Novosti, April 20, 1948

              Ji
Utorak 20 aprila 1948 NOVOSTI STRANA 3
IZVRŠILI SPAJANJE I ŽELE DA SE ZAE JE ©¥OU
KONVENCIJA ODRŽI ČIM PRIJE DEMOKR m%A JE?
Iz pisama naših
povratnika
NISAM U ZATVORU VEĆ NA SLOBODI KAKOVU NIKADA JOŠ
UŽIVAO NISAM — PIŠE NOVOSTIMA MATE TOMLJE--
NOV1Ć POVRATNIK IZ VANCOUVERA
Bužin 28 marča — Dragi dru-govi
nalazim se oko G mjeseci a
mojoj dragoj domovini pa sada
tek sam se pustio u pisanje sa ci-mo
želim obavjestiti 6ve moje pri-jatelje
o stvarima koje sam do sa-da
ovdje vidio
U našoj zemlji općenito život se
razvija u sve veći blagostanje Po-služiti
ću se jednim dokazom o ko-me
najbolje znadem Kod nas u
Dužimu i Smiljanu pravi se veliki
Zadružni dom kod križa iza Raso-vač- e
Ovaj dom stajati će 3 mili
juna dinara bez dobrovoljnog ra-da
što ćemo mi dati Koncem ove
ili iduće godine praviti će re ova-kav
dom u selu Vužimu koji će
našem narodu služiti za korisne
svrhe Ovo sam naveo tek jedan
mali slučaj a ovako se radi posvu-da
diljem nale novo domovine
NaJi SmllJančani i Ružimčani u
Kanadi i Americi znaju da ovdje
nije bilo nikada I nikakvog doma
ili barem većih prostorija gdje bi
se nai narod sastajao i raspravljao
o svome gospodarstvu I drugim
stvarima Ne toga nikada nije bi-lo
Vladali su carevi i kraljev!
prinčevi i banovi Maček i Pavclić
ali o takvim stvarima nikada ni
govora Svi dosadaSnji narodni kr-vopije
mislili su samo o svojim vi-lama
bogatstvu i udobnostima a
ti seljačka rajo radi davaj služi i
Juti Tako su oni radili sa naro-dom
Ali vrijeme se preokrenulo
NaS narod sa teSkom i krvavom
borbom izbacio je sve one koji su
vjekovima Živjeli na njegovoj gr-ba- ci
i uzeo sudbinu u svoje ruke
Nema vile povratka na staro pa
koliko se reakcija grozila i prijeti-la
izrabljivanje čovjeka po čovje-ku
nestalo je za uvijek u novoj Ti-tov- 6j
Jugoslaviji Naš narod vese-lo
radi uvijek sa pjesmom na us--
ANTON 2AGAR
PRVOM GRUPOM
Vukovar 4 aprila — Dragi dru-govi
već sam Izmjcnio nekoliko pi-sama
sa svojim u Ka-nadi
od vremena kako sam u Ju-goslaviji
ali Još do eada nisam pi-sao
"Novostima" a trebao sam to
najprije učiniti
Prijo svega mogu vam Javiti da
primam redovito trgovine
ko istih doznajem u potankostima
o vašem dobrom radu Veseli me
uspjeh vaiih pothvata i Ja vam če-stitam
na požrtvovnome radu koji
je koristan za nas sviju Samo ta- -
naprijed
ovdje okupimo 6e oko "Novosti" i
čitamo na glas što "Novosti" pišu
i nali radnici se dive vašem dob-rom
I pametnom pisanju Veseli
me takodjer kada doznajem kako
su napredni zajedničari očistili us-tašo
i mačekovce a uprave Zajed-nice
SIME BALEN:
KROZ AMERIKU
surovi
Jedne hladne decembarske
noći stigao sam s jednim svo-jim
znancem New yorškim
vlakom u Wađhington glav-ni
grad Sjedinjenih AmericTuh
Država Padala je jaka suanje- - j žica Iziiavii iz toplih vagona
putnici protrčali au--1 totaksima oko kojih povela
prava borba Kompanijski re-datelj
mučio je muku raspore-djuju-ći
putnike
Stajali smo u dugim nizov-ima
čekajući dok dodje red na
nas i slušali zavijanje vjetra
oko stanice Vlažna studen K-r- ala je tijelo i prodirala kroz
svaku poru Nedaleko nas sta-jala
je jedna Crnkinja Držala
je u naručju djeteSće od godi-ne
— godine i po Mala crna
kudrava glavica djeteta zarila
se duboko u majčine grudi
Automobili su pristizali i od-vodili
redom "Rep" se
smanjivao Dofao je red na
Crnkinju se taksi zausta-vio
poletjela je s djetetom pre-ma
njemu Nije mogla unutra
se natrag na čelo re- -
pa" čekajući dok dodje drugi I
tima 1r inaifo da radi za sebe i
Slavena
svoju Napose draga koJ Ȁ kao vrhovno tijelo naSih
omladina svuirdfa 1e nrva u Pokreta odrediti dalji na- -
Oni dobro znaju da njihov život je i
osiguran u svojoj domovini za koju
eu se borili i krv proljcvall i
UJEDINJENI ĆE DEMOKRATSKOJ
ZEMLJE SVIJETU
Ont — :
je
organizacija
opći zajednički
ima
zajedničkim
naga
svemu
&S rada
neće
i
Člana
po svijetu daleko članice kao u njihovim izrazima!
od najmilijih kao žto smo opažalo se veliko interesovanje i
mi morali proći Zato naš narod oduševljenje za ovakvo bratsko je--
ponosan voli obljubljenog narod- - dinstvo za naiih pokreta
nog sina Tita koji je sta- - interesovanje Članstva od
jao na čelu Narodno-oslobodilač- ke sve tri organizacije kao
borbe poveo svoj narod i Vijeća za bratsko jedinstvo dokaz
sreći I je zrelosti koju su naši
Ovih dana čitao sam Dismo što brižno razvijali kroz pos- -
je drugarica Marija Sarić Ucdnjih godina
iz Vancouvera kome da ta- - kao posebnim pokretima 1 kroz
mo mačekovci govore da sam zat- - naJ napredne Pokraj toga
voren radi šverca i da ne volim da- - borba stvaralački rad naiih na-nai- nji
poredak 'Jugoslaviji To roda FNR koji su os-mo
je malo ali ne Izne- - tvarili svoju 1 zajedničku
jer ti žalosni mačekovci svi- - državu neminovno je na
me se služe ali neistina im Je naj- - nale doseljenike ovdje
milije sredstvo koje svagdje upo- - koji sa ponosom govore o svojim
trcbljavaju bi trebali demokratskoj stvari scna pitanja je to borba
znati da njihove Izmišljotine I "to ponosom Ističu u svijetu borba kruh I rad
laži biti tiču od naroda I govore o no-Je- ka
a niti će uspjeti u njihovim voj Jugoslaviji Sve je to nemlnov-gluni- m
namjerama mjesto zat-- no našlo svoj izražaj I želju za Je-vo- ra
Ja sam na lijepoj slobodi ka--! : dinstvenl pokret koji se sada for-ko- vu
do sada uživao nisam malno ostvaruje
što više Ja eam izabran po mojim Na ovoj sjednici svaki tajnik or-seljaci- ma
za podpredsjednika Na-- podnio je izvještaj o
rodnog odbora Smiljanu i veselo brojnom stanju svoga članstva
i pomažem izgradnji svo-- ! ko je ustanovljeno da organizacije
je domovine
Ovo sam u kratko napisao ne-koliko
stvari da moji prijatelji zna-ju
gdje sam i što radim i ovo neka
bude još jedan dokaz da se mače-kovci
služe neistinom
Vama drugovi urednici srdačna
hvala na uvrštenju i mnogo vas
pozdravljam kao i sve Čitaoce No-vosti
iz evoje rodjene domovine
slobodne Narodne Re-publike
Jugoslavije
Tomljenović Mate (Kastrola)
PIŠE "NOVOSTIMA" POVRATNIK SA
prijateljima
zajedničkom
Kod nas radi se marljivo 1
sve strane Radi mlado i staro sa
mo da što bolje ispunimo Petogo-dišnji
plan jer uspjehom fctoga
omogućiti ćemo bolji život našem
narodu Već sada u prvoj godini
izgradnje TetogradiSnJeg plana vi-di
se veliki napredak u svemu Vi--
"Novosti" pre- - di se pune svakojake 10--
su
Cim
be Što pred nekoliko mjeseci nije
bilo Takodjer hrane Ima dosta za
svakoga tko radi Onaj koji radi
prima hranu i sve drugo vrlo po
jeftinoj cijeni a oni koji neće da
ko Masa naših radnika ' kojih Još ima kupuju na slo- -
se
ljude
Vratila
bodnoj prodaji ali tamo Je
Isti je elućaj i kod seljaka Oni
koji vole više novaca prodavaju
svoje proizvode na slobodnoj pro-daji
ali takovi kada trebaju da ne-što
kupe takodjer plate po viso-koj
cijeni Dočfm oni seljaci što
prodavaju svoje proizvode
Jimcrow — zakon bespravlja i linča
—
prema
taksi
Dofao je i drugi Već je uUa
u nj kad se ponovno pojavi na
vratima vraćajući se na svoje
mjesto Tako je bilo s trećim i
četvrtim: automobili su dolazili
i odlazili 1 odnosili bijele put
nike a Crnkinja je bespomoć-no
stajala s djetetom na hlad-noj
vjetrovitoj noći
Konačno je dofao red i na
nas Crnkinja ponovno pokufa
da udje u auto Cim je vidio
crnu glavu šofer grubo
— Ne mole
Moj prijatelj skoči:
— Zašto ne može?
šofer ga začudjeno pogleda:
— Crnac
— Pa šta onda? — odvrati
moj prijatelj
I prije nego šio je šofer mo
gao da izusti i riječ po--
nudi Crnkinji mjesto u automo-bilu
Sofer se zbunio Stao se vr-poljiti
i čeftati po glavi kao da
ne zna šta da učini Onda ma-hnu
rukom:
— OK Meni ne smeta
OVAKO VISE DOPRINIJETI
STVARI OVE I MIRU U
Windsor
Na 4 održana je zajedni-čka
sjednica naiih bratskih Save-za
i mjesnog Vijeća KJS u Wind-sor- u
na kojoj for-malno
spajanje naiih
u jedan i pokret
kanadskih južnih Na sjed-nici
je izabrano zajedničko vod-stvo
od Hrvata Srba i Slovenaca
koje za dužnost da rukovodi
radom do konvencije
djecu
pravac
Sjednica je bila odlična intere
santna Na licima svakog i
morati odlaziti i
svojih
Je
epajanje
maršala Veliko
i članstva
i spasu
i svijesti
Pokreti
pisala 17 u
u kaže u
listove
u u Jugoslaviji
začudilo slobodnu
nadilo utjecalo
u Kanadi
bijednici 1 pošto
da po- -
gnjusne nemogu dugog tih
U
I
nikada
ganizaclja
u Ta-radi- m
u
Federativno
na
i
rade
skupo
Zadru
drek-ne:
jednu
aprila
provedeno
Saveza u Windsoru imaju 304 čla-na
u dobrom stanju ili posebno —
Hrvati 150 Srbi 130 i Slovenci 24
Ovo bratsko spajanje i ovakvo
Jedinstvo dati će još veću volju 1
polet našem članstvu I narodu ov-dje
u kultumo-prosvjetno- m radu I
Rad na kultumo-prosvjetno- m polju j
medju našim doseljenicima u Ka
gama po državnoj ustanovljenoj ci-jeni
jeftino i kupuju Sto više ta-kovi
imaju prednost da dobiju sve
što im treba prije nego drugi Na
pijaci može se svašta kupiti ima
svega ali što kažem jako je sku-po
Znam da su se nekoji što eu s
nama došli ovamo vratili u Kana-du
Neka ih da su došli sa iskre-nom
namjerom da pomognu svome
narodu nebi se povratili Ali Jedni
su bili špekulanti mislili na dobar
posao i još bolju plaću a nisu bili
sposobni dok drugi su bili nesvjes-ni
koji nisu pogledali pred sobom
u budućnost već samo sebe
nisu vidjeli u dućanima puno kao
ito su ostavili u Kanadi i tako se
vratili raditi za kapitaliste radje
nego sami za sebe Oni su time
sami sebi naitetili zašto će gorko
požaliti a moguće već nekoji žale
au je preKasiio
Vidio sam da namjeravate pro-vesti
jedinstvo pokreta svih triju
bratskih Saveza na čemu vam že-lim
dobar uspjeh a takodjer i brzi
povratak u rodjenu domovinu
žagar Anton
Meni je svejedno Bojao sam
se da će vama smetati
Crnkinja je uUa Stisla se u
kut i zbunjeno stala gladiti ru-kom
glavicu svoga djeteta
usne još su joj se vise
ispupčile Velike ane oči ko-lutate
su nemirno Vidjelo se:
duboko je uzbudjena i uvrije-djen- a
I procjedi tiho i nekako
vile kao za se:
— Ovako svaki put svaki
put
Moj prijatelj započne razgo-vor
s njom Najprije polako
a onda sve otvore-nije
pripovjedala nam je kako
svagdje kuda god podje doživ-ljava
ista poniženja
— A gdje vam je muž? —
upitali smo je
— U Japanu
— U Japanu?
— Da u Japanu u vojsci —
odgovorila je — Borio se tri
godine na Pacifiku Sada je u
okupacionoj vojsci
Bio sam tek kratko vrijeme u
Americi i nisam razumio mno-ge
njezine pojave I kad je
Crnkinja izišla upitao sam pri
jatelja da mi objasni zašto se
sve to tako dogadjalo s Crnki-njom
On ogorčeno i?baci:
— Jimcrovr
Jimcrovrl
Niko ne zna otkuda potječe
to strojno sablasno ime Ni
stari mudri Webster ne zna
mnogo o porijeklu te riječi No
zato u Americi svako znade za
nadi i borba za gradjanska prava
i život rad je i borba za Kanadu
posto smo i ml sastavni dio kanad-skog
naroda Rad i borba za mir u
svijetu jeste rad i borba za Kana
du čiji narod želi I hoće mir U toj
borbi potrebno je raskrinkavati
ostatke faJizma i ratne huika&
koji se u ratu i narodnoj nesreći
strašno bogate Boriti se za Jedin-stvo
kanadskog naroda protiv ra-spiriv- ača
mržnje i rascjepa znači
boriti se za Kanadu Treba prika-zivati
dopisnika "Windsor Stara"
Ilarrisona i druge njemu slične do-pisnike
čiji članci kipe mržnjom
protiv ne-anglosakson- skih narodi
i željom za cjepanje kanadskog na
roda kao sluge reakcionarnih bo
gataša kao profaiiste i najveće
neprijatelje Kanade i kanadskog
naroda jer su oni takvi Ovi agen-ti
raspiruju mržnju i Sire fašistič-ku
propagandu medju kanadskim
narodom za interese stranih i do-maćih
pljačkaša i imperijalista
koji rade da svijet i Kanadu gurnu
u još jedan strahoviti rat i narod-nu
nesreću Tlarfkl treba da osudi i
porazi ovakve političke "gangste-re"
U ovom pogledu sveta Je duž-nost
svakog gradjanina i svakog
člana naših organizacija da se bo
ri svojski i nesebično za gore Izne
TI doprinosima za
te tako sa mir za
vi- -
sa
oko
Na-glašene
bojažljivo
ovdje borba za slobodu Kanade i
njezinu nacionalnu nezavisnost
Narodi se bore za mir pošto oni
žele i hoće mir a reakcija i fašis-tički
ostaci ovi ratni huškačl na-stoje
da bi narod za evoje nezasite
profite gurnuli u rat i uništenje
Zato se ne treba bojati njihove hi-sterične
dreke jer se oni boje od
silnog porasta demokratskih na-rodnih
snaga u svijetu koje nepo-bjedivo
koračaju naprijed k pro-gresu
Jer ovi huškači neće i ne
mogu zaplašiti ni ustaviti mirolju-bive
naroda na putu borbe za mir
i demokraciju na putu za progres
Sa spajanjem naših pokreta u
jedan zajednički pokret kanadskih
južnih Slavena proširuje se i učvr-šćuje
Još i više bratstvo i jedin-stvo
kanadskih južnih Slavena uop-će
Prema tome on će okupiti u
svoj zagrljaj i onu našu braću I
sestre koji još do danas nisu bili
u njemu ili su neki od njih slije-dili
izdajnike svoga naroda i Ka-nade
Zato je dužnost svih članova
da danas budu najaktivniji u borbi
za narod za sebe Svaki je dužan
da od sebe da udio u toj borbi Tre-bamo
pristupiti onome dijelu naše
braće i sestara koji još nisu s na-ma
bratski i iskreno Isto im tako
treba jasno i pošteno objašnjavati
ulogu izdajnika i kuda ih namera-vaj- u
i dalje zavadjati te sluge im-perijalista
zakleti neprijatelji svo-ga
naroda i neprijatelji Kanade
Članstvo naših organisadja u
Windsoru mišljenja Je da treba u-br- zati
pripreme za konvencije Oni
misle da na tim konvencijama tre-ba
provesti potpuno jedinstvo na-ših
pokreta Ono želi da ovo pita-nje
ubrzanog rada nale glavno
vodstvo uzme u obzir i pristupi
konkretnom radu za konvencije
Nikola Ivanišerić
nj Nakazni duh Iimcrow--a os-jeća
se tamo svagdje na sva-kom
koraku I na "liberalnom"
Sjeveru I na farmerskom Za-padu
i na sunčanom Dalekom
Zapadu I na Jugu — osobito
na Jugu
Na Jugu je Jimcrovr — zakoni
Pisani zakon koji važi u čita-vom
nizu država I kaže taj za-kć- n
otvoreno i jasno da su Crn-ci
niža rasa i da se ne smiju
mijefati s bijelcima Kao da
su ga Hitler ili Gebobs inspiri-sal- i
svojim rasističkim idejama
Pod tim rasnim — Jimcrovru
zakonima Crnci se ne smiju
družiti s bijelcima Crnačka
djeca ne smiju ići u Školu za-jedno
s bijelom djecom Boles-ni
Crnci se ne mogu liječiti u
bolnicama bijelaca Ni voziti se
ne smiju zajedno U vlakovima
postoje posebni vagoni a u
tramvajima i autobusima po- sebna odvojena mjesta za
Crnce U čekaonicama dvije
prostorije: jedna za bijelce —
druga za Crnce Dakako da su
"bijeli" vagoni odnosno "bi
jele" čekaonice uvijek neuspo
redivo bolje od crnačkih če-kaonica
ili vagona Isto tako
Crnci imaju svoje — bijelci
svoje crkve I ne može Crnac
ući u "bijelu" ni bijelac u "cr-nu
crkvu" pa makar pripadao
i istoj vjeri pa i istoj sekti
Ni u restauracije ne mogu
Crnci i bijelci zajedno Uvijek
će mi ostati u uspomeni slučaj
koji mi se dogodio u Vinslon
Windsor Ont — široj javnosti
je poznato da Je 7-- og aprila orga-nizirana
rulja od nekoliko tuceta
studenata provalila u ured Radni"
čke Progresivne partije i divlja-čki
porazbijala namještaj i napala
na osoblje koje se je tada nalazilo
u uredu Ovaj razbojnički napad
koji je organiziran po skrajnoj
reakciji na čelu sa lokalnom novi-nom
"Windsor Daily Star" koja
poslije ovog sramnog čina umjesto
da ukori ove zavedene mladiće
ona ih opravdava i potiče na daljni
vandalizam Ovo Je zbilja ruglo de-mokracije
Ljudi koji počinju zlo-čine
razbijajuć tudju imovinu us- -
I red bijela dana radi političkih raz
lika koje razlike priznaje i zakon
tvrde da to čine da "zaštite" demo-kraciju
Očevidci ovog incidenta kažu da
tvrdnja novine da Je sudjelovalo
600 studenata nije istinita već da
su taj broj sačinjavali posmatračl
koji su bili u blizini tog časa Ali
"Windsor Daily Star" ovu sramo-tu
želi uzveličati čime nastoji oso-koliti
pristaše nasilja i ujedno za-strašiti
progresivni narod
Povodom ovog dogadjaja ovdaš-nje
unijsko vodstvo dalo je izjavu
sa kojom osudjuje ovaj čin i upo
zorava odgovorne da se ideja ne
može silom uništiti nego samo bo-ljom
idejom Doznali smo da će
gradonačelnik a ostalim odborni-cima
poduzeti istragu
Ljudi raznih političkih uvjerenja
te raznih narodnosti trebaju ovaj
dogodjaj uzeti ozbiljno jer ovo 'e
Jedan od mnogih dogodjaja u pos-ljednje
vrijeme koji dobro zauda-ra
fašizmom Fašizam upotreblja-va
nasilje najprije na najnapred-niji
dio radničke klase kao što je
to slučaj ovdje na ured Radničke
progresivne partije zatim će uda-riti
na unije Židove Ud ali što
f
"I
VJ
'"-- - $?
'' ft
đ V3-(drv- Jjet
Krtljcrstroe u P'ontrMlft
godine
A ji
i U 10
fvf ftfev l
rl
TBTOM
+
tm]
O
lcu
~et
jbi
~-a- fr ufiaT tUUtT- -t
FriFa
%-OttU-L1-
Priznanica
Sejlem duhanski grad
se nalaze ogromne tvornice
jednog od vladara američkog
duhana i neprikosnovenog go
spodara Sjeverne Karokajne —
Rejnoldza U njegovim tvorni-cama
radi desetak hiljada Cr-naca
Pored svih mogućih mje-ra
i mister Rejnoldza
uza sav teror policijskih vlasti
crnački su se organizi-rali
sindikate i zajedno s
progresivnim se u-po- nio bore za poboljfanjd svo-ga
položaja Upoznao sam
od vocha te sindikalne or-ganizacije
Zvao se Tom Bio
to snežen ogroman čovjek
Neobično miran
ozbiljan čak izgledalo na
prvi pogled i suviše ozbiljan
(Kasnije sam doznao za uzrok
ozbiljnosti: jož kao
I dječak gledao kako Ku--
Khiks-Kla- n ubija oca)
Tom ini dugo govorio
položaju Crnaca osobito o po-ložaju
radnika o bi-jeloj
"supremaciji" o borbi
za jedinstvo bijelih i crnih rad-nika
Govorio neobično in-teligentno
vrlo jasno i vrlo od-lučno
kao čovjek koji točno
znade ito hoće i žto treba da
se radi A onda stao pitati
o Titu o partizanskoj borbi i
izgradnji nove Jugoslavije
Dok sam pripovjedač oči
su žarile zadovoljstvom i
oduševljenjem I
Sprijateljili smo se Osjećali
s~o se oboica kao stari stari
kažem najprije udara tamo gdje je
najopasnije po njega Dakle kako
izgleda namjera krajne reakcije je
da u kraćem vremenu udari po
kako bi uveli ropski sis-tem
rada i plaća
Mladići koji su učestvovali u
razbijanju ureda RPP iako su u
velikoj većini sinovi siromašnih
tvorničkih radnika izgleda ne-maju
izmedju njih i bijede stoji
tek nekoliko očevih plaća Oni ne-zna- ju
da tome nisu krivi progresiv-ni
ljudi dapače oni se naporno bo-re
za izvojštenje bolje uvjete
rada i plaće tako da bi i oni imali
bolji život Ali oni još to danas ne-zna- du
Izgleda da su mnogi roditelji ove
djece stvar dobro shvatili te su
požalili su sinovi sudjelo-vali
u toj protu-zakonit- oj i protu-demokratsk- oj
akciji te su za-prijetili
da tako više ne čine Ovo
se vidi iz toga što je "Vindsor
Daily Star" dva dana kasnije izja-vio
da je plan bio navaliti na "Na-tional
Home" (Ukrajinski radni-čki
dom) ali je bio slab oda-to- v
(valjda ove --sto rulje) da ih
je došlo oko 15 er da su roditelj'
impresirali m ivoiu djecu Ovo Je
ipak dobra poan sa jedno strane
Jer inače mladici će iz neznanjn
tući sami sebe ps glavi
Saznajem da se misli poduzeti
potrebne mjero ka'o LI se a budu-će
ovace ispado a va
bi trebali uzeti znanja 1 oni koji
se zagrijavaju za ovakve akcije
Jer u Isto vrijeme i prilike se inje-njaj- u
a jedna poilovica kaže da
svaka batina ima dira kraja
Buduć da krajno reakcionarna
novina "Windr Daily Star" na-govje- šta
napado na radničke do-move
organizacije koje posjeduju
domove poduzelo su mjere da ih
zaštite od ruljama U subotu 10 ap-rila
madjarska orra dzaciji Jo odr
StiM
SVU
Atl Wl
vok-- k or run
111 SitkvOU Si
TMOU OOt CtMta
irliklh -- lOUraJ
}a lenertlnog vnalatu
Sft
10 c4ine
~~_
"Ois
Markovlć
1911
je
prijetnji
radnici
bijelcima
jed-nog
je
gotovo
je
njegove
je mu
je
crnačkih
je
me
mu
mu
što
unijama
oni
da
što
što im
im
da
spriječilo
do
drugovi zaboravivši da sam
"demokratskoj" Americi
zvao sam ga da zajedno veče-ramo
Vrlo rado prihvatio jo
Tom
Onda se trgnuo:
Ali gdje?
Pa naći ćemo negdje ne-kakvu
restauraciju odgovo-rio
sam
nasmijao se Tom
gorko nemoguće
Zašto?
Pa Jimcrovni
U sjevernim zapadnim dr-žavama
nije pisani
zakon Ali je životna praksa
životni
žavama zakon ne zabranjuje
Crncima idu "bijele" ško-le
ali ipak najveći dio škola
pučkih pa do univerziteta
Crna ne mogu
Crncima da zalaze
"bijele" restorane hotele Ali
ćete rijetko naći lokal koji će
dozvoliti ulaz Kako da-leko
ide ova glupa praksa po-nižava- nja vrijedjanja ljudi
zato su crne kože vidi
se iz slučaja koji se
za zasijedanja Ujedi-njenih
nacija Nevr Yorku
Neki hoteli nisu htjeli izda-d- u
sobe delegatima aziskih dr-žava
jer su crni
Na sjeveru zakon
ne zabranjuje Crncima da sta-nuju
istim kvartovima bi
žala bazar na ulazma dvoranu
postavila jake straše tako da ako
se netko usudi doći razbijati nji-hove
stvari da ga tresnu po nju-ški
Ovaj slučaj se u kanadskoj jav-nosti
mnogo komentira Na primjer
"Toronto Daily Star" vesi toga
komentariše ovako:
"Sramotan prizor Kanada Jest
ili bi trebala biti zemlja gdje se
zakon poštuje Da Je Radnička pro-gresivna
artija nezakonita način
postupka njome bio bi po propi-sima
zakona Ali RPP nije ntako-nit- a
U razbijanju njezinog ureda
Vindsoru rulja studenata Je ne
samo uzela zakon svoje ruke što
je već samo to dosta slabo već je
čin protiv legalne orga-nizacije
političke partije koja bi-ra
ljude gradska tijela kanad-ske
Jfema dvojbe da eu nekoji neu-pućeni
mladići smatrali dt time
Iskazuju svoj "patriotisam" AH
takav "patriotisam" koji ušima
formu bezakonja niječe patrioti-zam
što su oni učinili jest sram-ni
oglas za Kanadu Ovo ili Ka-nadijan- ce da ob Ja InjuJu da su to
bili tek "dečki" Još bez nameti ko
ji djelovali na svoju ruku alt
činjenica pokazuje da Je to bio or-ganlzo- van napad
To nema izgovora za ovakve
stvari Ovo Je strano kanadskim
britanskim idealima Kanada ne
može dozvoliti uredovanje rulje"
Eto tako piše "Toronto Daily
Star" ali obratno tome piše "Win-ds- or
Daily Star" koja novina Je
poznata kao smrtni neprijatelj or-ganizov- anih
radnika Dapače nje-ni
stupci su puni poticajem na raz-dor
napadajem ruljom
Posmalrač
f&k
A&
ft mm )MOO pet 1J
fee m Im
141
ur4nlk KaSK"
wi3£Hn
vmwI3bSSSSSSSSm
JBRS
WmwAm
V4I
KUAi'V 14-0- '
X&jp$y'tAiiKO'm)L J&BB
svotu američkih dolara koje pri biTŠe Jugoslavije julu
godine
Tu
trom
mi
i
po
Hm
Jimcrowu
zakon
Crncu
sa-mo
tsb
da
iKfcsfe4feP4
naMMHSBBBBSBBB
SJ rt mr
na od 95 je mio od u
I
— —
——
—
— —
—
——
i
da
i
i
i
—
i
s
i u
u
s
u
u
u i
u
i
1
a
i
-
i + --v l
'
' -
II
u
o
u
u
u
u
u
e jm J
jekama Pa ipak svagdje u
svakom gradu i gradiću Ame-rike
Crnci imaju točno odre-dje- ne kvartove gdje smiju da
stanuju Ono ito ne zabranjuje
zakon zabranjuje — "javno mi-šljenje"
"Javno mišljenje" stvaraju i
svim mogućim sredstvima po-državaju
vladajući reakcionar-ni
krugovi Amerike Kako se
gradi to "javno mišljenje" po-kazuje
baš slučaj a stanovi-ma
U Americi postoji Udruže-nje
kućevlasnika To je vrlo Ja-ka
i moćna organizacija koja
ima svoje ogranke po svim
gradovima Mnogi članovi to-ga
udruženja sjede i u Kong- -
U sjevernim i zapadnim dr-- j resu- - Čta°vi udruženja se do
od
da pohadjaju
govore da neće Crncima iznaj
mljivati kuće u tom i tom kvar-t- u Odluka kućevlasnika na-ravno
nije zakon ali je zato ži-votni
zakon koji nitko ne može
U tim državama zakon ne za- - PrekriK- - Ak° 5 nftko
branjuje
dogodio
vrijeme
zapadu
nelegalan
parlamente
tko mu se ne pokori može doži
vjeti svašta: socijalni bojkot
javne napade i tome slično
Kolikom se strogošću sprovo-di
ovaj nepisani Jimcrovru za--
I kon na sjeveru i zapadu govo
re najbolje crnačka geta To su
najprljaviji i najzabačeniji dje-lo- vi grada gdje najčešće ne-ma
ni vode ni elektrike ni ko-nalizac-ije
I Crnci moraju tu da
stanuju Ne smiju i ne mogu
nikuda iz svog geta jer im na-prosto
kucevlasnici neće nigdje
da iznajmljuju stan
(Nastavit će se)