Novosti, July 25, 1946

              #Jr
1
1
%
STRANA 4
Zaeisssivosti
ZAR I KUJI MOŽE NEDOSTA-JATI
HRANE?
Kad se Iz jaja izlegu male ha-ringe
one crpu a početku hranu
iz avoje žumanjčane kesice Toito
iecrpu tu hranu one jedu sitne bi-IJS- ce
morske alge Alge su od pre-sudne
važnosti za cijeli život u mo-ru
jer se njima direktno ili indi-rektno
hrane sve morske životinje
Da bi bilo dovoljno hrane za mla-de
haringe potrebno je da u litri
mora bude 100 do 200 hiljada ovih
mikroskopski sitnih alga inače
mlade haringe uginu razmjerno s
neitaiicom hranljivih alga Ali
kako to da uopće može biti manje
tih biljčica? Od čega to zavisi?
Nallo se da to zavisi od količine
dušičnih i fosfornih spojeva u vodi
Sjetimo se da od sadržaja tih spoje-va
u zemlji zavisi i žetva poljopriv-rednika
Zato on i djubri zemlju
Medjutim nismo u stanju da dju-brim- o
i more i da tako utičemo na
količinu plantonskih biljčica a pre-ko
njih uopće na bogatstvo života
u moru Haringe kad odrastu pre-stanu
da se hrane kremenim alga-ma
i hrane se sitnim racima Njih
treba da bude u vodi vrlo mnogo
U želecu jedne haringe može da
se nadje C0000 takovih račića Ali
i količina tih račića zavisi od koli-čine
alga u moru Eto uzroka za-što
se haringe i druge ribe pojav-ljuju
nekad u većim a nekad u
manjim količinama
MI1L10TKKA IMENA LHNJINA
18C2 god u jednoj od najljep-ših
zgrada Moskve koju je kon-cem
18 stoljeća sagradio veliki
ruski arhitekt V I Baženov orga-nizirana
je prva javna biblioteka
100000 svezaka imala je ta bib-lioteka
u 18C8 god a 1917 oko
1000000 svezaka Danas biblio-teka
imena Lenjma ima više od
10000000 svezaka knjiga žurnala
i godišnjih kompleta novina Bib-Hote- ka
dobiva sve publikacije koje
se štampaju u cijelom Sovjetskom
Savezu Više od 2000 čitaoca dnev-no
posjećuje osam ogromnih či-taonica
Biblioteke imena Lcnjina
U 1944 bilo je čitaocima posudje-n- o
oko 4000000 knjiga i izdano
Je 50000 bibliografskih podataka
Osim stare zgrade biblioteka da-nas
zauzima i dva velika krila no-ve
zgrade Ovo je najveća biblio-teka
u Europi Police ove bibliote-ke
protežu se u dubljinl od 200 ki-lometara
Biblioteka imena Lenji-n- a
krupna je naučna i kulturno-prosvjetn- a
zaklada
♦
CAU MEDJU TOPOVIMA
Za cara Ivana III osnovana je
u Moskvi radionica topova Tu se
izradjivalo svakovrsno oružje Od
majstora radionice topova naroči-to
se odlikovao talentirani ljevač
Andrej ćohov koji je odlio mnogo
prvoklasnog oružja Čohov je ra-dio
na lijevanju oružja preko 40
godina Prvi puta njegovo se ime
spominje godine 1577 a posljednl
puta se ono nalazi urezano na dije-lu
okidača 1617 god U 158C god
ćohov je odlio znameniti top koji
je kasnije prozvan "Car medju to-povima"
Taj top služio je za pro-bijanje
zidina kod opsade grado-va
Pucalo se kamenim kuglama
Kalibar "Cara medju topovima":
89 cm težina 39 tona dužina 5 m
(Nastavak sa str 2)
"Jasno je da takva politika ne
mole biti osnova za zdrave odno-se
medju narodima i državom
Takva politika kao metod i
instrument u medjunarodnim od-nosima
ne može imati drugih po-sljedica
nego jačanje agresivnih
snaga i slabljenje pozicije mira
To je politika koja sije sumnju
1 nepovjerenje u duše svih onih
koji su se u toku ovog posljednjeg
rata borili tA opću savezničku
stvar u uvjerenju da ta općasa-vetničk- a
stvar znači uništenje
agresije i izvora fašizma Istinsku
demokraciju a ne demokratske
fraze slobodu i samoodredjenje
naroda i osiguranje čvrstog mira
"Te iste snage odriču Jugosla-viji
takodjer pravo da traži repa-racije
od Italije Drugim riječima
ratne reparacije ima da plati Ju-goslavija
a ne Italija I ne samo
to Jugoslavija bi prema nekim
predlotima imala da plati čak je-dan
dio talijanskog državnog du-ga
a pobjeglim fašističkim fa-brikant-ima
oštetu za fabrike koje
su poslije prvog svjetskog rata
oduseli starim vlasnicima Zaista
neki naši saveznici odnoe se pre-ma
Jugoslaviji kao prema jučeraš-njem
neprijatelju a ne kao savez-niku"
Završujući svoj govor potpred-sjednik
Kardelj je rekao:
'Vlada FNRJ smatra da se naši
narodi ne mogu saglasiti da im se
nametne takav mir"
a težina zrna 800 kg Na jednom
dijelu topa nalazi se bareljef cara
Fjodora na konju Na lijevoj stra-ni
je natpis: "Ovaj top je odlit
u slavnom i carujućem g'adu Mo-skvi
7094 (158G) Top je odlio to-povski
ljevač Andrej čohov"
23-GODIšNJI-CA
SOVJETSKE
GRUZIJE
26 veljače 1921 bila je u Gruziji
proglašena Sovjetska vlast Kroz
tih 25 godina koje su od onda pro-šle
Sovjetska je Gruzija postala
najsredjeniji kut na cijelom svije
tu Na Crnomorskoj obali nalazi
se najveći rajon Sovjetskog Save-za
subtropskog raslinstva Gruzija
je slavna po svojim vinima i po
svom drvetu U republici se dobi-va
ugljen zlato molidben Sa-gradje- no
je mnogo teške industri-je
željezne cementne tekstilne
konzervne čajne mnogo tvornica
ulja i saharina Ponovno je sagra-djen- a
industrija za preradjivanje
nafte i ugljena industrija Sag-radje- no
je mnogo električnih cen-trala
U godinama velikog domo-vinskog
rata započeo se graditi u
Zakavskazju prvi zavod metalur-gljsk- e
industrije
SVENARODNA POMOĆ
Ni danju ni noću ne prestaje ob-nova
narodnog gospodarstva Iz
ruševina i pepela ustaje Dombas
prekrasan kao uvijek Milijuni
trudbenika nastoje da izbrišu tra-gove
fašističke najezde i da onu
oblast Dombasa učine još bogati-jom
nego je bila prije rata Sva-kodnevno
dolaze u Vorošilov grad
tovari s natpisom na vagonima
"Moskva Dombasu Ural Domba-su- "
itd Zavodi Lenjingrada i Svr-dlovs- ka
šalju mašine Bafkirci su
poslali kolone s oružjem Central-ne
oblasti Ukrajinske republike
pobrinule su se za kadrove i budu-će
rudare Poltavska Zaporoška
Harkovska i druge poslale su više
od 47000 radnika Trudbenici Vo-rošilov- ske
oblasti zahvalni su ve-likom
ruskom narodu i svim naro-dima
mnogonacionalnog Sovjet-skog
Saveza za ogromnu pomoć
koju dobivaju pri obnovi Dombasa
MICURINSKI VOĆNJACI
U SIBIRU
Značajni radovi genijalnog vo-ćara
Mičurina omogućili su znat-no
pomaknuti na sjever raspros-tranjenj- e
voćaka 1937 Nosibirsko
društvo mičurinaca i prijatelja ze-lenih
nasada posadilo je u pred-gradjim- a
Novosibirska veliki voć-njak
i iz voćnjaka u Mičurinsku
prevezlo s uspjehom razne vrste
voća: Mičurinovih slavjanska Sa-franst- og
pejpinga anisa i drugih
vrsta S ponosom sada pokazuju
sibirski voćari sibirske vrste jabu-ka
koje se odlikuju elikom posto-janošću
zimi i velikom plodnožću
Medju njima je i purpurna raneta
baršunasti anisik kitajska anisov-k- a
i žuta jubuka Jabuke 8 krup-nim
zrnima europejskih sorta tak-miče
se sa slobodno rastućim drve-će- m
u podnošenju sibirske zime
Njihove su grane u jesen pune plo-dova
Na nekom drveću europej-skih
vrsta postignuto je do 350
kg jabuka Mičurinski voćnjak u
Novosibirsku isto je tako baza i
za jagodne kulture
Zato ona odbija da primi pariš-ke
zaključke u koliko se oni od-nose
na Jugoslaviju
"Ne treba zaboraviti da je Ju-goslavija
zemlja kojoj je fašistič-ka
Italija mantjela najviše zla i
stradanja Mi se talijanskom na-rodu
ne mislimo osvećivati ali po-slije
svega toga što je naš narod
pretrpio od talijanske imperijalis-tičke
agresije ima bar puno pravo
da traži da bude oslobodjen jarma
talijanskog imperijalizma i da bu-de
slobodan na svojoj zemlji
Na toj osnovi Jugoslavija Je
spremna da razgovara na mirov-noj
konferenciji 21 države iskreno
nastojeći da se nadje jedno spo-razumno
riješenje Vlada Jugo-slavije
smatra da mirovni ugovor
koji bi bio donijet bez Jugosla-vije
i protiv volje Jugoslavije ne
bi bio ni demokratski ni pravedan
niti bi stvorio u slove ja izgradnju
mira u ovom dijelu Evrope Iz to-ga
razloga vlada FNRJ se nada
ako će na mirovnoj konferenciji
postojati samo deseti dio one sa-vezničke
solidarnosti i volje o uni-štenju
agresije kakva je postojala
u vrijeme rata da će se naći spo--
j razumno riješenje i u pitanju Ju- -
lijske Krajine sa Trstom Ako smo
valjali kao saveznici u ralu treba
da valjamo i kao saveznici u iz-gradnji
mira Vrijeme je da se od
savezničke riječi predje ka savez-ničkim
djelima Ovo ne govorimo
u cilju da vršimo pritisak na naše
saveznike da nas podupru u neka- -
Jugoslavija odbija
pariške odluke
i će biti
i
Beograd — Omladina našeg na-roda
koja se herojski borila u to-ku
oslobodilačkog rata odmah na-kon
oslobodjenja pristupila je ra-du
na obnovi i izgradnji naše po-rušene
i opustošene zemlje
Još u svibnju 1945 godine na že-ljezničkoj
pruzi Zagreb-Beogra- d
radilo je 6500 omladinaca i omla-din- ki
iz Slavonije Omladina Hr-vatskog
Primorja i Gorskog Ko-tara
radila je na
pruge Zagreb-Suša- k Omladina
Bosne i Hercegovine dala je og-romni
doprinos na popravku pru-ge
i na po-pravku
puteva i tako veoma mno-go
doprinjela da se uspješno snab-dij- u
živežnim namirnicama pasiv-ni
krajevi Bosne i Hercegovine i
Crne Gore Omladina iz Like svo-jim
radom pridonijela je brzoj iz-gradnji
Ličke pruge s kojom je
Dalmacija povezana s ostalim kra-jevima
Jugslavije 1945 godine u
Vojvodini je radilo na obradjiva-nj- u
zemlje 20 omladinskih radnih
brigada iz Srbije Vojvodine Bos-ne
i Hercegovine Crne Gore 1 Ma-cedoni- je
Do polovice 1945 godine
omladina Jugoslavije dala je oko
40 milijuna dobrovoljnih radnih
dana
Odazivajući se novogodišnjem
pozivu maršala Tita i poslije zas-jedanja
III plenuma Centralnog
odbora USAOJ-- a omladina se neo-pisivim
radnim poletom prihvatila
posla Od početka 1940 godine do
III kongresa Narodne omladine
Jugoslavije omladina je dala
5697140 dobrovoljnih osamsatnih
-
na
Jasenovac Stara Gradiška
Kampor na Rabu i Slana na oto-ku
Paga sve su to mjesta gdje su
se odigrale teške tragedije i gdje
su na najzvjerskiji način bili ma
sovno ubijani ljudi iz svih kraje-va
naše zemlje Još se 1 danas o
tome doznavaju nove pojedinosti
koje jasno svjedoče da počinjeni
zločini nad nevinim narodom spa-daju
medju najcrnije i najžalosni-je
dogadjaje koje je ikada koji na-rod
doživio u svojoj historiji
Logor "Slana" na otoku Pagu
nalazi se oko 4 morske milje uda-ljen
od samoga mjesta i osnovan
je odmah po kapitulaciji Jugosla-vije
Iz Gospića i drugih krajeva
naše zemlje dopremali su ljude do
Karlobaga gdje su ih ukrcavali
na brodove i vozili u logor pod ve-drim
nebom Na golom kamenu na
kojem nema niti traga zelenilu na-lazilo
je smrt nekoliko stotina lju-di
svakog dana Sa obližnjih vrhu-naca
koji se dižu nad logorom mi-traljeske
cijevi spriječavale su
prilaz živom biću a naročito ri-barima
koji su više puta nastojali
štogod saznati o životu u logoru
Prema podacima pobijeno je tu u
nekoliko mjeseci 8000 ljudi dok
IZ
Nile objavljujemo zahvalno pi-smo
Ljubice Sušić iz Beograda
Ivanu Benac iz Chippawe za robu
koju je on darovao naem narodu
preko Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena List glasi:
Beograd 7 maja 1946 — Pošto-vani
gospodine preko našeg Cr-venog
Križa primili smo jedan
omot robe spreman za djecu ko-jeg
ste vi priložili za pomoć našem
junačkom narodu Vi ste pokazali
toliko ljubavi kao i ostali naši su-narodnjaci
u materijalnom i moral-nom
pomaganju naših naroda u
njegovim najtežim vremenima Va-šom
ukupnom pomoću vi ste olak-šali
naš život
Ml vam se mnogo zahvaljujemo
na vašem humanitarnom radu i
pomoći
Neprijatelj nas je materijalno
uništio ali sa udarnim radom mi
ćemo podići i obnoviti našu domo-vinu
u kojoj će čovjek uživati plo-dove
svog rada
Mnogo vas pozdravlja
Ljubica SuM
kvim osvajačkim zahtjevima Ne
mi samo tražimo da svi saveznici
dosljedni tome što su proklamirali
u vrijeme rata kao svoj ratni cilj
a to je uništenje fašizma i agre-sije
izgradnja čvrstog mira i da-vanje
slobode i demokratskih pra-va
svim narodima
Drugovi poslanici ja sam uvje-ren
da će ovakav stav vlade ova
Narodna Skupština jednodušno po-držati
kao što ga podržava i čitav
naš narod"
(Buran i dugotrajan aplauz)
NOVOSTI Četvrtak 25 jula 1946
Omladina Jugoslavije dalje nosilac rad-nog
poleta samoprijegora
osposobljavanju
Brod-Sarajevo-Mos- tar
radnih dana sagradila je 1053 no-vih
kuća popravila 5577 ošteće-nih
zgrada popravila 805 ošteće-nih
škola očistila 76057 kubnih
metara ruševina sagradila 778
km novih seoskih puteva popravi-la
22054 km državnih i seoskih
puteva popravila 284 km željezni-čke
pruge zasadila 9367459 raz-nih
stabala otvorila 530 domova
kulture i 1835 čitaonica sakupila
210171 knjiga za seoske bibliote-ke
otvorila 12448 analfabetskih
tečajeva s ukupnim brojem od
315251 posjetilaca od kojih je
naučilo čitati i pisati 1273C2
Pored ovih sjajnih rezultata om-ladina
Jugoslavenske Armije dala
je 1485776 radnih dana na izgrad-nji
95 željezničkih mostova 420
cestovnih mostova na popravku
2475 km željezničkih pruga i pu-teva
na sječi 424043 kubna metra
drva na čišćenju 500 hektara mi-niranog
terena na popravku 23-8- 71
kreveta na izgradnji 1393
raznih zgrada i baraka na pop-ravku
1793 zgrada itd U sabir-noj
akciji omladina naše Armije
sakupila je 9062954 kg željeza a
za pomoć studentima sakupila je
24793903 dinara Osim toga od
lipnja 1945 godine naučilo je čitati
i pisati 44019 boraca
U toku Omladinskog tjedna om-ladina
čitave naše zemlje primit će
nove obaveze nove zadatke i duž-nosti
koje će izvršavati istim po-letom
i požrtvovanjem kao što je
to i do sada radila
Iz "Vijenika"
Mjesto užasa Logor
"Slana" Pagu
ZAHVALNO PISMO
BEOGRADA
je 4000 pobacano u more Dodjete
li danas na mjesto gdje je bio lo-gor
vidjet ćete na mnogim mjes-tima
po koji lički opanak na sto-tine
žlica porcija i dječjih cipela
zatim izgorjele čeljusti zglo-bove
lopatice i kralježnjake kao
tužne ostatke koji će vjekovima
optuživati
Upravitelj logora "Slana" bio je
neki Zubović ne svršeni student
medicine a raspop-bogoslo- v Riker
odgovoran za sve zločine počinje-ne
u logoru dobro se ugledao u
svojega kolegu Majstorovića u Ja-senovcu
Najveći pokolj bio je izvršen na
"Veliku Gospu" 15 VIII 1941 go-dine
dan prije likvidacije logora
16 VIII 1941 godine ustaše su na-pustili
logor i prebjegli u Karlo-ba- g
poklavši posljednjih 1000 lju-di
Dan iza toga mnogi ljudi sa
otoka Paga sudjelovali su pri ot-kopavanju
nekoliko rovova u koje
su bili pobacani ljudi Četiri prsta
kamenja pokrivalo je pronadjene
mrtvace od kojih su mnogi bili ži-vi
zakopani jer su djeca držala
svoje majke grčevito za kosu gri-zla
ih za bedra itd Nailazilo se na
žene kojima su prsa do polovine
rezana napunjena sa solju i po-tom
žicom zakrpana Takve su pri
zore vidjeli oni ljudi koji su u za-jednici
sa Talijanima otkopavali
grobove
Uzduž glavnog rova primjećuju
se još uvijek tragovi lomača u ko-jima
su Talijani spalili te ljude
Pored obale vidi se još kamen pred
kojim su vršena strijeljanja Sto-tine
rupa na njemu optužuju
Kao što se narod dobro sjeća
Zubovića i raspopa-ubojic- e Rikera
sjeća se i apotekara Josipa ćepu-lić- a
rodom iz Bakra a inače bio
je farmacista na Pagu koji je ot-rovnim
injekcijama snabdjevao lo-gor
a mnoga zločinačka savjet
opravdavat će ova nedjela tim da
je blagim načinom ljudima oduzi-mao
život
Strance putniče ako kada do-dj- ei
u mjesto Pag posjeti čuveni
logor "Slanu" O počinjenim zloči-nima
pričat će ti mala djeca žene
i odrasli ljudi a na samom mjestu
sam ćeš se uvjeriti o kostima koje
i danas bespomoćno leže razasute
po kamenju i vape za osvetom
Lj P
JAVNA ZAHVALA
Lokve Gorski Kotar — Prigo-dom
strašne smrtne nesreće našeg
sina oca i brata Edvard čopa ko-ji
je nesretnim slučajem smrtno
stradao radeći kod Northvvest Bay
Log Ltd nije nam moguće svima
se pojedinačno zahvaliti tj oni-ma
koji su našeg dragog Edvarda
ispratili na zadnji počinak i vjen-cim- a
mu grob okitili Za njihovu
brigu i susretljivost najljepše se
zahvaljujemo svima rodjacima
prijateljima i znancima koji su
nastojali da pogreb bude što dos-tojniji
i ljepši
Naročita hvala braći E Dalski
i Ivanu Radošević koji su održali
ji(
PAMET CARUJE
Krenuo jež jutrom rano da obi-dj- e
polja Da vidi ne grizu li crvi
korjenje ne glodju li kukci stabla
usjeva Nadje li štetočinu on će
ga kazniti na licu mjesta
Ide jež polako i pažljivo posma-tr- a
oko sebe kad susrete zeca I
on se digao da obidje kupusište i
repište Da vidi nije li lišće već
poodraslo nije li već za glodanje
i uživanje
— Dobro jutro susjede!
— Zdravo! — reče zec i omjeri
ježa od glave do pete — Kuda ta-ko
rano?
— Pa poslom! — odgovori jež
prijateljski
— Sigurno nisi namislio daleko
— naruga se zec S tim tvojim
krivim nogama ne idi na daleki
put Ne ćeš stići!
Istina je da su ježeve noge kri-ve
i ružne Baš zbog toga se jež
naljuti i reče srdito:
— Moje noge kakove su da su
dobre su Bolje su od tvojih
Začudi se zec u prvi mah pa se
onda nasmije ali mu jež reče da
će se kladiti tko će prvi pretrkati
preko njive — s jedne medje na
drugu
Zec primi okladu Ugovore utak-micu
oko podne
Jež se vrati kući i reče ženi:
— Spremi se! Idi sa mnom U
podne se utrkujem sa zecom
Ubezeknula se Ježića:
— Jesi li ti pametan? S tim
tvojim nogama!
— Ne govori! Važnija je glava
nego noge
Spreme se i dogovore Ježića se
sakrije pod grm na drugoj strani
O podne se sastanu jež i zec Jež
je ozbiljan a zec se smije Porav-naju
se:
— Jedan dva tri! —
Pojuri zec Jež zagega dva tri
koraka pa se vrati na medju
Potrči zec na medju a tamo
stoji ježića i veli:
— Gdje si već jednom? Otkad
sam ja ovdje!
Zadivi se zec i reče:
— Hajdemo još jednom!
— Jedan dva tri!
Pojuri zec Ježića čučnu za me-dju
Na drugoj strani stoji jež i
veli:
— šta je s tobom ? Ja već zadri-jema- o
čekajući
— Hajdemo još jednom — po-nudi
se zec Ijutito
— Ne branim — reče jež
Tako je zec trčao kao lud od je-ža
do ježiće i natrag Trkao je sve
dok nije umoran klonuo i rekao:
— Ne mogu više ! Dobio si !
— I ja mislim! — odgovorio je
jež mirno i odgegao svojim pos-slo- m
Zašto ne izručujemo rat-ne
zločince Jugoslaviji
London — Naš diplomatski do-pisnik
u Londonu posjetio je je-dnu
ličnost vrlo blisku krugovima
ministarstva za vanjsku politiku
koja mu je dala slijedeće obavješ-tenje
glede vraćanja ratnih zlo-činaca
Jugoslaviji: "Vaša javnost
u Jugoslaviji ne shvaća u stvari
našu politiku s poznatim koljači-ma
i zločincima tipa Pavelić Ne-di- ć
Gutić i t d Mi želimo da se
ovima omogući kako bi miru i
bez štetnih uzbudjenja razmislili
o svojoj prošlosti da bi sami uvi-djeli
svoje krivice da bi se na taj
način priveli kršćanskom i iskre-nom
putu vlastitog okajanja na-dalje
da se tjelesno i duševno čim
bolje oporave tako da bi vam ih
mi mogli predati u što boljem
stanju Ako se ovako shvati naša
politika u tom pitanju onda je
shvaćena pravilno Sto se troško-va
za dotične tiče jasno je da će
to pasti na vaš teret Zlobne su
pak tvrdnje pojedinaca da ćemo
ih ml držati čim dulje da bi ka-sniji
račun za njihove troškove bio
što veći Na taj način mogu misliti
samo ljudi koji ne vide u svemu
tome samo napore britanke vla-de
da se čim bolje sprijatelji s
jugoslavenskim narodom"
Iz Kerempuba
nadgrobno slovo našem nezabo-ravnom
Edvardu
Još jednoć hvala svima a njemu
neka bude laka gruda kanadske
zemlje
Rastuženi: Agneza Čop majka
sestre: Izabela Safar Marija Crn-kov- ić
i Darinka Bubanj brat Vla-dimir
Čop kćerka Andjelka Čop
i sva ostala tugujuća rodbina
PREPLATNIČE obnovi
PREPLATI!
OBJAVE
- — - - — — - —- - — —
Toronto Ont
Klub "Tito" Radničke Progresiv-ne
Partije održavati će svoju redo-vitu
sjednicu u ponedjeljak 29 jula
točno u 8 sati na večer u Macedon-sko-bugarsk- oj
dvorani na 386 On-tar- io
St
Budući će se raspravljati rad i
pripreme za partijski piknik po-trebno
je da svi članovi budu pri-sutni
na sjednici
Timmins Ont
Jugoslavenski klub Radničke
Progresivne Tartlje održavati će
svoju sjednicu u nedjelju 28 Jula u
3 sata poslije podne na 112 Balsam
St N
Larder Lake Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će masovnu skup-štinu
u nedjelju 28 jula u 7 sati u
večer u Vv'indsor hotelu
Na skupštini će se diskusirati
pitanje organiziranja grupe koja
će poći u Jugoslaviju i pomoći ob-novi
i izgradnju stare domovine
llamilton Ont
Klub "P žapkar" Radničke
Progresivne Partije održavati će
svoju sjednicu u utorak 30 jula u
večer u Partizanskoj dvorani Pri-je
je sjednica održavana svaku za-dnju
srijedu u mjesecu budući će
klubovi uzeti učešća u uličnim ple-sovima
u srijedu u korist štrajku-juči- h
radnika sjednica će se odr-žavati
dan prije
Poželjno je da svaki član bude
na sjednici radi rješavanja poslo-va
koji ne trpe odlaganja Tako-djer
se apelira na naš narod da
posjeti ulični ples
W1flJlMWrKrOWtfWMT MSMMllriH
JAKOV PAVIČIĆ
Prince George B C — Na 1 Ju-la
nesretnim slučajem izgubio je
svoj mladi život Jakov Pavičić
Kupajući se u rijeci Sooke B C
uhvatili su ga grčevi i nije mogao
isplivati već je potonuo u 7 nogu
doboku vodu Istoga dana do pod-ne
je radio a poslije podne izašao
na kupanje i eto tako izgubi svoj
mladi život
Pokojni Jakov rodjen je 1929 u
selu Smokrić općina Lovinac Li-ka
od majke Mande i oca Petra
Sa majkom j ocem u Kanadu je
doSao 1938 godine
Prošle godine mjeseca juna oti-šao
je za potragom rada u Victo-ri- a
B C gdje je i životom nas-tradao
Mrtvi ostaci su prevezeni
u ovo mjesto i sahranjeni po obre-du
rimo-katolič- ke vjere
Budući se obitelj Pavičić nala-zila
u financijalnim neprilikama
mi smo im sa doprinosima prisko-čili
u pomoć te sakupili u našem
naselju 25600 samo da im olakša-mo
potroške oko prevoza mrtvog
tijela i sahrane
U ime obitelji Pavičić najljepše
se zahvaljujem svima prilagačima
isto onima koji su položili vijence
na odar pokojnog i prijateljima
koji su ustupili svoje automobile
za sprovod
Mladom tijelu našeg Jakova la-ka
gruda kanadske zemlje a obi-telji
Pavičić naše najiskrenije sau-češ- će
I šintić
Radi ograničenog prostora u No-vostima
ne objavljujemo imena
prilagača ured
ZABAVA ZA DJEČJU
BOLNICU
Mercoal Alta — Nedavno je
ogranak Saveza Kanadskih Hrva-ta
održao kućnu zabavu kod druga
Petra Dobrića u korist dječje bol-nice
u Jugoslaviji čisti je prihod
bio $11017 U svotu čistog primi-tka
drug Mića Tomašević darovao
je $1000 pošto nije mogao prisus-tvovati
Na ured Vijeća poslano je {100
za već spomenutu svrhu a ostatak
smo sadržali u saveznoj blagajni
za lokalne potroške
U ime našeg ogranka Saveza
najljepše se zahvaljujemo drugu
Tomaševiću drugarici Mariji Sa-ri- ć
koja je najviše radila oko pri-redbe
i drugu Dobriću koji nam je
ustupio svoje prostorije
Takodjer se pripremamo za istu
svrhu održati piknik na 25 augus-ta
M Blažević tajnik
SI Calliarines Ont
U subotu 27 jula u 7 sati na ve-čer
početni odbor kamenolorane-gradjevinars- ke
grupe sazivlje
konferencu kod brata Jure Rukavi
ne na 249 Lake St St Cataarlae
Ont
No ovome sastanku pozMiu se
svi zainteresirani bee razlike bili
obaviješteni ili ne
Odbor
Pozor Toronto i Niagara
Peninsula
Kanadsko-Rusk- a Federacija odr-žavati
će svoj veliki godišnji pik-nik
u nedjelju 28 jula u Niagara-on-the-Lak- e
Brodovi odlaze iz Toronta u 81S
prije podne i u 2 sata poslije pod-ne
Posjetioci sa automobilima kad
dodju u Niagara-on-the-Lak- e ne-ka
proslijede Progress Ave gdje
će vam natpisi pokazati mjesto
piknika Medjutim svratite pozor-nost
natpisima na Highway
Na pikniku će takodjer biti
ukusnih jela i mekog pića
U slučaju kiše piknik će se odr-žavati
na 4 augusta na istom mje-stu
Port Arthur Ont
Radnička Progresivna Partij3
priredjuje svoj godišnji piknik a
nedjelju 28 jula na Boulevard lake
picnic grouids
Tored raznih športova natjeca
nja za ljepoticu te ukusnih Jela i
mekog pića glavnim govornikom
će biti A A MacLeod provincijal-l- i
narodni zastupnik
Poziva se sav naš narod da pri-sustvuje
pikniku
VVintlsor Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena priredjuje svoj prvi
piknik u nedjelju 28 jula na Little
River Parku
čisti prihod sa piknika je na-mjenj- en
za pomoć narodima Ju-goslavije
radi toga očekujemo da
će nas posjetiti svaki prijatelj no-ve
Jugoslavije
Odbor se Je pobrinuo da bude
dovoljno na ražnju pečene janje-tine
mekog pića sladoleda itd
Posjetioce će zabavljati tambura-ški
zbor "Plavi Dunav"
Busovi kreću ispred ruske crkve
na Drouillard Rd 1 sa ugla Seml-nol- e
i Drouillard od 1 do 3 saU
poslije podne
Sn(ll]ii[y) Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena održavati će svsja
sjednicu u nedjelju 28 jula u 2 sata
poslije podne u društvenim prsa-to- ri
jama
Radi raspravljanja pitanja rad-nih
grupa potrebno je da što vile
članova bude na sjednici
West Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednica a
nedjelju 28 jula u 2 sata pdtfije
podne u Ukrajinskom Domu na
281 Rovce Ave
Wellad Ont
Organizacija Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će svoju sjedni-cu
u nedjelju 28 jula u 10 sati pri-je
podne u Hrvatskom Domu
Umoljava se članstvo da nefalje-n- o
prisustvuje sjednici jer imamo
važnih stvari za rješavati a isto
ćemo imati priliku da čujemo iz-vještaj
sa okružnog piknika
I
Bi Ci
Sve-slavens- ka masovna skup-ština
održavati će se u petak 2
augusta u 8 sati na večer u Hrvat-skom
Prosvjetnom Domu na Cam-pbell
Ave
Govornici će biti raznih slaven-M- h
narodno))
Poziva se sav naš narod da pri-sustvuje
ovom masovnom sastan-ku
svih Slavena
i
i {t