Jedinstvo, August 25, 1961

              STRANA 2
7Z ADmNISTIlACIJE
PRVI POZDRAV
JEDAN OD STARUI ClTAOCA
I GRADITELJA STAMPE
PRIL02I0 50 DOLARA U
CAST 30-GODISNJ-ICE
Posljednjih 30 godina naSa progresivna Stampa bila
je glavni dimbenik u propagiranju naprednih ideja i or-ganiza- tor
progresivnih snaga medju iseljenim Hrvati-m- a,
Srbima i Slovencima u Kanadi.
U tih 30 godina ona je odgojila ljude jaka karak-ter- a,
nadahnute i odate progresivnim idejama. Oni su se
isticali u organizaranju sindikata u automobilskoj, 6eli-dno- j,
Sumskoj, ribarskoj i u drugim industrijama. U Stra-jkovski- m
borbama oni su uzimali udeSca. U nasim nase-ljim- a
prcdstavljaju najpozitivniji dio emigracije. Zaje-dno
sa ostalim kanadskim radnicima istupali su u borbi
za civlne slobodStine, za nezavisnost Kanade, za mir u
svijetu i, generalno govoredi, za bolji 2ivot kanadskog
naroda. Te je ljude izgradila na§a Stampa i mogu nam
biti na ponos.
I usprkos svih poteSkoda i zapreka, "Jedinstvo" od-lud- no
stoji na braniku ideja za koje su se borili naSi pro-gresiv- ni
ljudi u zadnjih 30 godina.
Proslava 30-godi§nj-ice
nije obidna godisnja pros-lav- a.
To je proslava 30 godina narodnog rada medju na-Si- m
iseljcnicima. Ovo je proslava stampe koja je od na-Si- h
radnika stvarala i stvorila Selik borce za bolji 2ivot
radnog naroda.
Nije sludajno da su naSi radnici davali svoje 2ivote
za slobodu Spanjolskog naroda, u oslobodiladkoj borbi
naSih naroda, bivali deportirani i zatvorani za udeSde
§trajkovima borbama, do najveceg maksimuma poma- -
gali moralno i materijalno narodno oslobodiladku borbu
u Jugoslaviji. Te zrtve mogu samo dati radnici izgra- -
djeni u klasnoj borbi i pro2eti progresivnim idejama,
koje je propagirala na§a Stampa.
♦
Ovih dana doSao je u ured "Jedinstva" radnik, pi-on- ir
nase Stampe. Nije on bogat dovjek, niti se je poseb-n- o
isticao, ali uvijek materijalno pomagao паби Stampu
i u kampanjama je dobivao po jednu ill dvijc nove pret-plat- e.
Skroman je to dovjek. U razgovoru pretresli smo
mcdjunarodnu situaciju — Berlin i ostalo, malo se do
takli Jugoslavije, pa onda presli i na 30-godiSnji-cu.
Po-dc- o
jo§ od '"Borbe" — kako smo se zalagali : sakupljali
"pedake", raznaSali iz kuce u kudu, pravili kudno pri-red- be
za fond, kako nas je reakcija ometala itd. Ali —
ka2e on — ako smo slozni i odan! radnickoj stvari nista
nas ne moze omesti i evo ja dajem u cast 30-godisnj-ice
50 dolara.
To je prva spomenpriznanica za materijalnu po-m-oc
koju smo izdali nasim pionirima i pomagacima.
Mi se nadamo da ovo nede biti jedini lidni primjer
odanosti i spoznaje potrebe materijalnog pomaganja
nase Stampe.
Pisali smo da su pripreme u naseljima ц toku. Sa-vez- ne
organizacije stvaraju planove. Ovdje demo napo-menu- ti
da je Izvrsni dobor ogranka SJK u Torontu pre-dvid- io
plan za proslavu i druge jesenske aktivnosti, koje
de podnijeti idudoj sjednici na nadopunu i usvajanje.
Ali nije ovo proslava samo saveznih organizacija
ved svih ditalaca naSe Stampe. Narodito imamo u vidu
mala nasclja. U malim naseljima, kao recimo Sarnia,
Levack, Port Colborne, Thorold, Calgary, Nelson, Ed-monton
i druga, gdje imamo prilidan broj pretplatnika.
Mi smatramo da je njihova duznost i obaveza da pros-lav- e
30-godiSnj-icu
Stampe. Ova proslava moze biti u for--mi
kudne priredbe ili kojoj drugoj formi, prema lokal-ni- m
prilikama.
Pored malih nasclja lijepi broj pretplatnika ima-mo
po sumskim kempama, gradjevinskim radnjama
itd. Ovi naSi pretplatnici mogu proslaviti 30-godiSnj- icu
dobivanjem novog pretplatnika, novdanim prilogom, za
koga de pored sluzbcne potvrde dobiti spomen-prizn- a-nicu
za materijalnu pomod.
U izdanju od 18. augusta, urednistvo je javilo —
da de jubilarno izdanje "Jedinstva" izadi 2. novembra.
U ovom izdanju de biti objavljeni svi pozdravi i dopisi
pojednaca i saveznih organizacija. PoSto je vrijeme
kratko, potrebno je da se pozdrav i dopisi podnu odmah
slati.
Napred drugovi i drugarice sa pripremama za pro-slavu,
da nal pokret i stampa zabiljezc joS jcdan uspjeh
na polju rada za naSu novinu "Jedinstvo".
I. 5TIMAC
JeemnStvO
Authorized aa Second
#
Da li z bog i
Posjetio ured
U utorak 22. augusta do-putov- ao
je iz Schumachera
u Toronto drug Jakov Gru-biS- ic
na Ijednidki pregled.
Odsjeo je u hotelu Ch. Pu-pid- a.
Prvo mu je bilo da posje-t- i
ured "Jedinstva" i posav-jetuj- e
radi Ijednika. Proveli
smo dva sata u razgovoru 0
raznim stvarima, najviSe po-kre- tu
i Stampi, posebno pro-sla- vi
30-godisnj-ice
naSe Sta-mpe.
Ovom prilikom drug
GrubiSic je dao novdani pri-lo- g
za "Jedinstvo".
Drug GrubiSic je jedan
od pionira naSe Stampe i po-kret- a.
Kroz proSlih 30 godi-na
uvijek je moralno i mate-rijalno
pomagao naSu Stam- -
pu i radio na njezinu proSi-renj- u.
U ime uredniStva i uprave
najljepSe se zahvaljujemo
drugu GrubiSidu na posjetu
i novdanom prilogu.
Uprava
Pismo
Welland, Ont. — Stovani
drugovi, malo sam zakasnio
sa obnovom. Razlog je da se
nisam sjetio kad istjede
pretplata. Vi biste trebali
pismeno javiti kad pretpla-t- a
istide.
U listu prilaSem 8 dolara:
obnova, kalendar i fond.
Sa pozdravom—
D. I.
Ispravak
U proSlom broju "Jedins-tva"
objavljena je fotogra-fij- a
Hitlerove "Stabske kon-ferenci- je
na istodnom fron- -
tu" sa objaSnjenjem da je
originalno izaSla u listu "Ko-elnisc- he
Illustriere Zeitung"
12. augusta 1952. godinc.
Treba stajati 19 12.
VOJNE BAZE
(Nastavak sa str. 1)
ra. O tome je podnijeto ne-koli- ko
rezolucija. Unija e-lektrid- arskih
radnika trazi
da se likvidiraju strane voj-n- e
baze na britanskom tlu
(pored ameridkih tamo se
sa'da nalaze i njemadke voj-n- e
baze!) i da se Britanija
povude iz NATO. Nekoliko
unija predlozile su likvida-cij- u
ameridke baze za atom-sk- e
podmornice. Unija tran-sportn- ih
i opcih radnika
(1,300.000 dlanova) predlo-2il- a
je likvidaciju raketnih
baza u Britaniji, zabranu a-vion- ima
sa nuklearnim oru-2je- m
da lete iznad Britanije,
zabranu nuklearnih pokusa,
da se Britanija odrekne nu-klearn- og
oruzja bez obzira
na stanoviStc drugih dr2ava
i da se odr2i svjetska kon-ferenci- ja
0 razoru2anju. U-ni- ja
radnika kemijske Ind-ustrie
tra2i da se povede ra-du- na
o prodiranju amerid-ko- g
kapitala u Veliku Brita- -
niju. Unija radnika odjev- -
ne industrije zatraSila je za-branu
treniranja njemadkih
vojnika u Britaniji.
Slidno raspolozenje vlada
u mnogim drugim zemljama,
premda se svugdje tako oSt-r- o
ne ispoljava. Zahtjev za
likvidaciju vojnih baza po-vez- an
je sa zahtjevom za H- -
kvidaciju vojnih paktova.
I H Hill
Published every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati-an
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2D, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-- Ш2. Editor Stjepan MioSil, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
{6.00 per year, USA and other countries $7.00.
Claw Mail. PoM Office Dcpt, OtUwa.
1ШјајрМ11Ддмијјиј
uzaludno
Kennedy, Adenauer, Macmillan, De Gaulle, Die-fenba- ker
i ostali pn'aci zemalja "slobodnog svijeta" do-sa- d
nisu uspjeli uvjeriti svoje narode u ispravnost njiho-vi- h
poteza u vezi sa Berlinom. Bar ne kanadski narod.
Moze se slobodno redi da nijedan pothvat zapadnih sila
u poslijeratnom periodu nije primljen hladnije od sa-daSnj- eg.
Ljudi ne 2ele obnavljanje Njemadke na hitle-rovski- m
temeljima. Perspektiva atomskog rata ih straSi.
Premijera Diefenbakera Kanadjani nikad nisu vi-d- ili tako ru2na kao na televiziji proSlog utorka kad je
pozivao na povedanje ratnih mjera (govor u Halifax-u)- .
Rat — za koju svrhu ?, pitaju se ljudi. Radi toga sto So-vjets- ki
Savez hode da udini kraj ratnom stanju sa Nje-macko- m
! Ne nalazi И se i Kanada, Sjed. Drzave, Velika
Bntanija, Francuska, Jugoslavia i ostale zemlje u rat-nom
stanju s Njemadkom? Nije li vrijeme da se povrati
normalno stanje? Koga moze oduSevljavati Diefenbake-ro- v
poziv na oruzje za porazenog neprijatelja koji nam
je prouzrokovao tolike zrtve?
Istina je da je kanadska
dnevna Stampa u posljednje
vrijeme sa kridedim naslovi-m- a
objavljivala vijesti 0 do-gadjaji-ma
u Berlinu, osobi- -
to 0 mjerama Njemadke De-mokrats- ke
Republike. Ali
nema jednog kanadskog
dnevnog lista koji je rekao
da treba ratovati — ili se i
pripremati za rat — za "os-lobodjen- je"
Istodnih Nije-mac- a.
Naprotiv, u uvodnim
dlancima ovi listovi su pozi-va- li
pregovore sa Sovjetskim
Savezom.
U posljednjih nekoliko
brojeva objavili smo komen-tar- e
dasopisa 'Macleans",
"Financial Post" i "Globe
and Mail'. Ovi listovi su pro-tivni- ci
Sovjetskog Saveza i
komunizma, ali oni su i pro-ti- v
rata zbog Berlina i Nje-madke.
Njihovo je stanovi- -
Ste da ovaj problem treba
rjeSavati na mirni nadin.
Kao mjerilo raspolozenja
obidnih ljudi uzimaju se pi-sm- a
ditaoca urednistvima
dnevnih listova. Takvih pi--
sama u posljednje vrijeme
ima dosta u vezi sa Berli-nom,
ali vrlo malo u prilog
Diefenbakera, Kennedya, A-denau-era,
Macmillana i De
Gaullea — vecina je protiv.
Evo nekoliko primjera :
Torontski "Telegram",
koga se smatra glavnim gla-silo- m
Diefenbakerove kon
zervativne vlade (njegov iz-dav- ad je bliski prijatelj Die-fenbakera)
u jednom od
svojih posljednjih brojeva
objavljuje detiri pisma na
temu Berlina i Njemadke.
Neka Mrs. S. J. Maugham
piSe: "Mi smo vodili dva
straSna i razarujuda rata da
pobjedimo Njemadku, za
TZ KAXADSKE бТЛЛГРЕ
koju su nam rekli da hode
postati gospodar svijeta.
Kad je porezena, redeno
nam je da ne smijemo ni-kad
viSe dozvoliti da posta-n- e
jaka. A Sta se sada doga-dja- ?
Mi smo oslobodili
Krupp-a- , naoruzali Zapad-n- u
Njemadku, doveli njema-dke
vojnike da treniraju u
Engleskoj i izgleda da smo
spremni baciti svijet u neza-pamce- ne
strahote da bi uje-dini- li
i ojadali Njemadku.
Ja nisam komunist i ne sim-patiSe- m
Rusiju, ali pogaziti
sve ono Sto smo govorili i
za Sto smo se borili 1914. i
1939. mora biti ludost. Ako
se zapadne sile bile u pravu
onda, sta su sada?"
F. D. O'Neill ukazuje na
poslijeratnu ekonomsku ob- -
novu Zapadne Njemadke pa
kaze: "Ali Kanada, poslije
svoga iskustva u dva svjet-ska
rata, nije za ujedinjenu
Njemadku". Slidno se izjaS
njava i S. Jervis Bloomfield,
koji predlaze da zapadne si-le
izgrade novi Berlin izvan
teritorija Njemadke Demo-kratsk- e
Republike. On ka2e
da bi to koStalo samo 10 ml-lijar- di
dolara i bilo bi "mno-g- o
jeftinije od nastavljanja
trke u naoruzanju. I da'cko
jeftinije od ultimativnog,
posljednjeg rata". Za ujedi-njenj- e
Njemadke zalaze so
samo neki Fred Kandera,
koji tvrdi da to ne bi pred-stavlja- lo
nikakvu opasnost.
Evo nekoliko pisma iz li-beral-nog
organa "Toronto
Daily Star": Neki L. Simp-son
piSe da je "tragidno Sto
se zaboravlja historija". On
istide da je na naoruzanie
Zapadne Njemadke dosad
Torontski list "Globe mul Ш' u broju ml 22.
augusta ustaje protiv daljnog histcrijc
oho Berlina i poziva zapadne drzave da pregovara ju
o sovjetskog premijera IlruZcova. V
vlanku se kaze:
What is the real threat that faces the West?
The real threat is perfectly clear? Soviet Premier
Nikita Krushchev proposes to sign a peace treaty with
East Germany which will legalize, so far as the Com-munist
bloc is concerned, an already existing division of
Germany. He has invited the Western Allies to join him
in negotiating the treaty; but he has made it clear that
whether they do or not, he proposes to conclude such a
treaty by the end of the year. There is no physical bar-rier
to prevent his doing so. He has also stated, how-ever,
that the signing of such a treaty will in no way
jeopardize Western rights in Berlin. On August 7 he
said:
I should like to repeat once more that by conc-luding
a peace treaty with the German Democratic
Republic we do not intend to infringe upon any law-ful
interests of the Western Powers. Any barring of
access to West Berlin, any blockade of West Berlin is
entirely out of question.
What, then, does the West face in Berlin ? It faces
the fact that the Soviet is going to sign a separate peace
treaty with East Germany and pull out of Berlin, turn-ing
over its duies there to the East German Government.
But what is there about this to bring the walls tumbling
down? The Allies would still be in West Berlin, with
their accesss to that city still open. True, they would
have to accept East German rather than Soviet stamps
upon their entry permits, and to this limited extent they
"4fwSHSS5SnSHHSH?Mt- -
ratovati Njemacke Berlina?
RASPOLOZENJE OBICNIH KANADJANA
'Jedinstva1
izWellanda
Illllll'llllllllllllllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
Dipfenbaker lupa u ratni bubanj
utroSeno viSe nego je utro-Si- o Hitler od 1933. do 1910.
On kaze da se Rusiji ne mo-ze
zamjerit Sto se protivi po-novn- om
naoruzavanju Nje-madke,
jer je ona izgubila
30 milijuna ljudi. Danas po-sto- je
"dvije Njemadke i sve
Sto treba udiniti je da se pri-zn- a
njihovo postojanje",
ka2e on. "Ali izgleda da
smo mi gotovi riskirati ur.i-sten- je
naSe civilizacije za
Sadicu ljudi koji hode ujedi-njenu
Njemadku".
Edward Carrigan u istom
broju piSe da je Rusija u
pravu Sto trazi da se uklo-n- e
ostaci proSlog rata. On
smatra da Sovjetski Savez
treba biti osiguran protiv
novog njemadkog napadaja.
On je za pregovore. Kaze da
"NATOu nije cilj zadovo-Ijavan- je
Adenauera, nego
mir", koji moze biti postig-n-ut
"samo u sporazumu" sa
Sovjetskim Savezom.
Mrs. Dorothy Morris pita
ne "ide li se predaleko u ri-skira-nju
svjetskog nuklear-no-g
rata da bi se zadovolji-l- o
kancelara Adenauera i
borbenije dijelove njemad-ke
nacije?" Ona kaze da
nitko ne tra2i da Zapad na-pu- sti
Zapadni Berlin, nego
samo da se pregovara. Ona
kale da je Sovjetski Savez
u pravu kad so protivi nje-madkom
naoruzavanju. Sov-jetski
Savez je podnio veli-k- c
2rtve u prosjom ratu.
"Bez njegove pomodi rat je
mogao biti izgubljcn — ka- -
2e ona — ali u poslijeratnom
periodu mala pomod je pru-2e- na
Sovjetskom Savezu."
Umjesto toga pomagani su
Nijemci. Ona narodito oStro
istupa protiv nuklearnog o-ru- 2ja
i tra2i razoru2anje.
Ka2e da je to Zapadu jedini
put da ne izgubi utakmicu
sa komunizmom.
KOMENTAR
(Nastavak sa str 1)
Istidudi da Sovjetski Sa-vez
poziva sve zemlje koje
su udestvovale u ratu protiv
hitlcrovske Njemadke da
zakljude ugovor 0 miru sa
dvjema njemadkim dr2ava-m- a
i na toj osnovi rijeSe pi-tan- je
zapadnog Berlina, ko-menta-tor
TASS dodaje da
"zapadne sile raspiruju za- -
Komentar lista „Globe and
raspirivanja
prijedlozima
w s
&. 'Д iBfrWiihl иГД
—- ч .!'.
J. A. Randall nije nimalo
dirnut propagandom 0 "slo-bodoljubivi- m"
Nijemcima u
Zapadnom Berlinu. On da-Ij- e
piSe: "Sada, kada je
potrebna hladnokrvnost i
suzdrzljivost, Zapadni Ni-jemci,
ponovno osiljeni, sa
bivsim nacistidkim generali
ma u vojsci, igraju opasnu
igru uzbune i ividarstva
(brinkmanship), sve glas-nij- e
izra2avaju svoju kriti-k-u
i svoje razodaranje sa
Zapadom zato Sto se za njih
ne zauzima svom snagom".
On ka2e da ima "viSe rjeSe-nja- "
berlinskog problema, a-- li
nijedno od njih nije ostva-riv- o
dok se Nijemcima bude
ugadjalo i dok se ne prizna
"dinjenica da je sadaSnja
situacija rezultat bezprim-jerno- g
izraza nedovjednosti
pod Hitlerom".
Neki W. Winter odludno
ustaje protiv rata i ka2e da
"u sludaju novog rata
ne bi bilo Berlina, ni Toron-t- a,
ni Washingtona, ni Mos-kve- ."
On kritizira Zapad
zbog "pomanjkanja inicija-tive- ",
koji ne zna drugo ne-go
"viSe i vise vojnih prip-rema- ."
On poziva na prego-vore.
Na kraju ka2e: "Pod
nikojim okolnostima Berlin
ne smije poslu2iti kao uzrok
ili opravdanje za rat."
Slicnih pisma ima mnogo.
Sva ona pokazuju da obidni
ljudi ne odobravaju stavove
Kennedya, Adenauera, Mac-millana,
De Gaullea, Diefen-bakera
i ostalih zapadnih
"lidera", da u ujedinjenoj i
naoru2anoj Njemadkoj gle-daj- u
opasnost i smatraju da
nuklearni rat nije opravdan
ni za to ni za druge
svrhe. Obidni ljudi su za mi-rn- o
rjeSavanje medjunarod-ni- h
problema.
Hode li u Ottawi uzeti u
obzir ovo raspolo2enje obid-nih
Kanadjana?
TASSA
padnoberlinski problem" da
bi "stvorile povod za jada-nj- e
svojih oru2anih snaga".
U komentaru se na kraju
konstatuje da de potreba za
zaStitnim mjerama, koje je
sada preduzela DR Njemad-k- a,
"nestati dim bude ostva-rcn- o
mirno rjeSenje sa Nje-madkom,
dija je potreba vec
davno sazrela".
Mail"
would be admitting the separate existence of East Ger-many,
but where in this could there be justification for
war?
The fact is that the United States continues to re-fuse
to differentiate between the question of Berlin and
the question 'of German reunification. The United
States endeavors to wed the two; and opposes a separate-Sovi- et
peace treaty with East Germany because that
would confirm the division of Germany. In doing so, it
unnecessarily confuses the principles at stake in West
Berlin.
The Western Allies have a responsibility to main-tain
the freedom of West and that is as far as
the'r responsibility extends. They have no responsibility
to reunite East and West Germany. According to Mr.
Krushchev, West Berlin's freedom in not threatened by
his proposed treaty with East Germany. The Allies can
ignore or accept his stetements at their face value, or
they can sit down with him and attempt to negotiate a
firm future for Berlin. Such negotiations might merely
confirm the rights of the Western Allies in Berlin ; might
establish Berlin as an open and neutral city; or might
result in the withdrawal of all four Powers from the
city and its supervision in freedom by a United Nations
force. None of these alternatives can be rejected as im-possible
until they have been tested by negotiation; and
they have not yet been tested.
It is time that the speeches stopped, the histeria
was curbed, the extraneous issues set to one side. It is
time the Four Powers sat down to decide the only matter
which really concerns them: What is to be done with
Berlin.
teMp" M-#e- ?
nikakve
Berlin,