Nase Novine, May 08, 1986

              ms&zzsww г&т;да-- - ?iv?r "T ""--f'WT- i'"
8ЖК
1Ш& V J I tiTjAI n
ft'4.
KANADSKI SAVJET
GOSP. REAGANU
List The Globe and Mailu u broju od
7. januara objavio je ovaj uvodnik:
"U svom State of Union govoru ovog
tjedna, amerifiki predsjednik Ronald
Reagan je rekao: "Sjed. Drzave su eko-noms- ko
cudo, model (uzor) kome se svi-j- et
ponovo okrece". Ne uvijek, gospo-din- e
Reagan, u mnogim vaznim pitanji-m- a.
Mi ne vidimo u Sjed. Drzavama mo-del
socijalne pravice, cak ni inteligen-tno- g
samo-interes- a kad je u pitanju
unutraSnja politika. Daleko od toga.
Budzetski prijedlozi gosp. Reagana za
1987. godinu su slijepi na unutrasnju
prijetnju isto toliko koliko su ukoceni
prema prijetnji izvana. Vojni izdaci ce
biti povecani za 16 milijardi i 400 mili-jun- a
dok ce fondovi za domace pro-gra- me biti smanjeni za 19 milijardi i 700
milijuna. Usporkos simplistickom Rea-ganovo- m
opredjeljenju za smaniivanie
americkog deficita bez povecanja fe-deral- nih
poreza on ce "povrtatiti vojne
izdatke na stalan porast", Sto ce dovesti
do povecanja od 42 posto u toku iducih
pet godina. Godine 1982. vojni izdaci su
zauzeli 24.9 posto americkog budzeta,
1987. ce odnijeti 28 posto, a 1991. godine
32.6 posto, ako ostane kako Reagan ho-ce.
A Reaganu se to ne smije dozvoliti.
Sjed. Drzavama prijeti manja opa-sno- st
od Sovjetskog Saveza koji je zau-z- et
svojim poslovima nego od slabljenja
ljudskog i fizickog kapitala u Americi.
Prava snaga Sjed. Drzava lezi u energiji
americkog naroda i vjerodostojnosti
americkih ideala. Propust da se ocuva
americka unutrasnja snaga kroz do-mace
investicije prouzrokovat ce
mnogo vecu stetu toj zemiji nego pro-pust
da se napravi jos jedno sredstvo za
Gas'vlo jug,osoervskVuseYjemk.a nov'V
polomakana Sevemoamerickom konVmentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. ! 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof. Adda Rok
SEKRETARI:Bozdar?avkociSofuaUering
BLAGAJNIK: AnkaNoiimc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vad'vsav Gac'vc
UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan
Dolenc, Darnel Pvx'uues, Pevo Kovatev'vc,
Mke Grbc, Mitenko Popov i.
DOPISNICI: Prof . Vladvmu Tomovc , (Un i-v-ersity
of St. Chatharines), Anion Kosldac
(Welland), Y)u£an Putmk (Chicago), Boza
Spacek (New York), Prank Pudurvc (Vancou-ver),
Mat&arel Slarcev'c (Los Angeles, Cali-fornia),
Josvp Stamc-Slanio- s (Rim, Italija),
LepaTeofcmov'c (Remacheid,Zap. Nemacka),
Mka Sttbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mtko
Markov c, Luka Markovrc , Petar Kuruc , M'uos
Kond'ic, Meksandar Cine, SttaYunja Makuc,
Novca M'vWc, pro?. DuSanka клсша №koa
Drenovac v BozAdar Zvvkovc.
IZDAVACKI SAVET: oun Grbvc, Jos'p
Kovacvc, Sanko Mudzeka, Kalarma Kosuc,
M'iena Boiic, Ana DuroVic, Lepa Rajnovc,
BonsVav 4elkovc RozaVvja DW'iakovrc.Duro
MaVjkovc, Ivan Pnbamc, MWe BaVjak, IWja
Bubao, Pavao Radvnamc, Oslo'ja Kovaitv6,
"VMor Атаг, Duan Sanar, M'u'janPelrovc,
lobn Sevevnskv, Male Sau!a, Marlvn Karavamc,
Srdan Bodvc , Peko Dm'ttrovrc. , McaMvucvm ,
A.. Gertach, Leo Badcb, Bolko Madenovc,
M'vVos "Vuk£evc, losp Sujc, Rud Gre?,oras,
Stanko Bof, losp GabTc, Aca Pctrovc Bala
Ђалс.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekucegra6una: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjenim
Drzavama.
Redakti ja odg,o ara za nepopsanc malervya-e- .
Polpsam canc vzvaiavaju плШјепуг autora.
Dop'vsi se ne vracaju.
4
prenos nuklearnog oruzja ili da se raz-vij- e
nepotrebni obrambeni sistem.
Americki skolski (obrazovni) sistem
se raspada, akademska sposobnost stu-dena- ta
je niza od medunarodnih stan-dard- a.
A gosp. Reagan hoce da smanji
pomoc koledzskim studentima za 17 po-sto.
Tko hoce ispitne rezultate americ-kih
(a nazalost i mnogih kanadskih) stu-denat- a?
Ne Evropljani, ne Sovjeti, ne
Japanci.
Americka zdravstvena njega je skupa,
nezadovoljavajuca i nepravedna. A
gosp. Reagan hoce da smanji doprinos
za medicare (zdravstvenu njegu) pro-gram
za ostarjele i nesposobne za rad
— za 4 milijarde i 600 milijuna. On hoce
da smanji i medicaid (zdravstvena zasti-ta- )
program za siromasne — za jednu
milijardu. Tko hoce americki zdrav-stve- ni
sistem? Ne Kanadani, ne Svedi,
Sovjeti ili Britanci.
Veliki americki gradovi su oronuli,
postali nesigurni i ruzno izgledaju. A
gosp. Reagan hoce da smanji federalne
izdatke za javni saobracaj, stanove,
gradski razvitak i komunalnu poslugu.
Tko hoce americke podzemne zeljeni-ce- ,
projekte za izgradnju jeftinih stano-va- ,
ulicnog zivota i javnih mjesta? A tko
hoce americki gradski okolis i dru-Stven- u
jednolicnost? Ne Talijani, ne Ni-jem- ci,
ne Istocni Nijemci, sigurno ne
Kanadani.
Amerika nije ideal kome se svijet
okrece iako je dinamicnost americke
ekonomije impresivna i privlaciva.
Amerika posvecuje malo paznje narodu
a previse drzavi.
Gosp. Reagan namjerava da neizbje-ziv- o
povecanje poreza prebaci na mje-sn- e
i drzavne uprave, a mnoge od njih
nemaju uslova da pruze zadovoljava-juc- u
poslugu. Slabljenjem nacionalnog
udara na domace probl'eme, gosp. Rea-gan
potice americke suparnike da je
prestignu u produktivnosti njihovih na-roda
i uljudnosti njihovog zivota.
Veliki dio sadasnje americke ekonom-sk- e
aktivnosti proizlazi iz ukljucenja
ogromnih svota stranog kapitala da po-kri- je
federalne i trgovacke deficite. Ako
gosp. Reagan bude insistirao da poveca
ogromni deficit u socijalnom i ljudskom
kapitalu, Amerika nece biti model za
svijet, vec upozorenje. Gosp. Reagan i
americki Kongres treba da posvete vecu
paznju onome sto s ponosom brane.
(Preveo S. M.)
a
a
S3
кз
ciни
ИH
S3
K3
БЗ
БЗ
a
aaa□
ka
a
aн
0
Q
н
~ s
1 I
DIJALOG SOVJETSKOG SAVEZA I ZAPADA
RIZKOV I BIZNISMENI
Razgovor pomocu "tele-mosta- ". — Nagovestaj stvaranja bo-lji- h uslova za ekonomsko prisustvo zapadnih kompanija na
sovjetskom trzistu.
MOSKVA — nizu poteza veceg sovje-sko- g
otvaranja prema svetu i prihvata-nj-a
javnog dijaloga o svim temama, inte-resantn- o
je istupanje predsednika
vlade N. Rizkova, preko "tele-mosta- "
Moskva-Davo- s, pred ucesnicima Svet-sko- g
ekonomskog foruma koji se odrzao
u ovom svajcarskom gradu.
Celo izlaganje, kao i kasnija pitanja i
odgovore, prenosila je sovjetska televi-zij- a
a njenim posredstvom i Evrovizija
i Intervizija. To je u svakom slucaju prvi
put da jedan sovjetski premijer uce-stvu- je
u jednoj ovakvoj razmeni mislje-nja- .
Teze 0 saradnji
Rizkov je iskoristio priliku da pred
eminentnim predstavnicima zapadnog
poslovnog sveta iznese osnovne sovjet-sk- e
poglede na perspektive jacanja eko-noms- ke
saradnje Istoka i Zapada u sa-dasnj- im
uslovima. Premijer je bio vrlo
odmeren.
Njegova glavna teza je da SSSR zeli
vecu ekonomsku razmenu ali samo pod
uslovom da "ona pociva na potpuno rav-nopravn- im
odnosima". Odbacio je za-pad- nu
tvrdnju da je Moskvi neophodan
uvoz najmodernije inostrane tehnolo-gij- e
i da taj proces tece "samo u jednom
pravcu". Sovjetski Savez smatra da i
sam moze mnogo da ponudi partnerima
i da se samo tako moze razgovarati.
Objasnjavajuci ekonomsku strategiju
svoje zemlje Rizkov je na prvo mesto
stavio saradnju u okviru SEV-a- , kroz za-jedni- cki
razvojni program do 2000. godi-ne.
Zatim dolaze odnosi sa zemljama u
razvoju pa tek onda i razmena sa kapi-talisticki- m
drzavama.
Izneta je i ocena da su ekonomski od-nosi
uslovljeni i politickom klimom u
OBELODANJENI TAJNI DOKUMENTI
STATE DEPARTMENTA
ADMIRAL ZELIO BACITI
A-BOM- BU NA VIJETNAM
Na sastanku u Washingtonu 1956. admiral
Arthur Redford je rekao da bi upotreba
atomskog oruzja vrlo brzo okoncala aktiv-nosti
VietMina. Medjutim, predsjednik Ei-senhower
i ministar Dulles bili su protiv.
NajviSi americki vojni rukovodioci namjeravali su
pocetkom pedesetih godina upotrijebiti atomsku
bombu protiv Sjevernog Vijetnama kako bi sprijecili
komunisticku agresiju na Juzni Vijetnam. To se tvrdi u
tajnim dokumentima ameri6kog State Departmenta koji
su nedavno objelodanjeni.
Na sastanku Nacionalnog vijeca za sigurnost, odr-zano- m
7. juna 1956. godine, tada jedan od glavnokoman-dirajuci- h
u americkoj armiji, admiral Arthur Redford
je izjavio kako bi upotreba atomskog oruzja vrlo brzo
okon6ala aktivnost trupa VietMina. Ovo razorno oruzje
bi se upotrijebilo i u slucaju kineske intervencije u Vi-jetnam- u.
Tadasnji predsjednik SAD Dwight Eisenhower i
drzavni sekretar John Dulles, takoder prisutni na sa-stanku
Nacionalnog vijeca, bili su, medutim, obazrivi
prema upotrebi atomskog oruzja, izarazavajuci zabrinu-tos- t
zbog mogucih teskih posljedica takve vojne akcije.
Admiral se Redford, medutim, nije rado slozio s takvim
stavom predsjednika i drzavnog sekretara.
Tajni dokumenti otkrivaju da je sastanak zakljucen
konstatacijom da se atomska bomba moze upotrijebiti
jedino u "krajnje кгШбпој situaciji".
Ameri6ka je vlada 1961. godine poslala trupe u Juzni
Vijetnam u borbu protiv agresije sa sjevera. U jednom
je trenutku na vijetnamskom ratistu bilo oko 540 tisuca
amerifckih vojnika, ali 1975. godine SAD su konacno po-raze- ne
od Sjevernog Vijetnama koji je oslobadanjem
juga ponovno ujednio zemlju.
в
□
svetu uz naglasak da je sastanak Gorba-cov- a
i Reagana u Genevi probudio
mnoge nade.
Rizkov takode naglasava da postoja-nj- e
bilo kakvih diskriminacionih mera
u medunarodnoj ekonomskoj razmeni
"dezorganizuje saradnju i truje atmos-feru...- "
Navodi da na Zapadu postoje
duboke zablude da se "socijalistickim
zemljama moze prodavati zastarela teh-nologi- ja
i stara roba koju niko vise nece
da kupi..."
Zatim premijer iznosi ovakvu defini-cij- u
ekonomskih odnosa medu drza-van- a
za koju se, po njegovim recima, za-la- ze
Sovjetski Savez: "Zdrave ekonom-sk- e
veze mogu da se grade samo na prin-cip- u
pune ravnopravnosti, uzajamne
koristi, strogog postovanja postignutih
sporazuma, bez mesanja u unutrasnje
stvari. Saradnja je nespojiva sa bilo ka-kvimpokua-jima
koriscenja ekonom-skih
veza za vrsenje politickog pritiska
na druge zemlje..."
Ucesnici Svetskog ekonomskog fo-ruma
u Davosu postavili su preko "tele-mosta- "
niz konkretnih pitanja sovjet-skom
premijeru. Jedno od njih he bilo:
"Na koji nacin ce biti povecana plani-ran- a
produktivnost rada, da li ce to do-vesti
do vecih izmena u strukturi zara-d- a,
hoce li se uvesti nove mere stimuli-ranj- a
i da li ce preduzeca moci direk-tn- o,
i samostalnije da saraduju sa stra-ni- m
kompanijama?"
Rizkov je potvrdio da prosecno godi-sn- ji
porast produktivnosti treba ubu-duc- e
da iznosi cetiri procenta. Prak-ticn- o
citav porast industijske proizvod-nj- e
bice ostvaren vecom produktiv-nosc- u
rada. Kako ce se to postici?
Glavni izvor povecane produktivnosti
(Nastavak na strani 6)
пшааппиппиипппппшшппиппппииипшипиииипшш. Vijetnamska
revolucija
Ho Si Minn
Za vrijeme drugog svjet-sko- g
rata francuske kolonijal-n- e
vlasti u Vijetnamu podrza-vaj- u
profasisticku vladu u Vic-hy- ju
i dopustaju japanskim
trupama ulazak u Vijetnam. Za
borbu protiv dvostrukog oku-pato- ra
(Francuza i Dapanaca)
osnovan je 1941. godine Viet-min- h
i prve vojne jedinice ko-j- e
su u prosincu 1944. godine
sluzbeno organizirane kao
Narodnooslobodilacka armija.
Vec 1945. godine stvoren je
znatan oslobodeni teritorij.
Nakon kapitualcije Dapana
Vietminh je protiv oslabljene
francuske kolonijalne sile 19.
kolovoea' 1945. pokrenuo veli-- ki
ustanak u Hanoju (kolovo-sk- a
revolucija) koji se prosirio
na cijelu zemlju.
Nakon izvojevane pobjede
proglasena je 2. rujna 1945.
Demokratska Republika Vijet-nam,
a za njena je predsjed-nika
izabran Ho Si Minh. Kra-je- m
1945. godine Francuzi,
medutim, uz pomoc britanskih
trupa i kineskog Kuomintanga
pokusavaju uspostaviti staro
kolonijalno carstvo. Zaposje-daj- u
Nam Bo, ali ne uspijevaju
zbaciti vladu DR Vijetnama.
Premda je Francuska 14. rujna
1946. morala prtznati samo-staln- u
vijetnamsku drzavu,
ona je vec 1 9. prosinca obno-vil- a
napade na nju. Nadmoc
francuskih vojnih snaga (koje
pomazu SAD) prisilila je vijet-nams- ke
snage da preau u de-fenziv- u.
Nakon 1950. tvojna se situ-aci- ja
mijenja: francuske su
snage pretrpjele nekoliko po-raz- a,
vracan je dio po dio te-ritori- ja. Nakon opsade i velike
pobjede nad francuskim sna-gam- a
kod Dien Bien Fua u
svibnju 1954. DR Vijetnam je
izborio i veliku politicku pobje-d-u
na Zenevskoj konferenciji
gdje su 21. srpnja 1954. Fran-cuska,
Kambodza, Kina, Laos,
SSSR, SAD, Velika Britanija i
DR Vijetnam sklopili sporazum
0 prekidu vatre i podjeli Vijet-nama
na dvije zone. Ameri-kan- ci
nisu potpisali taj spora-zum,
ali su se obvezali da ce
ga postivati.
Izmedu Sjevernog i ]uznog
Vijetnama odredena je privre-men- a
demarkaciona linija na
17. paraleli, i bilo je predvide-n-o
da se u roku od dvije go-dine
na izborima odluci o bu-ducno- sti
zemlje, odnosno uje-dinjen- ju
dvaju Vijetnama. No,
do toga nije doslo, i podjela
se produzila. DR Vijetnam bio
je ogranicen na dio sjeverno
od 17. paralele. Godine 1964.
nakon incidenta u Tonkinskom
zaljevu (sukob americkog ra-zara- ca
Maddox i sieverno-vijetnamski- h
torpednin cama-ca- )
americki je Senat odobrio
oruzane operacije protiv Sje-vernog
Vijetnama, pod izlikom
da Sjeverni Vijetnam u ]uz-no- m
Vijetnamu pomaze borbu
Fronta nacionalnog oslobode-nj- a
protiv sajgonskog rezima.
Bio je to uvod u Vijetnamski
rat koji ce potrajati sve do
1975. godine, kada Amerikan-c- i
napustaju Duzni Vijetnam
pred naletima oslobodilaca, i
kada dolazi do ujedinjenja
dvaju Vijetnama.
S
□□
B
Q
вa
ввввввввв
ввB
B
BB
BBB
B
BB
BBB
B
BBB
BB
BB
B
BB
B
B
B
BB
BBB
B
BB