u.
U Stratford u (Ontario) o--'
sudjena su dva Slana unije
elektriinih radnika zbog
strajkaSke aktivnosti.
Xovi sistcm penzije
u Ontario
Vlada provincije Ontario
proufava novi zakon nenzi- - onisanja radnika. Zakon bi
vaSio za sva poduzeca koja
uposluju vi§e od 16 ljudi.
Radnici bi uplacivali jedan
dio i u slucaju prelafcnja s
jednog posla na drugi pre-nos- ili bi i steifenu penziju.