Nase Novine, July 27, 1977

              уЈШШши. itjw гл Jt i 1Пч ,
June 15, 1977 L(icf Sjevera
4
i'1
'I
t1
3i! 91
p
№и
iI
If:'
e
9
:
i
U
(Г&и!, I.
ш ж wm ш штшт шШШШШШ mm 'шл шт
Eskimi kanadskog sjevera
iz dana u dan sve viSe prilaze
takozvanoj "bijeloj" kulturi.
Slika veselog lovca, krivih
nogu poput kauboja, obuce-no- g
u divlje krzno od glave
do pete, viSe ne predstavlja
jedinu ili prvu impresiju za
one juznjake koji se ovdje
nadu iz mnogih razloga.
Nacin zivota eskimskogna-rod- a
mijenja se satnom
brzinom. Eskimska djeca u
vecini jedu isti dorucak kao i
djeca na jugu ovog kontinen-t- a
i diskutiraju takore6i iste
Univerzalni
jezik
Metarska konvencija je
medunarodni ugovor koji je
potpisan na diplomatskoj
konferenciji u Parizu 20.
maja 1875, kada je 17 drzava
osnovalo Medunarodni biro
za tegove i mere, a za medu-narodn- e
pramere usvojilo
metar i kilogram. Danas se
metarski sistem zvanicno
naziva "Le System Internati-onal
d'Unites" (medunarodni
sistem jedinica), sa opSte
usvojenom skra6enicom
"SI", a ima sedam osnovnih
jedinica: metar, kilogram,
sekund, amper, kelvin, kan-de- la
i mol iz kojih se lako
izvode jedinice i za ostale
fizicke velifiine.
filmove, citaju iste materija-le- ,
slusaju iste novosti, itd.
nteresantno ie posmatrati
Eskima maloga naselja, sve-g- a
nekoliko stotina kilome-tar- a
od sjevernog pola. koji
se sprema na spavanje izba-civanje- m
macke iz kuce ili
stana, te navijanjem sata
budilnika koji ce ga probudi-t- i
na vrijeme za posao. U vre-mensko- m
rasponu jednog
pokoljenja lovac "kamenog
doba" postao je radnik, sluz-beni- k,
ucenik ili naprosto
siromaSni vagabund, pone-kad- a
pijanac, 6ak i krimina-lac- .
Teorija i praksa "mjerenja"
vremena po satu, forsirana
na ovaj narod takozvanim
progresom, predstavljaSe
najvecu promjenu u njiho-vo- m nacinu zivota. Eskimski
lovac i njegovafamilija neka-d- a
su jeli kad ogladne, spa-va- li
kada su se osjecali pos-panim- a,
zivjeli zivot udovo-Ijavaju- ci
svojim fizickim po-trebam- a,
a ne konceptu vre-mena.
Dani i sezone, vrste
snijega i vjetra, dolazak i
odlazak ptica selica, kretanja
zivotinja, sezone parenja,
lova i ribolova itd. predstav-ljaSe
jedine orijentacione
vaznosti ovom narodu. Prije
svega nekoliko decenija "ju-znjac- i"
njima izgledaSe smi-jeSa- n
i 6udan narod, koji je
morao da gleda na rucni sat
tako da bi saznao dali je gla-da- n,
pospan iii umoran.
Kako mi prica jedan eskim-ski
djeda, on joS ni danas ne
shvaca kako to da bijelac
skaCe iz kreveta kada budil-ni- k
zazvoni — bez obzira da
li je on joS pospan ili umo- -
1 вшшшвшшшшшштшшшштш шшт, .
Eskimka sa
djetetom
ran. Danas eskimska djeca
zive po satu, Skolskom zvo-n- u
i mnogim "pravilima" na
koja njihovi djedovi klimaju
glavom, CeSuci se iza uha.
06evi ove djece realizuju da
ovaj novi nacin zivota mije-nja
iz dana u dan, manje
viSe, sve Sto je nekada izgle-dal- o
tako logi6no i tako nor-mal- no
i prakticno.
U danaSnje vrijeme. na sje-verno- m
podrucju kanadskog
arktika joS uvijek se moze
naci poneka grupa Eskima
koji se bave lovom i ribolo-vo- m.
Vrlo mali procenat zivi
od toga lova dvanaest mjese-c- i
godiSnje. JoS manji broj
zivi u kucama od snijega,
osim na neko vrijeme —
upotrebljavajuci takve kuce
kao privremena skloniSta u
sezoni lova i godiSnjeg do-ba.
Sve veci broj eskimskog
naroda zivi u stalnim nase-Ijim- a,
drzavnim zgradama,
stanovima ili manjim kuca-ma
sa dve-t- ri sobe, strujom,
uljnim pecima za grujanje,
elektriCnim Sporetima, itd.
Roditelji ovog pokoljenja,
rodeni u lovackim skloniSti-ma- ,
camcima, saonicama,
J?
pa cak i pod vedrim nebom
na ledu, bez prisustva dokto-ra- ,
danas gledaju svoju
djecu koja kupuju robu iz
prodavnica, i to od konzerve
do cipele. Narod koji je odra-sta- o
jeduci smrznuto sirovo
meso danas kuha po receptu
"juznjaka".
Mlada djeca eskimskih fa-mil- ija
pohadaju Skolu u na-selj- u.
Svako naselje koje ima
preko dvadeset i pet daka
uskoro ce imati pravo na lo-kal- nu
osnovnu Skolu. Djeca
gimnazija zive deset mjeseci
godiSnje u intematima vecih
mjesta, gdje ove Skole pos-toj- e
i oni koji gimnaziju
zavrSe podinju u sve ve6em
broju da se upisuju na razne
univerzitete, itd.
Prioriteti Eskima, njihov
naCin zivota a time i sama
kultura, mijenjaju se svako-dnevn- o.
Sve viSe raste uticaj
takozvane "bijele" kulture na
ovaj narod, specijalno u
okviru engleskog jezika 6ije
poznavanje predstavlja prvi
korak pocetka novoga puta
eskimske omladine. Ve6 da-nas
ima eskimske djece koja
uopce ne govore svoj jezik.
Takpreci jucer Eskim je bio
6ovjek kamenoga doba, no-mads- ki
lovac, sabira6 hrane
u najnepogodnijem dijelu
ove planete. Jedino njihova
izvanredna sposobnost da se
asimiliraju novonametnutim
uslovima omogucuje njihov
opstanak i oni nastavljaju sa
adaptacijom u tome cilju, u
cilju opstanka umjesto total-no- g
izumiranja.
U jednoj jedinoj deceniji
po dolasku stranaca, po
pri6anju eskimskih staraca,
koji su prezivjeli mhoge
promjene i jo§ su na zivotu,
oni su napustili nadin zivota
koji je predstavljao tradiciju
staru nekoliko hiljadagodina
i adaptirali se novom zivotu.
Da li ce rije6 "Eskim" i
"Inuit" zna6iti ne§to vi§e od
rijeci u rijefiniku, zavisi od
brzine kojom ce se oni "topi-t- i
u tavi" koja se zove Kanada
i time gubiti svoje vlastite
tradicije, kojih se jo§ djeli-midn- o
drze.
Da bi doSao do puske,
Eskim je morao da je plati
jedinom valutom u koju su
"novodosljaci" bili zainte-resiran- i,
a to je bilo krzno.
Lovac hrane, a time odjece i
obuce, postao je lovac krz-n- a.
Ova razlika je bila viSe
nego obifina prekretnica, jer
lovac krzna sa puSkom tre-ba- o
je vi§e pasa da vuku vece
saonice i radi vecih potreb-Stin- a. Umjesto tri, uskoro je
Eskim morao da hrani trina-e- st
pasa, trebalo je loviti sve
viSe i vi§e, te neophodno
"pokrivati" veci teren. ViSe
putovanja znafiilo je i viSe
troSkova. Luda spirala mo-der- na
Covjeka naravno jo§ ni
danas nije prestala; motorne
saone, ponekada auta, pa
6ak i avioni uz nestabilne
cijene, donose sjevemom
narodu iste probleme kao i narodu juzrio od Sezdesete
paralele — ukljucivSi bespo-slic- u.
U okviru spomenutih ci-njen- ica prepletenim sa prak-so- m
manje-vis- e grube eks-ploatac- ije originalnih nacija
ove zemlje, nedavno je zavr-Sen- a takozvana Bergerova
studija daljeg razvitka kana-dskog
sjevera generalno, i pogled na buduci na6in
eksploatacije gasa i ulja sa
kanadskog sjevera partiku-larn- o. Ogromna vecina sta-novni- ka kanadskog sjevera
oduSevljeno je primila i poz-dravi- la preporuke sudije Ber-ger-a.
J. Veselisin