000811 |
Previous | 9 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
И'
и,
м
:
'
в
l!
b
bjh f H§9
„ i'.
HKL W—
лвИИН _____ _—__
PiSe -
ANTON KOSTELAC
NARODNA 6ITA0NICA NAKON BOMBARDIRANJA 1941. GODINE
Narodna ditaonica
PoCetkom prvog syjetskog rata
6itaonici je prijetilo potpuno unl§-tenj- e. Jedan dio arhiva bio je
uniSten bom bard i ranjem, dok je
vrijedniji dio bio evakuirari i 1915.
konfisciran po Bugarima u Kosov-sk-oj
Mitrovici 1915. godine. Po
ratu je ditaonica naprosto bila
ostaia bez zgrade, bez arhiva, bez
kataloga. Bilo je samo neSto malo
grade, koja je djelomi6no bila
-- uniStena. Oko 60 rukopisa otkup-Ijen- o
je kasnije od Njemadke, a
zaslugom Jovana Tomica preostali
je arhiv bio -- povra6en iz Sofije.
Citaonica je ponovo bila otvorena
za publik'u.1925. godine.
Drugi svjetski rat zna6io je pot-pu- n
u katastrofu za ovu ustanovu,
jer je 6. aprila 1941. faSistickim
bombardiranjem iz zraka 6itaonica
sagorjela do pepela. Tako se
zauvijek izgubila bogata zbirka od
hiljadu i tri stotine 6irilskih rukopi
,lll ,.'Л 1 ' ' n._
i "' Vc -- li ',!'5''!Г.: ft fc I' ty, '.''
1 it sift . 44 '
, i ,,, „„,,,,,.-- , '.,';'v'' Ji' "Vi. ,,', r1' ,
' '--
.v „. (, i" J.
if
__
if '
.
sa iz razdoblja od 12. do 18. stolje---
ба, гпабајап broj turskih dokume-nat- a
o Srbiji, kao i jedan broj starih
knjiga. Citav depozit srpskih knjiga
Stampan u periodu od 1832.-194- 1.
izgubljen je zauvijek, kao i prilicna
zbirka stranih knjiga.
Rekonstrukcija sagorjelog mate-rijal- a
zapo'6eta je joS u ratu, a po
oslobodenju naro6jto, pa je ve6
krajem 1946. godine 6itaonica ima-l- a
133,574 primjerka knjiga i drugih
pubiikacija. Za publiku je otvorena
' 30. aprila 1947. godine. Kasnije su
odredena sredstva za izgradnju
nove ditaonice, a kamen temeljac
je postavijen 20. oktobra 1966. Za
javnost je bila otvorena 27. novem-br- a
1972. aslu-be-no 6. aprila 1973.
— ta6no na 32. godlSnjicu njenog
uniStenja.
Narodna 6itaonica danas, nakon
svih nevolja, ima zbirku od jednog
milijuna i dvije stotine hiljada
raznih pubiikacija, 6lme je гаробе-l- a
nova era u njenoj historiji.
SJECANJE NA IVANA KOSOVlCA
Obiljezavajuci 30 godina masovnog organizfranog povratka Jugo-siavensk- ih
iseljenika u domovlnu Jugoslavlju, iseljenici povratnici iz
Australije i Novog Zelanda sjedaju se.svog druga Ivana Kosoviba, koji
je prije tri godine umro u Sydneyu.
Bio je dugogodisji tajnik Glavnog pdbora Saveza jugosiavenskih
iseljenika u Austral iji i Novom Zelandu, urednik iseljeni6kih list ova
"Napredak", "Prljatelj Jugoslavlje I Australije" i "Novo Doba", te
urednik i dopisnlk naprednih Iseljenl6klh listova u Kanadi, Sjevernoj
Americi, Argent In i, Brazilu, Cileu, Urugvaju
Na slid: ucesnlci komemoracije pokojnom ivanu Kosovicu u -- Zaostrogu. '
. "
N
2__P 9Rp
s
...
м 1 r i- - . - , - - , -
4
(8)
"Vecernje novostl"
Li,st "Ve6emje novosti" je za
Beograd i SR Srbiju .isto Sto I
"Уебегпј! list" za Zagreb i SR
Hrvatsku, i razlika je jedino u tome
Sto "Уебегпје novostl" imaju ve6i
tiraz. To je u stvari najtirazniji
dnevni list u Jugoslaviji (oko
340.000 primjeraka), koji je Ina6e
робео izlaziti 1953. godine i nedav-n- o
proslavio 25. godlSnjicu.
Posjetili smo redakciju llsta,
gdje nas je primio zamjenik glav-nog,
urednika lllja Borovnjak. Po-6ast- io
nas je kavom i rakijom, i
poSto smo ga upoznali'sa "NaSim
novinama", рг!бао nam je malo o
svom listu.
Poput гадгеоабкод "ve6ernjaka"
i ovaj list ima 12 izdanja, i to —
prvo izdanje general no, za Beograd,
dok u preostali ma ima po strana-dvij-e
koje donose vijesti i novosti iz
pojedinih pokrajina (i za njih), tako
da je, Sto se tiCe informiranja,
pokrivena cijeia republika. Ovo je
svakako doprinijelo pove6anju tira-2- a llsta I istovremeno pobudilo
Interes ljudi sa sela, koje je ovim
putem direktno zastupljeno u Sta-mp!.
All ni ta Ideja — kao ni
drugdje, rekli su mi — nije ostvare-n- a
u potpunosti, jer joS uvijek
postoji problem distribute. JoS
nije, zbog ovog ill' onog razloga,
pronaden najpovoljnlji пабЈп da
listovi kao Sto je ovaj postanu dos-tup- ni nekom zaista Slrem sloju gra-dan- a,
iako je ta ideja pak ostvarena
po pitanju sadrzaja llsta i informi-ranja.
U svakom slu6aju, list stalno
napreduje, redovito upoSljava 256
radnika, a redakcija ima 1 400 hono-rarn- ih
dopisnika, kao i dopisnike u
osam svjetskih centara. List se
takoder djelomi6no Stampa u naj-modern- ijoj tehnici — "ofsetu".
Potpuni prljelaz na modernu tehni-k- u
nije ostvaren ponajprije zbog
toga Sto je potrebna preorijentacija
jedpog dijela osoblja i to se vrSi
postepeno, tako da ne dode do
otpuStanja jednog broja uposleni-k- a.
Razgledali smo i nekoliko redak-cija
"Ve6ernjih novosti", tejefon-sk- u
sluibu, regal, i popri6ali sa
jednim brojem Ijubaznih-ljudi- , koji
se bave, iako se tako obi6no ne
misli, jednom od najtezih profesi-j- a.
Na rastanku nam je drug Borov-njak
poklonio nekoliko suvenira,
znafiaka "Ve6emjih novosti", Sto je
u Jugoslaviji veoma popularan
obi6aj.
Kbngresni center "SAVA"
Ovaj suvremeni objekt, o kome
smo malo pisali proSle godine,
projicirao je mladi arhitekta Stojan
Maksimovi6, a izgradnja istog za-miSlje- na
je u tri faze. ZamiSljen je
kompleks gradevlna koje бе, kad
sve bude gotovo, zapremati 120.-00- 0
detvornih metara.
Najprije je, u rekordnom vreme-n- u
od godinu dana, bila dovrSena
mati6na zgrada, u kojoj se proSle
godine odrzao sastanak KESS-- a.
To zdanje, koje nam je prilikom
posjete pokazivalo nekoliko vodi-6- a, ima 12 sala ukupnog kapacite-t- a
2000 mjesta. Najveca sala moze
primiti 1000Jjudi. Ona je pak tako
sagradena da se moze pritiskom
dugmeta pregraditi u dva-t- ri manja
dijela. U dvije sale moze stati do
250 ljudi, dok u svakoj od sedam
manjih, "pregovara6kih" sala, mo- le stati do 120 osoba.
Tu, naravno, joS postoje upravni
i drugi radni prostori, zatim ugos-titeljs- ki
I turisticki punktovi, dok je
u mnogim prostorijama ugradena
najmodemija telekomunikacija —-- direktni TV prijenosi, telefonske
kabine, teleksi itd.
(Nastavice se)
I IZ IUGOSLAVIJE... "
J
vino i SUIVOVKA
PLUM BBANDY
m RIESUNG FRUSKAGORA }
.H MUSKATNISLVANEC -- Ш '
Kod LCB u Ontariu, Albert!, Brinatskoj Columbiji '
I Saskatchowanu 1 Za informacije obratite se
GYAKi AGENCIES
1579 BloorSt. W. — Toronto, Ont.
8 Phone (416) 531-994- 6 7) g
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 27, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-11-22 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000090 |
Description
| Title | 000811 |
| OCR text | И' и, м : ' в l! b bjh f H§9 „ i'. HKL W— лвИИН _____ _—__ PiSe - ANTON KOSTELAC NARODNA 6ITA0NICA NAKON BOMBARDIRANJA 1941. GODINE Narodna ditaonica PoCetkom prvog syjetskog rata 6itaonici je prijetilo potpuno unl§-tenj- e. Jedan dio arhiva bio je uniSten bom bard i ranjem, dok je vrijedniji dio bio evakuirari i 1915. konfisciran po Bugarima u Kosov-sk-oj Mitrovici 1915. godine. Po ratu je ditaonica naprosto bila ostaia bez zgrade, bez arhiva, bez kataloga. Bilo je samo neSto malo grade, koja je djelomi6no bila -- uniStena. Oko 60 rukopisa otkup-Ijen- o je kasnije od Njemadke, a zaslugom Jovana Tomica preostali je arhiv bio -- povra6en iz Sofije. Citaonica je ponovo bila otvorena za publik'u.1925. godine. Drugi svjetski rat zna6io je pot-pu- n u katastrofu za ovu ustanovu, jer je 6. aprila 1941. faSistickim bombardiranjem iz zraka 6itaonica sagorjela do pepela. Tako se zauvijek izgubila bogata zbirka od hiljadu i tri stotine 6irilskih rukopi ,lll ,.'Л 1 ' ' n._ i "' Vc -- li ',!'5''!Г.: ft fc I' ty, '.'' 1 it sift . 44 ' , i ,,, „„,,,,,.-- , '.,';'v'' Ji' "Vi. ,,', r1' , ' '-- .v „. (, i" J. if __ if ' . sa iz razdoblja od 12. do 18. stolje--- ба, гпабајап broj turskih dokume-nat- a o Srbiji, kao i jedan broj starih knjiga. Citav depozit srpskih knjiga Stampan u periodu od 1832.-194- 1. izgubljen je zauvijek, kao i prilicna zbirka stranih knjiga. Rekonstrukcija sagorjelog mate-rijal- a zapo'6eta je joS u ratu, a po oslobodenju naro6jto, pa je ve6 krajem 1946. godine 6itaonica ima-l- a 133,574 primjerka knjiga i drugih pubiikacija. Za publiku je otvorena ' 30. aprila 1947. godine. Kasnije su odredena sredstva za izgradnju nove ditaonice, a kamen temeljac je postavijen 20. oktobra 1966. Za javnost je bila otvorena 27. novem-br- a 1972. aslu-be-no 6. aprila 1973. — ta6no na 32. godlSnjicu njenog uniStenja. Narodna 6itaonica danas, nakon svih nevolja, ima zbirku od jednog milijuna i dvije stotine hiljada raznih pubiikacija, 6lme je гаробе-l- a nova era u njenoj historiji. SJECANJE NA IVANA KOSOVlCA Obiljezavajuci 30 godina masovnog organizfranog povratka Jugo-siavensk- ih iseljenika u domovlnu Jugoslavlju, iseljenici povratnici iz Australije i Novog Zelanda sjedaju se.svog druga Ivana Kosoviba, koji je prije tri godine umro u Sydneyu. Bio je dugogodisji tajnik Glavnog pdbora Saveza jugosiavenskih iseljenika u Austral iji i Novom Zelandu, urednik iseljeni6kih list ova "Napredak", "Prljatelj Jugoslavlje I Australije" i "Novo Doba", te urednik i dopisnlk naprednih Iseljenl6klh listova u Kanadi, Sjevernoj Americi, Argent In i, Brazilu, Cileu, Urugvaju Na slid: ucesnlci komemoracije pokojnom ivanu Kosovicu u -- Zaostrogu. ' . " N 2__P 9Rp s ... м 1 r i- - . - , - - , - 4 (8) "Vecernje novostl" Li,st "Ve6emje novosti" je za Beograd i SR Srbiju .isto Sto I "Уебегпј! list" za Zagreb i SR Hrvatsku, i razlika je jedino u tome Sto "Уебегпје novostl" imaju ve6i tiraz. To je u stvari najtirazniji dnevni list u Jugoslaviji (oko 340.000 primjeraka), koji je Ina6e робео izlaziti 1953. godine i nedav-n- o proslavio 25. godlSnjicu. Posjetili smo redakciju llsta, gdje nas je primio zamjenik glav-nog, urednika lllja Borovnjak. Po-6ast- io nas je kavom i rakijom, i poSto smo ga upoznali'sa "NaSim novinama", рг!бао nam je malo o svom listu. Poput гадгеоабкод "ve6ernjaka" i ovaj list ima 12 izdanja, i to — prvo izdanje general no, za Beograd, dok u preostali ma ima po strana-dvij-e koje donose vijesti i novosti iz pojedinih pokrajina (i za njih), tako da je, Sto se tiCe informiranja, pokrivena cijeia republika. Ovo je svakako doprinijelo pove6anju tira-2- a llsta I istovremeno pobudilo Interes ljudi sa sela, koje je ovim putem direktno zastupljeno u Sta-mp!. All ni ta Ideja — kao ni drugdje, rekli su mi — nije ostvare-n- a u potpunosti, jer joS uvijek postoji problem distribute. JoS nije, zbog ovog ill' onog razloga, pronaden najpovoljnlji пабЈп da listovi kao Sto je ovaj postanu dos-tup- ni nekom zaista Slrem sloju gra-dan- a, iako je ta ideja pak ostvarena po pitanju sadrzaja llsta i informi-ranja. U svakom slu6aju, list stalno napreduje, redovito upoSljava 256 radnika, a redakcija ima 1 400 hono-rarn- ih dopisnika, kao i dopisnike u osam svjetskih centara. List se takoder djelomi6no Stampa u naj-modern- ijoj tehnici — "ofsetu". Potpuni prljelaz na modernu tehni-k- u nije ostvaren ponajprije zbog toga Sto je potrebna preorijentacija jedpog dijela osoblja i to se vrSi postepeno, tako da ne dode do otpuStanja jednog broja uposleni-k- a. Razgledali smo i nekoliko redak-cija "Ve6ernjih novosti", tejefon-sk- u sluibu, regal, i popri6ali sa jednim brojem Ijubaznih-ljudi- , koji se bave, iako se tako obi6no ne misli, jednom od najtezih profesi-j- a. Na rastanku nam je drug Borov-njak poklonio nekoliko suvenira, znafiaka "Ve6emjih novosti", Sto je u Jugoslaviji veoma popularan obi6aj. Kbngresni center "SAVA" Ovaj suvremeni objekt, o kome smo malo pisali proSle godine, projicirao je mladi arhitekta Stojan Maksimovi6, a izgradnja istog za-miSlje- na je u tri faze. ZamiSljen je kompleks gradevlna koje бе, kad sve bude gotovo, zapremati 120.-00- 0 detvornih metara. Najprije je, u rekordnom vreme-n- u od godinu dana, bila dovrSena mati6na zgrada, u kojoj se proSle godine odrzao sastanak KESS-- a. To zdanje, koje nam je prilikom posjete pokazivalo nekoliko vodi-6- a, ima 12 sala ukupnog kapacite-t- a 2000 mjesta. Najveca sala moze primiti 1000Jjudi. Ona je pak tako sagradena da se moze pritiskom dugmeta pregraditi u dva-t- ri manja dijela. U dvije sale moze stati do 250 ljudi, dok u svakoj od sedam manjih, "pregovara6kih" sala, mo- le stati do 120 osoba. Tu, naravno, joS postoje upravni i drugi radni prostori, zatim ugos-titeljs- ki I turisticki punktovi, dok je u mnogim prostorijama ugradena najmodemija telekomunikacija —-- direktni TV prijenosi, telefonske kabine, teleksi itd. (Nastavice se) I IZ IUGOSLAVIJE... " J vino i SUIVOVKA PLUM BBANDY m RIESUNG FRUSKAGORA } .H MUSKATNISLVANEC -- Ш ' Kod LCB u Ontariu, Albert!, Brinatskoj Columbiji ' I Saskatchowanu 1 Za informacije obratite se GYAKi AGENCIES 1579 BloorSt. W. — Toronto, Ont. 8 Phone (416) 531-994- 6 7) g |
Tags
Comments
Post a Comment for 000811
