000090 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ш" Ш ч-- s #2&in~. jv" . i - ' ЧјШЕчв&б1 -- ; i 'УА !- -' шш a,ar;i циимн I ,?, ЉЈ = iiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiii iiiiiiii IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiiinii AO MNOGI NASI LJUDI iz paaivnih krajcva, tako su i tri sina Iva Mestrovica iz Krtola, Miitar, Favle i Joko, obisLi obecanu zeonljiu Ameriku da zarade koru hljeba dok je nasa zemlja ste-nja- la ipod austrougarskom aiizmom. Mitar se brzo vratiio, a Pavla i Joka je rat zatekao Americi. Iz daleke tudine su pomno pratiM do-gada- je ii stradanja svoig .naroda 'i angazovaM su ako pnikupljanja po-mo- cii za ratne patnike. Ameniika je nesto kasnije stupila u rat (6. aprila 1917) ii odmah su se obra brata Mestrovica dobrovoljno prijavila u ametficku armiju da se be re na evnopskom bo'j.istu protiv tlacitelja njiihove domovine. Vec poslije prviih okrsaja Joko je neuobicajeno brzo napredovao, s ob-zli.r- om da je bio obicani radrniik bez skole, od iredova do sergeant-- a (na-rednik- a). O njegovii.m podvizima na prvim straniicama su pisaM атегпб-k- ti i franouski 1istovi. Posebnu hra-bro- st je pokaaao kod Fismetite kada je pod kisom kursuma bez dcijeg na-reden- ja liskooio 'iz svog dobro zas-Mcen- og zaklona i sa udaljenostd od tnldeset jardi od borbene Mnije izvukao sa bnisanog prostora svog tesko ranjenog komandanta kapeta-n- a Vajika, spasivsi ga od sigurne smrti. No, i pared toga, Joko 'iz tog pa-k- la nije mogao 'izaei neipov.nlgeden. Dva zrna su ga okrznula, a trece teze ranilo u trenutku kada je ka-pet- an Vajk vec bio u bezbjodnosti, :;j -- I M StvS v r - J ч . л- - ч . w w r V ! fi0,;'".-.".-,,'- 4i. . . fvt .'?го'ага£№сздз№ЖК0абхаамл''Ж&. . a ' t-х- ч. u u !КШЖКВИ№НШкН --и : 1 ym.& - i y.-- m 7'r~ тш v-- t. " ' .№уЛљб.? : .r ' i j-- eisssfjias&ssar.i': - r- - SalSStSfflSSS.S-w'- , .. . %У22ЈиЛг ♦- - '"" , l.i % :;~s .. , ' j „v r JARGEANT JAMES 1. MESTROVICH 111th Infantry : Fresno,-- California a Joko se nakon ukazane mu prve pomoci prebaoivao na svoj borbeni polozaj iako je biio u zavojiiima. Kaliifo-rnijski- i List -- The Fresno HeraLd od 7. novembra 1918. pisao je 0 ovome na mje-st- u, na sredini naslovne strane ispod krupnog nasJo'va uz fotografiju Jo-ka Me?trovica: . . . bono se na zapadnom frontu. Po naredenju generaLstaba odliko-va- n je krstoim za tstaknute .ratne zasLuge. Froglasen je poginulim u ratnim operaoijama malo nakon to-ga. Spasavajuci ranjenog ofioira pod mitral jeskom vatrom ii sam je bio ranjen te se oporavljao u baznoj bolniici od tada zadobijenih rana. Mestrovic je prvi momak iz Fresna koji je bio odlikovan medaljom Di-stin@u-ii. sh Service Gross. . . Fresno je dindu9trijski grad u do-li- ni San JoaguLn u KaLitornljii u ko-je- m je Joko xadiio do odlaska na front. Ovaj grad je dao veLLki broj boraca i mnogo zrtava, aLi se naj-vi- se proslavio Joko Mestroiviic. Mladost, zdravlje ii snaga pomcgli su Joku Mestnoviou da prve rane brzo preboli. To je za .njega mogao bit.i zavrsetak rata sa dobrom voj-no- m penzijom. PonudiLi su mu i la-k- su pozadii'nsku sLuzbu, aid je on bio uporan da ,se vratti na front. Nje-go- va jedinicaje potpoimagala snage marsala Fosa u nezadraivoj ofan-ziv- i. Pao je smrbno pogoden ,8. sep-temib- ra 1918. nalspunjene zelje da progonii nepnijatelja do Berlina. Sa-cuva- no je viiee odrezaika iiz novina u kojiima se veLicaj.u podvizi Joka Mestrovica (Ladlies Home Journal. The Falcon Chnistmas editioin i drugih iz 1918. godine), mada tada nijesu jos bili pinkiuipljenii ii sredeni svi podaoi o Jokovkn podvizima. VeLiko prizmanje je bilo i ono od oktobra 192. kada se od Marne ka Boki Kotorskoj kretala manja kolo-n- a franouskiih vojnih voziLa. Sa on-dasnji- im voailima ii po losim pute-vim- a za prevaliti taj put trebalo je tni dana. U--z pratnju pocasnog voda prevozemi su posmrtni otsaai Joka Mestrovica da bi, uz doLione vojne pooasti, bili sahranjeni u porodii-no- j grobniici rodnog mu mjesta. Sa-m- o za izuzetne jomake mogaioje bi-- ti izuzetan i posmrtni ceremoraija.1, a ovo se desavalo cak prije Jokoyog praglasenjia herojem, sto ce uslije-iiii- ti tek dvije godiine kasnije, 25. no-vembra 1924, nakon sto su prou6eni IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllN Velikani smrti Iseljenik iz Boke heroj Amerike najistaknutilijern "Lovcenska vila", spomenik podig- - = s nut u slavu potopljenim iseljeni- - = cima u Medovi. § I Ratne 1915. godine dobrovoljci, Jugosloveni iz Amerike i Kanade, I na poziv domovine, zajedno dolaze u rat, neizvjesnoti smrt, hitajuci I u pomoc hrabrim Crnogorcima. Italijanski brod "Brindizi" isplovio j jeizistoimenelukesa480dobrovoljaca. Nadomakcilja, predMedo- - j I vom, naiSao je na minu. To se dogodilo na Badnji dan 1915. godine. I U hladnim talasima Jadrana, kao danak slobodi, patriotizmu i lju- - I bavi prema zavifcaju, na§lo je smrt 328 dobrovoljaca, postujuci ama-- j net predaka da treba 6uvati i braniti cast, dostojanstvo i slobodu I svoje otadzbine. 5 ! iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiim svi podaai i izvagane svaaije zas-lug- e. Joko je bio jedan od onih sve-g- a stotinu heroj a u listii generala Fershinga koji su dobild najvise a-men- ioko odLikovanje The Congressi-onal Medial of Honor for Valer za zasbuges u prvom svjetskom ratu, i jedioi Jugosloven. U Jokovu dasit jedna avenija u gradu Fresnu nosi tone James Me-9trovi- ch. Izmedu dva rata svake godiine na dan Jokove pogibije odr-zava- na je komemorativna svefianost sa pnigodnim programom. Pocetkom 1925. jos jedna dziuzetna poca9t. Po naredenju admirala An-dre- sa jedna torpiLjaTka nz americke flote 'koja je posjetila Jadran, ot-plov- ila je na speaiij aLmi zadatak u Boku. Donijela je najvise ameni&ko odlLkovanje da se uru6i Jokovoj majai. Sve6ani ceremoniijal je oba-vlj- en na brodu s amerd&kom zasta-vo- m spustenom na pola koplja, uz stroj cjelokuipne posade, uz z-avija-.ra-je brodske sirene ,i uz majfcine su-z- e koje su natapale somotnu podlo-g- u otvorene 'kutiije u kojoj je blii-sta- lo .najvise ameniGko ratno odli-kovan- je. Vasko KOSTIC """"ллЈиЈЧИллл ,Л№Л&ЈЛЛ' mSt hi' "' !ј'1ШД,-- . TROGIR: ISPORUKA PLOVNIH OBJEKATA ZA SSSR MOSKVA, februar (Tanjug) -- Una-' rednih pet godina "Jadran-brod- " ce Sovjetskom Savezu isporuciti 12 tan-ker- a, pet manjih putni6!kih brodova, tri plovna bagera, dva plovna doka i jednu plovnu dizalicu kapaciteta 1200 tona nosivosti. Ukupna vrijed-nostov- e narudzbejeoko860milijima dolara. U Moskvi se privode kraju prego-vo- ri 0 dinamici isporuke tih plovnih objekata koje ce za sovjetske naru-cioc- e izgraditi "Jadran-brod- ". Potpi-sa- n je ugovor o isporuci dvaju plovnih dokova u vrijednosti od oko 102 mili-jun- a dolara koje ce graditi brodogra-dilist- e "Jozo Lozovina Mosor" u Tro-gir- u. Kako su ranije zavr§eni prego-vo- ri 0 isporukama drugih brodova i tankera, preostaje jos da se potpise ugovor o isporuci plovecedizalice. Dugogodisnja suradnja moskov-sko- g "Sudoimporta i naseg "Jadran-broda- " omogucila je da se pregovori za razdoblje od 1986. do 1990. godine zavrse u rekordno kratkom roku. RIZKOV I BIZNISMENI (Prenos sa strane 2) bice uvodenje najnovijih dostignuca nauke i tehnologije u proizvodnju. To je ce dovesti do smanjivanja udela rue-no- g rada u industriji. U narednih pet godina se ocekuje tehnoloski visak od pet do sest miliona ljudi, ali oni nece ostati bez posla vec ce se prekvalifiko-vat- i za drugi posao. Istovremeno, na-stavl- ja Rizkov, vec se preduzimaju mere za povecavanje materijalne i mo-raine zainteresovanosti radnika za ko-nac- ne rezultate rada. Medutim, premijer odmah naglasava da to nece dovesti do bitnih promena u sistemu. "Sve ovo cemo ostvariti u okvi-rim- a naseg sistema centralizovanog upravljanja privredom i planiranja. U isto vreme zelimo da prosirujemo pri-vredn- u samostalnost preduzeca. Elasticnija forma Rizkov ipak nagovestava neke elastic-nij- e forme u oblasti medunarodne eko-noms- ke saradnje. Naveo je primer us-postavlja- nja direktnih poslovnih od-nos- a izmedu sovjetskih preduzeca i nji-hov- ih partnera u zemljama SEV-a- . On ne iskljucuje mogucnost stvaranja te-snj- ih naucno-tehnicki- h veza sa predu-zecim- a kapitalistickih zemalja". 0 finansiranju velikog projekta naucno-tehnolosko- g razvoja premijer kaze da ce se kapitalna ulaganja u ovoj petoletki povecati za 20 odsto u odnosu na prethodnu i da ce se to ujlavnom ostvarivati unutrasnjim finansiranjem, Medutim, dodao je na kraju: "Necemo odbacivati ni mogucnost privlacenj a za-padn- ih firmi ili kreditora u realizaciji nasih investicionih projekata. One ino-stra- ne firme koje zele da grade sa nama ekonomske odnose na osnovama uza-jamn- e koristi i ravnopravnosti uvek ce u SSSR-- u imati pouzdanog partnera... D. PESIC Stalni dopisnik "Politike" MANIFESTACIJE UZ MEDUNARODNU GODINU MIRA BEOGRAD — Jugoslavija se pri-druzi- la inicijativi Generalne skup-stin- e UN da se 1986. godina proglasi Medunarodnom godinom mira. Zato je SIV donio odluku o formiranju na-cionaln- og odbora za njezino obiljeza-vanj- e. Godina mira za nasu zemljii trebala bi znaciti poticaj za razvoj mirovnog pokreta u nasem drustvu. Zato ce se u svim sredinama organizirati pri-god- ne manifestacije. Stafeta mlado-st- i koja ce krenuti prvoga dana pro-ljec- a zvat ce se ove godine Stafeta mladosti i mira, a na zvrsnoj svecano-st- i 25. maja, odrzat ce se mirovni mi-tin- g mladosti. U povodu Tjedna razo-ruzan- ja u Zagrebu ce se u oktobru od-rza- ti mirovni mar§. Skupstini SFRJ odrzat ce se ta-kod- er, svecana sjednica u povodu Medunarodne godine mira, a bit ce izdana i publikacija "Jugoslavija i borba za mir". SVESLAVENSKI KLUB (CANADA-SSSRASSN- .) Prikazuje jugoslovenski igrani film "Partizanska eskadri-la- " i dokumentarni film "Do-lino- m Neretve" u petak 14. marta 1986. u 7 sati uvece na 280 Queen Street West. Za vreme pauze bice servi-ran- a kafa, caj i kolaci. Ulaznica $3.00 po osobi. Svi su dobro dosli!
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 08, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-02-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000286 |
Description
Title | 000090 |
OCR text | Ш" Ш ч-- s #2&in~. jv" . i - ' ЧјШЕчв&б1 -- ; i 'УА !- -' шш a,ar;i циимн I ,?, ЉЈ = iiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiii iiiiiiii IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiiinii AO MNOGI NASI LJUDI iz paaivnih krajcva, tako su i tri sina Iva Mestrovica iz Krtola, Miitar, Favle i Joko, obisLi obecanu zeonljiu Ameriku da zarade koru hljeba dok je nasa zemlja ste-nja- la ipod austrougarskom aiizmom. Mitar se brzo vratiio, a Pavla i Joka je rat zatekao Americi. Iz daleke tudine su pomno pratiM do-gada- je ii stradanja svoig .naroda 'i angazovaM su ako pnikupljanja po-mo- cii za ratne patnike. Ameniika je nesto kasnije stupila u rat (6. aprila 1917) ii odmah su se obra brata Mestrovica dobrovoljno prijavila u ametficku armiju da se be re na evnopskom bo'j.istu protiv tlacitelja njiihove domovine. Vec poslije prviih okrsaja Joko je neuobicajeno brzo napredovao, s ob-zli.r- om da je bio obicani radrniik bez skole, od iredova do sergeant-- a (na-rednik- a). O njegovii.m podvizima na prvim straniicama su pisaM атегпб-k- ti i franouski 1istovi. Posebnu hra-bro- st je pokaaao kod Fismetite kada je pod kisom kursuma bez dcijeg na-reden- ja liskooio 'iz svog dobro zas-Mcen- og zaklona i sa udaljenostd od tnldeset jardi od borbene Mnije izvukao sa bnisanog prostora svog tesko ranjenog komandanta kapeta-n- a Vajika, spasivsi ga od sigurne smrti. No, i pared toga, Joko 'iz tog pa-k- la nije mogao 'izaei neipov.nlgeden. Dva zrna su ga okrznula, a trece teze ranilo u trenutku kada je ka-pet- an Vajk vec bio u bezbjodnosti, :;j -- I M StvS v r - J ч . л- - ч . w w r V ! fi0,;'".-.".-,,'- 4i. . . fvt .'?го'ага£№сздз№ЖК0абхаамл''Ж&. . a ' t-х- ч. u u !КШЖКВИ№НШкН --и : 1 ym.& - i y.-- m 7'r~ тш v-- t. " ' .№уЛљб.? : .r ' i j-- eisssfjias&ssar.i': - r- - SalSStSfflSSS.S-w'- , .. . %У22ЈиЛг ♦- - '"" , l.i % :;~s .. , ' j „v r JARGEANT JAMES 1. MESTROVICH 111th Infantry : Fresno,-- California a Joko se nakon ukazane mu prve pomoci prebaoivao na svoj borbeni polozaj iako je biio u zavojiiima. Kaliifo-rnijski- i List -- The Fresno HeraLd od 7. novembra 1918. pisao je 0 ovome na mje-st- u, na sredini naslovne strane ispod krupnog nasJo'va uz fotografiju Jo-ka Me?trovica: . . . bono se na zapadnom frontu. Po naredenju generaLstaba odliko-va- n je krstoim za tstaknute .ratne zasLuge. Froglasen je poginulim u ratnim operaoijama malo nakon to-ga. Spasavajuci ranjenog ofioira pod mitral jeskom vatrom ii sam je bio ranjen te se oporavljao u baznoj bolniici od tada zadobijenih rana. Mestrovic je prvi momak iz Fresna koji je bio odlikovan medaljom Di-stin@u-ii. sh Service Gross. . . Fresno je dindu9trijski grad u do-li- ni San JoaguLn u KaLitornljii u ko-je- m je Joko xadiio do odlaska na front. Ovaj grad je dao veLLki broj boraca i mnogo zrtava, aLi se naj-vi- se proslavio Joko Mestroiviic. Mladost, zdravlje ii snaga pomcgli su Joku Mestnoviou da prve rane brzo preboli. To je za .njega mogao bit.i zavrsetak rata sa dobrom voj-no- m penzijom. PonudiLi su mu i la-k- su pozadii'nsku sLuzbu, aid je on bio uporan da ,se vratti na front. Nje-go- va jedinicaje potpoimagala snage marsala Fosa u nezadraivoj ofan-ziv- i. Pao je smrbno pogoden ,8. sep-temib- ra 1918. nalspunjene zelje da progonii nepnijatelja do Berlina. Sa-cuva- no je viiee odrezaika iiz novina u kojiima se veLicaj.u podvizi Joka Mestrovica (Ladlies Home Journal. The Falcon Chnistmas editioin i drugih iz 1918. godine), mada tada nijesu jos bili pinkiuipljenii ii sredeni svi podaoi o Jokovkn podvizima. VeLiko prizmanje je bilo i ono od oktobra 192. kada se od Marne ka Boki Kotorskoj kretala manja kolo-n- a franouskiih vojnih voziLa. Sa on-dasnji- im voailima ii po losim pute-vim- a za prevaliti taj put trebalo je tni dana. U--z pratnju pocasnog voda prevozemi su posmrtni otsaai Joka Mestrovica da bi, uz doLione vojne pooasti, bili sahranjeni u porodii-no- j grobniici rodnog mu mjesta. Sa-m- o za izuzetne jomake mogaioje bi-- ti izuzetan i posmrtni ceremoraija.1, a ovo se desavalo cak prije Jokoyog praglasenjia herojem, sto ce uslije-iiii- ti tek dvije godiine kasnije, 25. no-vembra 1924, nakon sto su prou6eni IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllN Velikani smrti Iseljenik iz Boke heroj Amerike najistaknutilijern "Lovcenska vila", spomenik podig- - = s nut u slavu potopljenim iseljeni- - = cima u Medovi. § I Ratne 1915. godine dobrovoljci, Jugosloveni iz Amerike i Kanade, I na poziv domovine, zajedno dolaze u rat, neizvjesnoti smrt, hitajuci I u pomoc hrabrim Crnogorcima. Italijanski brod "Brindizi" isplovio j jeizistoimenelukesa480dobrovoljaca. Nadomakcilja, predMedo- - j I vom, naiSao je na minu. To se dogodilo na Badnji dan 1915. godine. I U hladnim talasima Jadrana, kao danak slobodi, patriotizmu i lju- - I bavi prema zavifcaju, na§lo je smrt 328 dobrovoljaca, postujuci ama-- j net predaka da treba 6uvati i braniti cast, dostojanstvo i slobodu I svoje otadzbine. 5 ! iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiim svi podaai i izvagane svaaije zas-lug- e. Joko je bio jedan od onih sve-g- a stotinu heroj a u listii generala Fershinga koji su dobild najvise a-men- ioko odLikovanje The Congressi-onal Medial of Honor for Valer za zasbuges u prvom svjetskom ratu, i jedioi Jugosloven. U Jokovu dasit jedna avenija u gradu Fresnu nosi tone James Me-9trovi- ch. Izmedu dva rata svake godiine na dan Jokove pogibije odr-zava- na je komemorativna svefianost sa pnigodnim programom. Pocetkom 1925. jos jedna dziuzetna poca9t. Po naredenju admirala An-dre- sa jedna torpiLjaTka nz americke flote 'koja je posjetila Jadran, ot-plov- ila je na speaiij aLmi zadatak u Boku. Donijela je najvise ameni&ko odlLkovanje da se uru6i Jokovoj majai. Sve6ani ceremoniijal je oba-vlj- en na brodu s amerd&kom zasta-vo- m spustenom na pola koplja, uz stroj cjelokuipne posade, uz z-avija-.ra-je brodske sirene ,i uz majfcine su-z- e koje su natapale somotnu podlo-g- u otvorene 'kutiije u kojoj je blii-sta- lo .najvise ameniGko ratno odli-kovan- je. Vasko KOSTIC """"ллЈиЈЧИллл ,Л№Л&ЈЛЛ' mSt hi' "' !ј'1ШД,-- . TROGIR: ISPORUKA PLOVNIH OBJEKATA ZA SSSR MOSKVA, februar (Tanjug) -- Una-' rednih pet godina "Jadran-brod- " ce Sovjetskom Savezu isporuciti 12 tan-ker- a, pet manjih putni6!kih brodova, tri plovna bagera, dva plovna doka i jednu plovnu dizalicu kapaciteta 1200 tona nosivosti. Ukupna vrijed-nostov- e narudzbejeoko860milijima dolara. U Moskvi se privode kraju prego-vo- ri 0 dinamici isporuke tih plovnih objekata koje ce za sovjetske naru-cioc- e izgraditi "Jadran-brod- ". Potpi-sa- n je ugovor o isporuci dvaju plovnih dokova u vrijednosti od oko 102 mili-jun- a dolara koje ce graditi brodogra-dilist- e "Jozo Lozovina Mosor" u Tro-gir- u. Kako su ranije zavr§eni prego-vo- ri 0 isporukama drugih brodova i tankera, preostaje jos da se potpise ugovor o isporuci plovecedizalice. Dugogodisnja suradnja moskov-sko- g "Sudoimporta i naseg "Jadran-broda- " omogucila je da se pregovori za razdoblje od 1986. do 1990. godine zavrse u rekordno kratkom roku. RIZKOV I BIZNISMENI (Prenos sa strane 2) bice uvodenje najnovijih dostignuca nauke i tehnologije u proizvodnju. To je ce dovesti do smanjivanja udela rue-no- g rada u industriji. U narednih pet godina se ocekuje tehnoloski visak od pet do sest miliona ljudi, ali oni nece ostati bez posla vec ce se prekvalifiko-vat- i za drugi posao. Istovremeno, na-stavl- ja Rizkov, vec se preduzimaju mere za povecavanje materijalne i mo-raine zainteresovanosti radnika za ko-nac- ne rezultate rada. Medutim, premijer odmah naglasava da to nece dovesti do bitnih promena u sistemu. "Sve ovo cemo ostvariti u okvi-rim- a naseg sistema centralizovanog upravljanja privredom i planiranja. U isto vreme zelimo da prosirujemo pri-vredn- u samostalnost preduzeca. Elasticnija forma Rizkov ipak nagovestava neke elastic-nij- e forme u oblasti medunarodne eko-noms- ke saradnje. Naveo je primer us-postavlja- nja direktnih poslovnih od-nos- a izmedu sovjetskih preduzeca i nji-hov- ih partnera u zemljama SEV-a- . On ne iskljucuje mogucnost stvaranja te-snj- ih naucno-tehnicki- h veza sa predu-zecim- a kapitalistickih zemalja". 0 finansiranju velikog projekta naucno-tehnolosko- g razvoja premijer kaze da ce se kapitalna ulaganja u ovoj petoletki povecati za 20 odsto u odnosu na prethodnu i da ce se to ujlavnom ostvarivati unutrasnjim finansiranjem, Medutim, dodao je na kraju: "Necemo odbacivati ni mogucnost privlacenj a za-padn- ih firmi ili kreditora u realizaciji nasih investicionih projekata. One ino-stra- ne firme koje zele da grade sa nama ekonomske odnose na osnovama uza-jamn- e koristi i ravnopravnosti uvek ce u SSSR-- u imati pouzdanog partnera... D. PESIC Stalni dopisnik "Politike" MANIFESTACIJE UZ MEDUNARODNU GODINU MIRA BEOGRAD — Jugoslavija se pri-druzi- la inicijativi Generalne skup-stin- e UN da se 1986. godina proglasi Medunarodnom godinom mira. Zato je SIV donio odluku o formiranju na-cionaln- og odbora za njezino obiljeza-vanj- e. Godina mira za nasu zemljii trebala bi znaciti poticaj za razvoj mirovnog pokreta u nasem drustvu. Zato ce se u svim sredinama organizirati pri-god- ne manifestacije. Stafeta mlado-st- i koja ce krenuti prvoga dana pro-ljec- a zvat ce se ove godine Stafeta mladosti i mira, a na zvrsnoj svecano-st- i 25. maja, odrzat ce se mirovni mi-tin- g mladosti. U povodu Tjedna razo-ruzan- ja u Zagrebu ce se u oktobru od-rza- ti mirovni mar§. Skupstini SFRJ odrzat ce se ta-kod- er, svecana sjednica u povodu Medunarodne godine mira, a bit ce izdana i publikacija "Jugoslavija i borba za mir". SVESLAVENSKI KLUB (CANADA-SSSRASSN- .) Prikazuje jugoslovenski igrani film "Partizanska eskadri-la- " i dokumentarni film "Do-lino- m Neretve" u petak 14. marta 1986. u 7 sati uvece na 280 Queen Street West. Za vreme pauze bice servi-ran- a kafa, caj i kolaci. Ulaznica $3.00 po osobi. Svi su dobro dosli! |
Tags
Comments
Post a Comment for 000090