Nase Novine, October 20, 1982

              I
I !' ' ' S- -
4- - NASE NOVINE, September 15, 1982.
Г И 1_ V I
.Il¥i1i1ll£1i 1 11 1П1РП171КП I Ш.Ш.Ш. IJiljf III Џ Ш Ш PITTSBURGH: .sl
Poznati londosnki dnevnik "Ti-mes"
objavio je nedavno seriju
clanaka o polozaju gastarbajtera u
nekim evropskim zemljama zahvade-ni- m
recesijom. Prenosimo opSirne
dijelove 6etiri teksta iz ove serije,
koji tretiraju probleme stranih radni-k- a
u SR Niemafikoj, Francuskoj,
Svicarskoj i Svedskoj:
Zapadni Nijemci su ih nazivali
gastarbajteri — gosti radnici — i
zamiSljali su da 6e oni tiho spakirati
svoje torbe i oti5i kada ne budu viSe
potrebni. Oni su milijune njih pozi-va- li
— iz Grfike, Turske, Italije,
Spanjolske i drugih siromaSnih ze-mal- ja: da bi rukovali strojevima
privrednog 6uda i pomogli da se
Zapadna NjemaSka obogati.
Sada 6udo nestaje, strojevi spori-j- e
rade i posla ima sve manje. Ali,
osim nekoliko izuzetaka, gospoda
Kalopulos, Efsen. Dasi, Saures i
njihove porodice i.e namjeravaju re6i
do videnja! Oni ovdje ho6e ostati.
Ksenofobija
Vlade su jedna za drugom tvrdile
da Zapadna Njemafika nije zemlja u
koju se doseljavaju stranci. Ona je
ionako prenaseljena. Medutim, sada
se vlasti suocavaju s Sinjenicom da
su 4,6 milijuna stranaca — koji
saiinjavaju 7,5 posto stanovniStva u
stvari emigranti. Zemlja se suodava
s velikim dugorofinim problemima.
SadaSnja vlada je krenula u akciju
nakon Sto je sve ve6a nezaposlenost
izazvala одогбепје i zabrinutost
zbog stranih radnika. Male neona-cisti6k- e
i druge desni6arske grupe
koje su osjetile da puSe povoljan
vjetar, pokrenule su niz kampanja —
"stranci idite ku6i". Medutim, poli-tifi- ke
stranke, crkva i druge organi-zacij- e, svjesne ne tako daleke
proSlosti, aktivno se suprotstavljaju
ovoj ksenofobiji i nema znakova da
se ona Siri. Ipak, mnogi Zapadni
Nijemci smatraju da u zemlji zivi
suviSe velik broj stranaca.
Sada se ulazu napori da priliv
bude Sto je тодибе manji, da se
ohrabre oni koji bi mozda bili
spremni da se vrate u svoju zemlju i
da r,e oni koji ostaju integriraju u
zapadnonjemaCko druStvo.
Vlada odobrava radnicima koji se
vracaju u svoju zemlju da ponesu
sve ono Sto su upla6ivali u penzioni
fond kao i sve uplate kojedotira
drzava i nastoji da nade пабт da bi
pomogla radnicima da u svojim
zemljama гаробпи samostalni biz-ni- s.
Teze je zaustaviti priliv. Stanovni-c- i
zemalja 6lanica Evropske zajedni-c- e
mogu ovdje zivjeti i raditi bez
одгатбепја. Regrutiranje radnika iz
NEW DELHI (Tanjug) - Sef rezima u
Kabulu Babrak Karmal optuzlo Je SAD
da onemogudavaju povladonje sovjet-skl- h trupa iz Afganistana. Istodobno, on
Je odao priznanje sovjetskoj pomodi i in-dljsk-om
stavu u rjesavanju krize, duk se
zauzeo za izravne pregovore s Paklsta-nom- .
Medunarodna reakcija, a posebno
amendki impenjalizam, izazivaju knzu u
ovom podrudju 1 onemogucavaju povlace-nj- e sovjetskih trupa iz Afganistana. lzja-vi- o
je Babrak Karmal u intervjuu za mdij-sk- u novinsku agenciju The Press Trust of
India
Karmal jo torn pnlikom optuzio SAD I
njegove regionalne suradnike da smislje-n- o spredavaju povratak ogranidenog sov-jetsko- g
vojnog kontigenta iz Afganistana,
pn demu je ponovio 1 ved poznatu tvrdnju
o tome kako na pakistanskom tentonju
postoji oko 80 logora za vojnu obuku usta-nik- a,
koj§ je on nazvao banditima
Sto se, pak, tide sovjetske vone mterven-cij- e
u Afganistanu, koja je dovela sadasnji
rezim na vlast u Kabulu. Karmal je ostao
drugih zemalja prekinuto je 1973.
godine kada je prva kriza nafte
izazvala strahovanja da 6e se proSiri-t- i
na zaposlenost i sada se dozvolja-v- a
radnicima da udu u zemlju samo
u izuzetnim slucajevima.
Medutim, stvarni problem pred-stavl- ja
priliv koji vlasti teSko mogu
zaustaviti — rijec je o porodicama
stranih radnika koje ve6 zive. ovdje i
o stotina tisuda djece koja su ovdje
rodena.
Na rubu
Ovdje zivi milijun djece, a u
drugim zemljama ima ih joS milijun
koji bi mogli do6i u svakom trenut-k- u. Smatra se da je to ogromna
druStvena tempirana bomba. Mnogi
ne govore dobro ni svoj jezik ni
njemacki, i oni su autsajderi ovdje i
stranci u svojoj zemlji. PoSto ne
znaju dobro jezik niti se uklapaju u
ovdaSnje druStvo, ta djeca fiesto
dozivljavaju neuspjeh u Skoli i imaju
samo neznatne Sanse da dobiju
pristojan posao. Ukoliko se neSto
brzo ne poduzme, oni su osudeni da
zive na rubu druStva, brojfcano
ogroman, nesretan lumpen proleta-riat.
Vlada, prije svega, ulaze napore
da integrira tu djecu, to jest, drugu i
tre6u generaciju ovdje rodenih. Vla-da
nastoji da poboljSa predSkolsko
obrazovanje kako bi djeca stekla
znanje jezika i mogla krenuti u
Skolu, zatim da im u Skolama pruzi
olakSice Sto se tice jezika i da
angazira strane nastavnike, kao i da
im pruzi bolje mogucnosti za stru6-n- o
usavrSavanje. Inzistiraju6i —
protiv zelje mnogih roditelja — da u
Skolama i po razredima ne bi trebalo
dijeliti пјетабки i stranu djecu -- vlada takoder trazi da se poStuje i
poti6e razvoj kulture tih stranaca.
Procjenjuje se da ce troSkovi oko
specijalne obuke nastavnika i soci-jaln- ih radnika iznositi oko 600
milijuna maraka, u trenutku kada
vlada nastoji svim silama Stedjeti.
Vlada bi takoder zeljela da strani
radnici imaju pravo da glasaju na
lokalnim izborima. Ona smatra da bi
ih to ohrabrilo da aktivno sudjeluju u
zivotu zajednice i da potaknu politi-баг- е
da se zainteresiraju za njihove
probleme.
Kancelar Smit svesrdno savjetuje
sve. one koji zele ostati da postanu
punopravni njemadki gradani, Sto je
тодибе nakon deset godina nepre-kidno- g
boravka i Njema6koj. Cinje-nic- a
je da vrlo mali broj onih iz prve
generacije postaju natural izirani N-ijemci.
Ve6ina i dalje sebe smatra
strancima, iako tajno zive u Zapad-no- j
Njema6koj.
A.
nbpeinlzonarv,paiossnnzuivojveasemtnr,eemtseuttnapevtotoumznoejdcmaa,llnjsjeieurinsOtsueongvbnj]eietltelstdkuoegidrnoaatcozriueo-ndpni-aea Je takav poziv bio u skladu s ugovorom o
pnjateljstvu 1 suradnji izmedu Afganista-na
l Sovjetskog Saveza
- Sroevkjaetosk)ee Ktraurpmeacle-ostsavtei udoAk fngeamdobsitiea-mn-uo medunarodne garancije da ce prestati
svi oblin uplitanja 1 agresija sa strane
Sef rezima u Kabulu odao je priznanje
i indijskom videnju afganistanske knze
Uvjeren sam da su pnjateljstvo i odnosi
izmedu Afganistana, Sovjetskog Saveza 1 Indije veoma konstan i snazan faktor mi-r- a
l stabilnosti u ovom podrudju, citira
PTI Karmalove rijedi
,
Karmal je apelirao )os Jednom da Kabul
lradIsilamjeasbaavdanjzaapaofdgnaunistiaznrasvknee kprirzegeovore Pozi-tivn- o je otijenio posredne pregovore vode-n- e ovog proljeca u Zenevi pod pokrovitelj-stvo- m generalnog sekretara Ujedinjemh naroda
MlJILJI llfff"
75-gocSiso- jice radoicke
ObavjeStavaju se6itaoci "NaSih novina" u Pittsburghu i
okolici da ce se u nedjelju 24. oktobra odrzati priredba u
povodu 75-godiSn- jice pokretanja "Radni6ke straze", koju su
naslijedili listovi "Radnik", "Radni6ki glasnik", "Narodni
glasnik" i "NaSe novine".
Ova priredba — Testimonial Dinner — odrzat бе se u
Royal Too restaurantu, 2660 Library Rd. Route 88 u
Pittsburghu, a po6et 6e u 2 sata poslije podne.
Bit ce kulturni program: nastupaju tamburaSi, pjeva6i i
plesa6i.
Doprinos je $10.00 po osobi.
Svi dobro doSli! Odbor
TORONTO:
tJSWWfrVS --! "JiHtU'-.tlul-JJM.J- M
Redovita i tromjese6na sjednica odsjeka 832 HBZ
odrzati ce se u drugu nedjelju mjeseca oktobra u stanu brata
Vida Ivacko, 840 Flagship Dr., Mississauga, Ont. Sjednica
бе poceti u 2 sata poslije podrre.
Pored ostalog, na dnevnom redu biti 6e dolazedi
koncert kojeg zajedni6ki prireduju odsjeci 975, 961 i 832, a u
goste dolazi glasoviti tamburaSki orkestar iz Hrvatske "Staro
Petrovo Selo" sa pjeva6icom Helenom Sabljak i orkestar
"2um_berak" iz Toronta.
Clanovi, koji bi zeljeli prisustvovali ovoj sjednici, a
nemaju svojih prevoznih sredstava neka se obrate telefonski
bratu Manestru 251-63- 71 ili tajniku 341-933- 0. Prevoz 6e biti
ureden- - Tajnik odsjeka 832
TORONTO:
J
ДДДНУД
Redovita mjese6na sjednica odsjeka 961 HBZ odrzati
se u nedjelju 19. septembra, u Ukr. Labor Temple, 1579
Dupont Street. Sjednica бе po6eti u sati prije podne.
diskuPsoirzaitvia oseos6nliavnasntjvuo ndoavodgodTeamnbaursajSekdongicuz,bojrear. бIеmasei drugih stvari.
G. Labas, tajnik
66
иш1.-М}ик1Јимм111кмтшвткмтгти111Ш1чит-
и
i J ишултиттчччмшазвпчтл
U Kanadu dolazi glasoviti tamburaSki zbor iz Slavomje,
Hrvatska, "Staro Petrovo Selo" sa pjeva6icom Helenom
Sabljak. Koncert ovog glasovitog zbora odrzati бе se u
Wellandu 22. oktobra, u Hamiltoru 23. i Torontu 24. oktobra
pod pokroviteljstvom Juzno-ontarijs- ke Federacije odsjeka
Hrvatske Bratske Zajednice.
U Torontu koncert 6e se odrzati u nedjelju 24. oktobra u
velikoj LION'S CLUB HALL - ETOBICOKE (The Queensway,
West Kipling).
Vrata dvorane 6e biti otvorena u sati, a koncert
otpo6eti u 1 sat poslije podne.
Pored nastupa zbora "Petrovo Selo" i Helene Sabljak,
publiku ce zabavljati orkestar "Zumberak" iz Toronta.
Koncert u Torontu prireduju zajednidki odsjeci 832, 961 i
975.
Ulaznice ve6 nalaze u rasprodaji. Odbor
уи1Ч,Ч1ММишттик.иттмџумшш.'лтп1
Kanadani lijece
bijesne lisice
OTTAWA - U pokusaju da obuz-daj- u bjesnilo lisica u kanadskim би-mam- a, strucnjaci Ministarstva za
prirodna bogatstva Kanade bom-bardira- ju hsice mesom u kojem se
nalazi antibiotik tetraciklin U nekim
podrucjima na koje su bacene tisuco
komada takvog mesa ustanovljeno je da je cak 74 posto lisica pojeJo ovu
poslasticu zacinjenu antibiotikom,
tako da strucnjaci pn Ministarstvu
za prirodna bogatstva Kanade vec
rade na uradi cjepiva protiv bjesnila
koji bi stavljah џ meso umjesto tetra-ciklin- a
O veoma rasprostranjenom bjesni-l- u medu kanadskim hsicama svjedo-c- i
1 podatak je ove godine samo
u provinciji Ontario zabiljezeno 1000
slucajeva bjesnila medu zivotinja-m- a
ЈШЈ111ЈЈУ'Ј WJ--.IJilJgl'.'.'JMIIMI'A-U.
i
UMWT-mj-U
6e
10
55
of
12 6e
se
da
iHIIL4J!UU.lL, QJQQSS цдддуд
BRITANSKAOSUDA
REAGANA
LONDON (Tanjug) — Velika Brita-nij- a
бе 6vrsto poStovati ugovor sa
Sovjetskim Savezom o isporuci plin-ski- h
turbina i druge opreme za
sibirski plinovod, usprkos svim
атепбкјт prijetnjama i sankcijama.
Ovo je izjavila britanska predsjedni-c- a
Margaret Thatcher, prvi put javno
i nedvosmisleno osudivSi postupak
атепбкод predsjednika Reagana.
Margaret Thatcher je govorila u
Glasgowu u бјјој se luci upravo
ukrcava21 velika plinska turbina бјји
je isporuku, uz odobrenje vlade
zakljuCila sa Sovjetskim Savezom
britanska firma "John Brown Engi-neering".