000257 |
Previous | 14 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
- r April 20, 1977 I Secanje naPetra Kocicapovodom I' I 1 pi КИ m ПЛ № ¥, rfei № I I ЏЦ ЦnЛ if i. t H Nemogude je poznavati naSu kulturnu zaostavStinu, posebno II-tera-rnu, a ne osetiti ponos Kojl za trenutak moze tako snazno da oplje I zanese. Jer zaista, naSe knjizevno nasle-d- e nije baS skromnlh razmera, I skoro svake godine ljubiteljl i poStovaoci knjlzevnosti proslave po neki jubilej. Godina 1976 proSIa nam je sva u znaku Ivana Cankara, Bore Stankovida i Vladlmira Nazora a ove godine se navrSava 100-go-diSnji- ca rodenja пабед mozda najve6eg bosanskog pisca realiste Petra Kodida (1877-1916- ). Setimo se kollko je svaka.red ovog buntovnika i nacionalnog re-volucio- nara odisala Iskrenom IJu- - JABLAN Odavno se uhvatlo sumrak. Na strnjiStu ispod sela u jednoj zabrdici skupio se Lujo sav pod haljinicu. Samo mu viri pjegavo lice s krupnim, grahorastlm ocima i nekoliko pramidaka zudkaste kose, rasute po delu. Pred njim na nekoliko koraka pase Jablan. Svake vederi, otkad su nastale vrudine, do neko doba nodi napasa Lujo svog Jablana. Pazi ga kao oci u glavi. Dva puta ga na nedjelju soli. I uzinu 3 njim polovi. Voll on Jablana — jer je Jablan najjadi bak u cijeloj okolicl. Lujo se ponosi. Ostale govedare I njlhove bakove ponnSljivo prezire. Usred groblja smio bi on nodltl, kad je Jablan s njime. — Samo Sjutra! — trie se Lujo kao iza sna, zbaci sa sebe haljinicu, a oci mu slJevnuSe od uzbudenja. Ustade, pride baku, pa ga stade mllovati, maziti i tepati mu: — Dobro se ti, Jabo, narucaj. Rucaj, bate, kollko tl dusa podno- - , si... Samo Sjutra! Rodeni moj, mill moj, drag! moj Jabo — samo Sjutra! U Lujlnom promuklom glaslcu drhtalo je meko, njeino prekllnja-nje- . Bak mahnu po navici repom, pa ga uhvati malo po obrazu. — Zar mene, Jabo? — pita ga prijekomo. — Sad cu ja plakatl. On se malo odmace u stranu, pa kao doja zaplaka. Jablan dize glavu. — Nije, nije, Jabo! Sallm se Ja. Nijesi ti mene udario... E, nemoj se, oca mu, odma' za svaSta Ijutlti! De, da se poljubimo! PolJublSe se. Lujo ogrne haljini-cu, pa se opet 8pu8tl na vlainu travu da sanja o ajutraSnjem danu. Sjutra de se njegov. Jablan bosti 8 carsklm bakom. U njemu ved odavno bukti, plamtl zelja: da se Jablan I s Rudonjom pobode. Preklinjao je kneza da mu ispunl zelju. I ostarljl su ljudi moilll kneza. — Ma, ljudi mojl, nije to tako Iako — carski je vol Nego, ja cu baciti molbu. Odredi II caretvo da 86 bodu, dobro i Jest — ne branim nl ja; ne odredi II — nije niSta bllol Je li tako, braco? — Tako je, kneie. Samo 'ajde po redu pa se ne bojl Molba je bacena, odgovor Je knezu doSao: dozvoljava se. Sjutra je PreobraienJe, a ujedno I carski dan. Sjutra de se kod knezeve kude bavlju i kako je svaka ta red dala najdublji Izraz saosedanja I bede bosanskog seljaka pod austrougar-ski- m rezlmom. Setimo se I toga, da je baS za tu svoju ljubav, distu i ogromnu platio Kodid svojlm zdravljem I zivotom. Roden je u StrlClclma kod Banja Luke, odakle je i poneo onu zllavu volju brdanlna da se bori, ponos i snagu roba koji kao Epltet iako sputan zadrzava slobodu duha i veru u pobedu. Kodid je strastveno voleo svoj kraj, bosanske sume, plahe reke, surove planine, njihovu snagu Sto ulazi u krv i dusu doveka. I baS zato Sto je umeo tako sllno da voll i razume tu prirodu slobodnu i '"" """ ogledatl Jablan I Rudonja. 0 tome Lujo budan sanja. Cas vidl kako je Jablan pao, kako uboden IzdiSe; Cas opet, kako je nadbo Rudonju, pa ponoslto stojl na mejdanu. Cuje kako Jablan gromovito ride, a brda odjekuju. On doliga: Volo-lig- e, dolo-lig- el Jade moje milo bade od 1e vaSe jadne kravel Ca, kravuljo, nagrduljo! Nagrdim tl govedara 1 u kudl kudanicu i na struzi struganicu — Jabo, je II tebl studeno? — duje se Lujo Ispod haljlnice. Jablan pase, Sutl, nISta ne odgovara. On ustade, pomilova ga, Izvude iz stoga dva snopa zobl, metnu pred baka, pa leze kraj njeg. Poelije dugog polusanjivog, drhtavog tr-za- nja prevarl ga san. Kad Jablan pojede iito, leze i on kod dobrog druga. Duboka strahovlta tiSlna. Vlazna svjeilna Slrl se kroz nod. Mlak vjetar poduhiva preko kuda, Sto se u polukruznom, neprekldnom nizu protezu ispod planine. Krovovi, obrasli mahovlnom, Jedva se ras-pozna- ju, prema mjesedlni, od zelenih Sljivlka, kroz koje strSe. Samo se gdje-gdj- e bjelaska nov krov. Selo spava mlrno, slatko, kao jedro, zdravo I озогпо planinde, kada ga mat! podoji i uljulja. Sunce se lagano pomaljalo Iza planineklh vrhunaca, kojl JoS umor-n- o podivahu u prozradnom Jutar-nje-m sumraku. Jedan trenutak — pa se sve obll u bjelldastoj avjetlo-sti- l Sve treptl, prellva se! Samo, tamo daleko ispod planlna u рг1зој!та, treperl maglldasto, ti-mo- rno plavetnlio. Sve se dize, budl, sve ee pu§i kao vruda krv, odiSe snagom, svjeilnom. — 0, avanuloved — protegnu se Lujo, protra odl I pogleda oko sebe. — Jabo, bate, Sto me nijesi probudlo? Jablan je rano, vrlo rano ustao I dobro se napasao. Orago biJaSe Lujl kad vldje kako su u Jablana trbusi zabrekll. — E, kad 8l se tako, bate, naruco, eto tl, pa malo 'nako zaeladll — veil veselo Lujo, pa bad pred baka nekoliko snopova zobl. Jablan pojede. KrenuSe knezevoj kudl. , , r dlvlju, mucllo ga je robovanje ljudsko. Ljubav mu je dala mod da shvati socljalno i politidko stanje okupirane zemlje, a pre svega pslhologlju Bosanca pod utlcajem austrlske laine "clvillzaclje", Bosa-nca kojl je "naufiio mljenjatl gospo-dar- e k'o clganin konje". Predugo je tako bllo. Turci su gulili seljaka all on je Imao nadina da se bori. VeSt na puScI I lukav u reel izmamljlvao je sebl neka prava I hleba .... I zlveo je. Pod Austrijom nije bllo ni slobode nl pravde, pa ni hleba. Zato su Koclceva dela tako striktno lokalnog karaktera. To su suze nad porobljenim zavidajem, to je oda patrlotizma. Borba koju je Vrane prolijedu iz okolnlh Suma-rak- a I padaju na kukuruze, koji su se Istom podeli zrnati. Cuvari hajkaju! StraSila na ogradama oko kukuruza leprSaju se. Sermija se izgonl na paSu. Vika, dovlkivanje na sve strane. Lujo ide zamiSljeno za Jabla-no- m. Udubio se u misli — ne duje on te galame, tog zivota, kojl se oko njega Siri. On misll o Jablanu I mejdanu. Vrcnu se, kao da se neSto dosjetl. Rasteze pedalj, pa pode mjerltl Stap: — 'Ode Jabo nadbosti — nede; 'ode — nede; ode — nede; 'ode — viknu Lujo, a odl mu zasvljetliSe od prevellke radostl. Od dragostl stade IJubltl I grllti baka. — Je Г de, Jabo, da deS tl njega nadbosti? Neka je on carski. Svejedno Je to mom mllom, dragom, rodenom Jabl. Je II tako? De, kazi svomu Jujil — pode mu se bezazleno ulaglvati. U razgovoru sa Jablanom stize Lujo knezevoj kudi, gdje se biJaSe dosta svijeta Iskupilo. Svetac je, ne radl se, pa doSli ljudi, da malo probesjede, a kao planlnclma milo im je gledati i kad se bakovl bodu. Lujl se steze sree, kad ugleda Rudonju. Udlnl mu se straSan golem; I deblji I vedl od Jablana. — Jabo, bate, ako danas platIS glavom, ne zazali na me! — uzdahnu Lujo, prlpl se uz vola, pa pode opet, krijudi od ljudi, mjerltl Stap. Izlde da de Jablan nadbosti I Razvedrl mu se lice. — Jesi li se uplaSlo, mall? — Ti se, sinko, nISta ne boj. TvoJ je bak stari mejdandzlja — sokoli ga jedan didica. — Ne bojlm se ja, vala, nISta! — veil Lujo pouzdano. — Bogme deS ti, mallSane, i jauknutl kad Rudonja Isude Jabla-nu crijeva — zastraSava ga poljar. — A I Jest mi mlogo dodljo. — E, to demo, poljare, Istom-vldeti- ! — smije mu se prkosno, zajedljivo Lujo. — Manlte se, ljudi, prazna razgovoral Na stranu djeca I zene! — viknu knez oStro, gotovo zvanldno. — Povedlte bakove na ovu ravan nize plota! IzvedoSe in. Okoll svljet sa sviju strana. Bakovl se podeSe njuSkati, kao da se upoznaju. — Trke, Jablan! — Trke, Rudonjal Bakovi stadoSe bukatl, kopatl pred njim nogama, zanosltl se, rebritl, dok sllno ne grunuSe rogovi o rogove. Stojl prasak, lorn! Zemlja se krunl, uglba pod njlma. Lujo drSde, strepi. Svakl mu se zlvac razlgrao. Izbedio krupne grahoraste odl, ne trepde. Svakl pokret prati; svakl udar odjekne u (Jrazlgranom ercu. Stisnuc se, po- - on vodlo blla Je krvava I neravno-pravn- a. To je borba jednog doveka protiv velike modne carevine. U torn aukobu dovek nije Izdrzao. Kodld umlre ne dodekavSi oslobo-denj- e za kojim je tollko deznuo. U aatirl-komed- lji u jednom dlnu "Jazavac pred sudom" ujedno I naj-snaznij- em delu, Kodid izkazuje kroz mudra usta Davida Strbca osedaje svoje I svoje napadene sabrade. Tu se on smeje, ruga I plade "duSama milijuna". David je personlflkacija tadaSnje Bosne Sto se bunl I budi u nadolazedoj snazi. U Kodldevim pripovetkama dovek I priroda spojeni I integrisani u jednojedino bide, dobijaju svojevr-sn- u moralnu flzionomiju. Oni postaju toliko njegov svet, tollko svrha zlvota da Kodid zapostavlja svoj lidni, goredi I sagorevajudi u sillni tih osedaja. gnuo se — pomogao bl Jablanu, da moie. ZasjenlSe mu se odl. Samo nazlre kako se neSto pred njim vrtl, vljuga, uglba. Rudonja nasrnu svom silom. — Podu'vatl ga, Jabo! — viknu Lujo kao izvan sebe. Jablan, stari, lukavi mejdandzija, posrnu kao doja na desno koljeno prednje noge, pa poduhvatl Rudo-nju Ispod vrata. — Ne dajte, ljudi, nagrdi vola! — uzvlknu preplaSeno knez. Ispod vrata Rudonjina Siknu velikl mlaz krvi. Lujo zadollga. Jablan stojl ponoslto na mejdanu I ride, a planinskl vrhunci sllno — silno odjekuju. Za u Jugoslaviju ill TOURS. 1066BloorS. W. Toronto, Ont. Phone -- 3593 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 Gorko zivotno Iskustvo stavio Je Kodid kao moto svom "Jazavcu": "Ko iskreno I strasno ljubi Istinu, slobodu I otadtblnu Slobodan je i kao bog, a prezren i gladan kao pas. Taj moto predstavlja Kodldev zivot. Kao rodoljub, buntovnik, robl-JaS-mude- nlk I plsac, Kodid Je vrSio snazan uticaj na generacije a inspiriSe joS i danas. Njegov naSem realistidkom stva-ralaSt- vu u knjlzevnosti je ogroman I mozda dragoceniji po patriotuzmu i naclonalnoj veri u svoje modi nego kao dista literarna vrednost. Setimo se dakle, jer sedanje je jedino dime mozemo da mu se zahvallmo i oduzlmo. U povodu ove godiSnjice dono-sim- o poznatu Kodidevu prlpovetku "Jablan". DuSanka Stefanovic ИЈЦДЛ11i1111М1ММ1ЦИМ11ММ1ИИЦ1ДМ1Ц1ДЈЦ11ДИ ТТШШШЕшШж. ilM - ' A 1H geTTSTTTTz Otkrivena nekro-pol- a od 65 U Salakovcu, nedaleko od Mos-tar- a, na mjestu gdje je podela hidrocentrale, otkrivena je nekropola od 65 stedaka. Za postojanje ovog bogatog kulturno-povijesno- g zna-l- o se I prije na osnovu nekih pisanih dokumenata, aii se do njega doSlo tek poslije Iskopavanja temelja za hidroelektranu. Stedci iz 14. stoljeda, a ova nekropola ubraja se u vede i znadaj-nij- e u Hercegovini. koju drugu zemlju. obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Alta. Phone 277-262- 6 РНСДО SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G SPECIALIST PORTRAISTRaSSPORTS, CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WfTH SOUND 1 JORDAN VASIUEVICH I I 3047DUNDASSTW 1 JORDAN BANQUET HALL j 1I (at High Park) 1 Catering, Hall For Rental, For 1 TORONTO ONTM6P1Z5 I i Wedding, Раг1,в5 I I TEL. 767-228- 6 1 I And Other Occasions 1 ej .fej putovane bilo GLOBE 531 EAST-W- EST TRAVEL, neustra&lv doprinos gradnja naslljeda potjedu Calgary,
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 08, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-04-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000016 |
Description
Title | 000257 |
OCR text | - r April 20, 1977 I Secanje naPetra Kocicapovodom I' I 1 pi КИ m ПЛ № ¥, rfei № I I ЏЦ ЦnЛ if i. t H Nemogude je poznavati naSu kulturnu zaostavStinu, posebno II-tera-rnu, a ne osetiti ponos Kojl za trenutak moze tako snazno da oplje I zanese. Jer zaista, naSe knjizevno nasle-d- e nije baS skromnlh razmera, I skoro svake godine ljubiteljl i poStovaoci knjlzevnosti proslave po neki jubilej. Godina 1976 proSIa nam je sva u znaku Ivana Cankara, Bore Stankovida i Vladlmira Nazora a ove godine se navrSava 100-go-diSnji- ca rodenja пабед mozda najve6eg bosanskog pisca realiste Petra Kodida (1877-1916- ). Setimo se kollko je svaka.red ovog buntovnika i nacionalnog re-volucio- nara odisala Iskrenom IJu- - JABLAN Odavno se uhvatlo sumrak. Na strnjiStu ispod sela u jednoj zabrdici skupio se Lujo sav pod haljinicu. Samo mu viri pjegavo lice s krupnim, grahorastlm ocima i nekoliko pramidaka zudkaste kose, rasute po delu. Pred njim na nekoliko koraka pase Jablan. Svake vederi, otkad su nastale vrudine, do neko doba nodi napasa Lujo svog Jablana. Pazi ga kao oci u glavi. Dva puta ga na nedjelju soli. I uzinu 3 njim polovi. Voll on Jablana — jer je Jablan najjadi bak u cijeloj okolicl. Lujo se ponosi. Ostale govedare I njlhove bakove ponnSljivo prezire. Usred groblja smio bi on nodltl, kad je Jablan s njime. — Samo Sjutra! — trie se Lujo kao iza sna, zbaci sa sebe haljinicu, a oci mu slJevnuSe od uzbudenja. Ustade, pride baku, pa ga stade mllovati, maziti i tepati mu: — Dobro se ti, Jabo, narucaj. Rucaj, bate, kollko tl dusa podno- - , si... Samo Sjutra! Rodeni moj, mill moj, drag! moj Jabo — samo Sjutra! U Lujlnom promuklom glaslcu drhtalo je meko, njeino prekllnja-nje- . Bak mahnu po navici repom, pa ga uhvati malo po obrazu. — Zar mene, Jabo? — pita ga prijekomo. — Sad cu ja plakatl. On se malo odmace u stranu, pa kao doja zaplaka. Jablan dize glavu. — Nije, nije, Jabo! Sallm se Ja. Nijesi ti mene udario... E, nemoj se, oca mu, odma' za svaSta Ijutlti! De, da se poljubimo! PolJublSe se. Lujo ogrne haljini-cu, pa se opet 8pu8tl na vlainu travu da sanja o ajutraSnjem danu. Sjutra de se njegov. Jablan bosti 8 carsklm bakom. U njemu ved odavno bukti, plamtl zelja: da se Jablan I s Rudonjom pobode. Preklinjao je kneza da mu ispunl zelju. I ostarljl su ljudi moilll kneza. — Ma, ljudi mojl, nije to tako Iako — carski je vol Nego, ja cu baciti molbu. Odredi II caretvo da 86 bodu, dobro i Jest — ne branim nl ja; ne odredi II — nije niSta bllol Je li tako, braco? — Tako je, kneie. Samo 'ajde po redu pa se ne bojl Molba je bacena, odgovor Je knezu doSao: dozvoljava se. Sjutra je PreobraienJe, a ujedno I carski dan. Sjutra de se kod knezeve kude bavlju i kako je svaka ta red dala najdublji Izraz saosedanja I bede bosanskog seljaka pod austrougar-ski- m rezlmom. Setimo se I toga, da je baS za tu svoju ljubav, distu i ogromnu platio Kodid svojlm zdravljem I zivotom. Roden je u StrlClclma kod Banja Luke, odakle je i poneo onu zllavu volju brdanlna da se bori, ponos i snagu roba koji kao Epltet iako sputan zadrzava slobodu duha i veru u pobedu. Kodid je strastveno voleo svoj kraj, bosanske sume, plahe reke, surove planine, njihovu snagu Sto ulazi u krv i dusu doveka. I baS zato Sto je umeo tako sllno da voll i razume tu prirodu slobodnu i '"" """ ogledatl Jablan I Rudonja. 0 tome Lujo budan sanja. Cas vidl kako je Jablan pao, kako uboden IzdiSe; Cas opet, kako je nadbo Rudonju, pa ponoslto stojl na mejdanu. Cuje kako Jablan gromovito ride, a brda odjekuju. On doliga: Volo-lig- e, dolo-lig- el Jade moje milo bade od 1e vaSe jadne kravel Ca, kravuljo, nagrduljo! Nagrdim tl govedara 1 u kudl kudanicu i na struzi struganicu — Jabo, je II tebl studeno? — duje se Lujo Ispod haljlnice. Jablan pase, Sutl, nISta ne odgovara. On ustade, pomilova ga, Izvude iz stoga dva snopa zobl, metnu pred baka, pa leze kraj njeg. Poelije dugog polusanjivog, drhtavog tr-za- nja prevarl ga san. Kad Jablan pojede iito, leze i on kod dobrog druga. Duboka strahovlta tiSlna. Vlazna svjeilna Slrl se kroz nod. Mlak vjetar poduhiva preko kuda, Sto se u polukruznom, neprekldnom nizu protezu ispod planine. Krovovi, obrasli mahovlnom, Jedva se ras-pozna- ju, prema mjesedlni, od zelenih Sljivlka, kroz koje strSe. Samo se gdje-gdj- e bjelaska nov krov. Selo spava mlrno, slatko, kao jedro, zdravo I озогпо planinde, kada ga mat! podoji i uljulja. Sunce se lagano pomaljalo Iza planineklh vrhunaca, kojl JoS umor-n- o podivahu u prozradnom Jutar-nje-m sumraku. Jedan trenutak — pa se sve obll u bjelldastoj avjetlo-sti- l Sve treptl, prellva se! Samo, tamo daleko ispod planlna u рг1зој!та, treperl maglldasto, ti-mo- rno plavetnlio. Sve se dize, budl, sve ee pu§i kao vruda krv, odiSe snagom, svjeilnom. — 0, avanuloved — protegnu se Lujo, protra odl I pogleda oko sebe. — Jabo, bate, Sto me nijesi probudlo? Jablan je rano, vrlo rano ustao I dobro se napasao. Orago biJaSe Lujl kad vldje kako su u Jablana trbusi zabrekll. — E, kad 8l se tako, bate, naruco, eto tl, pa malo 'nako zaeladll — veil veselo Lujo, pa bad pred baka nekoliko snopova zobl. Jablan pojede. KrenuSe knezevoj kudl. , , r dlvlju, mucllo ga je robovanje ljudsko. Ljubav mu je dala mod da shvati socljalno i politidko stanje okupirane zemlje, a pre svega pslhologlju Bosanca pod utlcajem austrlske laine "clvillzaclje", Bosa-nca kojl je "naufiio mljenjatl gospo-dar- e k'o clganin konje". Predugo je tako bllo. Turci su gulili seljaka all on je Imao nadina da se bori. VeSt na puScI I lukav u reel izmamljlvao je sebl neka prava I hleba .... I zlveo je. Pod Austrijom nije bllo ni slobode nl pravde, pa ni hleba. Zato su Koclceva dela tako striktno lokalnog karaktera. To su suze nad porobljenim zavidajem, to je oda patrlotizma. Borba koju je Vrane prolijedu iz okolnlh Suma-rak- a I padaju na kukuruze, koji su se Istom podeli zrnati. Cuvari hajkaju! StraSila na ogradama oko kukuruza leprSaju se. Sermija se izgonl na paSu. Vika, dovlkivanje na sve strane. Lujo ide zamiSljeno za Jabla-no- m. Udubio se u misli — ne duje on te galame, tog zivota, kojl se oko njega Siri. On misll o Jablanu I mejdanu. Vrcnu se, kao da se neSto dosjetl. Rasteze pedalj, pa pode mjerltl Stap: — 'Ode Jabo nadbosti — nede; 'ode — nede; ode — nede; 'ode — viknu Lujo, a odl mu zasvljetliSe od prevellke radostl. Od dragostl stade IJubltl I grllti baka. — Je Г de, Jabo, da deS tl njega nadbosti? Neka je on carski. Svejedno Je to mom mllom, dragom, rodenom Jabl. Je II tako? De, kazi svomu Jujil — pode mu se bezazleno ulaglvati. U razgovoru sa Jablanom stize Lujo knezevoj kudi, gdje se biJaSe dosta svijeta Iskupilo. Svetac je, ne radl se, pa doSli ljudi, da malo probesjede, a kao planlnclma milo im je gledati i kad se bakovl bodu. Lujl se steze sree, kad ugleda Rudonju. Udlnl mu se straSan golem; I deblji I vedl od Jablana. — Jabo, bate, ako danas platIS glavom, ne zazali na me! — uzdahnu Lujo, prlpl se uz vola, pa pode opet, krijudi od ljudi, mjerltl Stap. Izlde da de Jablan nadbosti I Razvedrl mu se lice. — Jesi li se uplaSlo, mall? — Ti se, sinko, nISta ne boj. TvoJ je bak stari mejdandzlja — sokoli ga jedan didica. — Ne bojlm se ja, vala, nISta! — veil Lujo pouzdano. — Bogme deS ti, mallSane, i jauknutl kad Rudonja Isude Jabla-nu crijeva — zastraSava ga poljar. — A I Jest mi mlogo dodljo. — E, to demo, poljare, Istom-vldeti- ! — smije mu se prkosno, zajedljivo Lujo. — Manlte se, ljudi, prazna razgovoral Na stranu djeca I zene! — viknu knez oStro, gotovo zvanldno. — Povedlte bakove na ovu ravan nize plota! IzvedoSe in. Okoll svljet sa sviju strana. Bakovl se podeSe njuSkati, kao da se upoznaju. — Trke, Jablan! — Trke, Rudonjal Bakovi stadoSe bukatl, kopatl pred njim nogama, zanosltl se, rebritl, dok sllno ne grunuSe rogovi o rogove. Stojl prasak, lorn! Zemlja se krunl, uglba pod njlma. Lujo drSde, strepi. Svakl mu se zlvac razlgrao. Izbedio krupne grahoraste odl, ne trepde. Svakl pokret prati; svakl udar odjekne u (Jrazlgranom ercu. Stisnuc se, po- - on vodlo blla Je krvava I neravno-pravn- a. To je borba jednog doveka protiv velike modne carevine. U torn aukobu dovek nije Izdrzao. Kodld umlre ne dodekavSi oslobo-denj- e za kojim je tollko deznuo. U aatirl-komed- lji u jednom dlnu "Jazavac pred sudom" ujedno I naj-snaznij- em delu, Kodid izkazuje kroz mudra usta Davida Strbca osedaje svoje I svoje napadene sabrade. Tu se on smeje, ruga I plade "duSama milijuna". David je personlflkacija tadaSnje Bosne Sto se bunl I budi u nadolazedoj snazi. U Kodldevim pripovetkama dovek I priroda spojeni I integrisani u jednojedino bide, dobijaju svojevr-sn- u moralnu flzionomiju. Oni postaju toliko njegov svet, tollko svrha zlvota da Kodid zapostavlja svoj lidni, goredi I sagorevajudi u sillni tih osedaja. gnuo se — pomogao bl Jablanu, da moie. ZasjenlSe mu se odl. Samo nazlre kako se neSto pred njim vrtl, vljuga, uglba. Rudonja nasrnu svom silom. — Podu'vatl ga, Jabo! — viknu Lujo kao izvan sebe. Jablan, stari, lukavi mejdandzija, posrnu kao doja na desno koljeno prednje noge, pa poduhvatl Rudo-nju Ispod vrata. — Ne dajte, ljudi, nagrdi vola! — uzvlknu preplaSeno knez. Ispod vrata Rudonjina Siknu velikl mlaz krvi. Lujo zadollga. Jablan stojl ponoslto na mejdanu I ride, a planinskl vrhunci sllno — silno odjekuju. Za u Jugoslaviju ill TOURS. 1066BloorS. W. Toronto, Ont. Phone -- 3593 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 Gorko zivotno Iskustvo stavio Je Kodid kao moto svom "Jazavcu": "Ko iskreno I strasno ljubi Istinu, slobodu I otadtblnu Slobodan je i kao bog, a prezren i gladan kao pas. Taj moto predstavlja Kodldev zivot. Kao rodoljub, buntovnik, robl-JaS-mude- nlk I plsac, Kodid Je vrSio snazan uticaj na generacije a inspiriSe joS i danas. Njegov naSem realistidkom stva-ralaSt- vu u knjlzevnosti je ogroman I mozda dragoceniji po patriotuzmu i naclonalnoj veri u svoje modi nego kao dista literarna vrednost. Setimo se dakle, jer sedanje je jedino dime mozemo da mu se zahvallmo i oduzlmo. U povodu ove godiSnjice dono-sim- o poznatu Kodidevu prlpovetku "Jablan". DuSanka Stefanovic ИЈЦДЛ11i1111М1ММ1ЦИМ11ММ1ИИЦ1ДМ1Ц1ДЈЦ11ДИ ТТШШШЕшШж. ilM - ' A 1H geTTSTTTTz Otkrivena nekro-pol- a od 65 U Salakovcu, nedaleko od Mos-tar- a, na mjestu gdje je podela hidrocentrale, otkrivena je nekropola od 65 stedaka. Za postojanje ovog bogatog kulturno-povijesno- g zna-l- o se I prije na osnovu nekih pisanih dokumenata, aii se do njega doSlo tek poslije Iskopavanja temelja za hidroelektranu. Stedci iz 14. stoljeda, a ova nekropola ubraja se u vede i znadaj-nij- e u Hercegovini. koju drugu zemlju. obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Alta. Phone 277-262- 6 РНСДО SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G SPECIALIST PORTRAISTRaSSPORTS, CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WfTH SOUND 1 JORDAN VASIUEVICH I I 3047DUNDASSTW 1 JORDAN BANQUET HALL j 1I (at High Park) 1 Catering, Hall For Rental, For 1 TORONTO ONTM6P1Z5 I i Wedding, Раг1,в5 I I TEL. 767-228- 6 1 I And Other Occasions 1 ej .fej putovane bilo GLOBE 531 EAST-W- EST TRAVEL, neustra&lv doprinos gradnja naslljeda potjedu Calgary, |
Tags
Comments
Post a Comment for 000257