Novosti, December 11, 1945

              5 Bi 5
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 11 decembra 1945 NOVOSTI SLOŽILI SE DEMOKRACIJA:
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Compary
In the Croatian Language '
blaži svela utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Oiiice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 48052 CP
ADRESA: 20S Adelcdde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Općinski izbori
Tokom ovog i početkom drugog mjMeca obavljati će se
preko cijele zemlje općinski izbori Nekoja mjesta su već oba-vila
druga dolaze na red
Izbori općinskih i gradskih vijeća oduvjek sa bili od veli-ke
važnosti za razvitak samog mjesta Oni su u nekojim prili-kama
bili mjerilo snaga — progresa i reakcije
što je bolja općinska ili gradska uprava to vile koristi
mještanima Ako se na upravi nalazi grupa reakcionarnih ele-menata
ljudi koji su na to mjesto dolli da brane svoje ne
narodne interese koji na tom mjestu štite interese šačice pos-lodavaca
i bogataša naravno od takvih nema Koristi narodu
Pod upravom takvih porezi u mjestu rastu i nepravilno se raz
redjuju-Po- d upravom takvih gradi se i popravlja samo tamo
gdje to pogoduje bogatašima velikim kompanijama — a u
radničkim četvrtima ostaje ili po starom ili se još pogoršava
Jedan od najizrazitijih primjera radničke uprave da re
ćemo pravih predstavnika naroda u gradu je Vindsor Tamo
u Vindsoru je za vrijeme štrajka Fordovih radnika bio na up
ravi čovjek čije su simpatije bile na strani radnika Kad b
recimo bio netko drugi na njegovom mjestu jedan reakciona
rac više je nego sigurno da bi štrajk Fordovih radnika bio
ugušen pomoću policije ili najmanje da štrajkaši nebi dobili
podrške od svog majora ili dijela općinske uprave Ovakvih
primjera pravih narodnih predstavnika u općinskim upravama
mogli bi redati iz Toronta Crowlanda i drugih mjesta gdje su
mjesni odbornici energično stali na stranu radničke borbe
protiv kompanijskih namjera U Torontu su pravi narodni vi-jećnici
i nadzornici stražarili sa štrajkašima pred tvornicama
ih su vodili borbu protiv izbacivanja sirotinje iz stanova itd
Nije i nemoze nam biti svejedno tko je na upravi našeg
mjesta Apstinencija od rada i glasovanja za piave narodne
kandidate' od neumornog rada za izbor naših i poraz -e- ak-cionaraca
ovisi bolja ili gora uprava
Dcnas pogotovo kad se nalazimo u posljeratnim vreme-nima
u vremenima kad su potrebne sve 3ila za očuvanje mira
i sigurnosti u svijetu kad se nalazimo pred rekonstruk-njo- m
gradnjom i isavršavanjem naših mjesta koja tokom rata nisu
mogla biti usavršavana uslijed nestašice radne cnage i potre-bitog
materijala itd — uzimanje učešća u izborima je ne sa-mo
potreba nego i dužnost svakog gradjanina pogotovo rad-nika
čiji život je povezan i neodjeljiv od svega toga
Nasrtaj poslodavaca na ekonomsko
pravo radnika
U posljednjih nekoliko mjeseci osjeća se na ekonomskom
životu sve veći pritisak krupnih menopolističkih interesa koji
idu za tim da na račun znoja i bijede širokih slojeva naroda
grnu nove i još veće profite To se naročito odrazuje u sve
oštrijim industrijskim sporovira gdje se organizirano radni-btv- o
odupire pokušajima krupnih i reakcionarnih poslodavaca
da snize nadnice razbiju zanatske unije i pogoršaju opće us-lo- ve
rada radnika
Središte borbe kanadskih radnika za očuvanja demokrat-skih
prava i za ekonomsku sigurnost se u zadnje vrijeme na-lazilo
u Windoru gdje je više od deset hiljada automobil-skih
radnika u borbi sa Fordovom kompanijom jednim od
najreakcionarnijih poslodavaca u Kanadi Radnici traže ne sa-mo
pogodnije uslove rada povišicu plaća nego i sigurne'
njihove unije kao najboljeg zaštitnika radnika To što je štrajk
automobilskih radnika bio solidan kroz cijelo to vrijeme bor-be
što ga nisu mogle razbiti nikakve provokacije klevete i
rastrašivanja sa policijom najviše ide u kredit radničkom je-dinstvu
u Windsoru i onda solidarnosti ostalih radnika diljem
zemlje koji su svojim štrajkujuđm drugovima pružali moral-nu
i materijalnu podršku
Sličnom borbom za svoja prava suočeni su i radnici dru-ge
industrije u Kanadi štrajkovi radnika u Torontu Montrea-l- u
Guelphu i drugim industrijskim središtima gdje radnici
štrajkuju pored zahtjeva za veće nadnice i kraće radno vrije-me
i za očuvanja sigurnosti svojih unija i prava unija na ko-lektivno
pregovaranje
Štrajk automobilskih radnika u Vindsoru svjedoči da se
kanoaViki radnici neće i nemogu povratiti u ono predratno sta-nje
kad su bili svestrano izloženi volji poslodavaca kad su
bivale stalno snižavane njihove plaće i uslovi rada sve gori
Štrajk automobilskih radnika u Vindscru svjedoči i to da su
vlasti ne samo na strani poslodavaca nego da opravdane
zahtjeve radnika nastoje prikazati u pogrešnom svjetlu kao
"crveno strašilo" i kao podstrek "radikalnih elemenata koji
su zauzeli maha u radničkim unijama" Pa to je rekao i sam
državni odvjetnik u Ontario kad je nedavno govorio o štraj-kovn- oj
situaciji u Vindsoru Da je simpatija vlasti na strani
poslodavaca i drugih reakcionarnih interesa u to nema dvoj-be
To smo se mogli uvjeriti ne samo u Vindscru nego i ovdje
u Torontu kad je policija smetala legalno stražarenje radnika
kod Imperial Optical Co i drugdje
Dok organizirani radnici traže unijsku sigurnost u jednoj
ili drugoj formi poslodavci videći da vlada nema takvog za-kona
koji bi ih na to prisilio odbijaju priznati unijsku sigur-nost
i potpisati takav ugovor Ono što dancs traže radnici kod
Forda sutra će trežiti radnici u čeličnoj rudarskoj Jumskoj
tekstilnoj električarskej i drugim industrijama
Nije slučajno što je baš kod najsnažnijeg industrijaliste
u najvećoj automobilskoj industriji započela berba za unijsko
pravo U tako snažnog i tako reakcionarnog poslodavca kao
što je Fcrd ulažu nade svi drugi poslodavci u Kanadi Jer će
rezultati štrajka u VVindsoru biti njihovo mjerilo solidarnosti
AE&fJfZ
Mi $mo se složili
Mi smo $© složili
r 4d 4ww3 ?
Balkan izvor smutnje - biti će
izvor europske demokracije
ČLANAK PROFESORA ALEKSANDRA RIZOVA ISTAKNUTOG
SOVJETSKOG PUBLICISTE
Jedan pogled na zemljovid Ba-lkana
može da nam da ideju i ras-tumači
burnu prošlost te strateške
zemlje koja dijeli u južnoj Europi
istok od zapada U formi trokuta
ona zasjeca u Sredozemno more
Po svojoj formaciji Balkanski Po-luotok
nema nikakoe prirodne
obrane kao np Italija sa Apeni-nima
ili španija sa l'irinejskim
Alpama nema nikakovog gorskog
lanca koji hi j°j mogao dati do-nekle
obranu široke ravnice Du-nava
ostavljaju poluotok sirom ot-voren
invazijama sa sjevera dok
napadačima sa istoka nije ništa
drugo potrebno nego preći Darda-nel- e
ili se prebacit preko otoka
Egejskog mora
Balskanski Poluotok je od vaj-kad- a
bio središte i raskrsnica tr-govine
izmedju zapada i istoka
Na njegovom tlu snage istoka i
zapada su se sastajale borile i
prelazile Bio je torbeno polje i
sastajalište triju kontinenata —
Europe Azije i Afrike Poprimio
je ponešto kulture od svih triju i
ujedno postao i most i brana iz-medju
njihovih carstva vjere i ci-vilizacije
Brdovito obilježje poluotoka i
("Balkan" znači brdo na turskom
jeziku) koje je za dugo remena
držalo prelaz preko istoga vrlo
teškim djelomično dokazuje zašto
je ovakova mješavina naroda pre-živjela
Sa vrlo lakim prilazom
Balkanu iz vana jasno je zašto sr
nije nikada ujedinio Bugarski i
srpski pokušaji jedinstva pokaza-li
su se neuspješnim Jedino snaž-nim
zahvatom Rima i Otomanskog
carstva poluotok je donekle prika-zivao
sličnost jedinstva
Neprekidne invazije i seobe os-tavile
su svoje obilježje na Bal-kanu
Nigdje drugdje u Europi
punoj manjina nije bilo većeg iz-bora
i mješavine naroda i nacio-nalnosti
Od ovih najzdraviji i naj-potporn- iji
su bili Slaveni koji su
se doselili izmedju 5-t- og i 7-m- og
stoljeća
CIVILIZACIJA I KULTURA
Većina Amerikanaca smatra
Balkan kao divlji i romantičan
primitivan i pun intriga Samo
ime predstavlja vizije stalnih ra
tova i revolucija a riječ "balka-nizatio- n"
se upotrebljava kao ni-sku
podrugljivu gangstersku i
političko gangstersku
Sa svim tim Balkan je dao veli
da bi se vrafjlil
--IX
da se ne vrafel
ke doprinose svjetskoj civilizaciji
napretku i kulturi Atena kuća
gdje se je rodila prva demokracija
imala je dugotrajni upliv na naj-bolje
mozgove čovječanstva Mala
Macedonija dala je Europi prvog
uspostavljača carstva Aleksandra
Velikog
Za vrijeme tamnog Srednjeg
Doba Bizantinsko Carstvo je bilo
središte svjetske civilizacije Ka-da
je njen glavni grad Carigrad
bio osvojen po Turskoj u 1453 ci-jeli
pravac svjetske povijesti je
bio promijenjen Bizantska kultu-ra
presadjena na kontinent preko
Balkana dala je poleta Preporo-du
dok je gubitak glavnog prola-za
za istok prisilio Europu da tra-ži
nove puteve za trgovinu sa is-toka
Ovo potraživanje je slučaj-no
dovelo do otkrića Amerike
Velika povijesna uloga Ba":ara
je došla svome kraju sa pobjedom
Turaka Skoro za punih 500 godi-na
Balkan je bio kompletno u ta-mi
Balkanski seljaci radeći i ro-bujući
po starom turskom privred-nom
sistemu gledali su na proš-lost
Njihove zajedničke patnje
proizvele su mnoge slične običaje
vjerske obrede pjesme i plesove
Polagano se je podigla i narodna
pjesma koja je bila hvaljena po
Goetheu drugima kao najbolja u
Europi
BORBA ZA NEZAVISNOST
Med ju kršćanskim podanicima
iskra nacionalne svijesti je oživi-la
u 19 stoljeću kada se je tursko
carstvo počelo raspadati pod udar-cima
Rusa i Austrije a francuska
revolucija je provirila ideju slo-bode
U 1804 su rastale bune u
Srbiji slijedjene sa grčkim ratom
za nezavisnost od 1820 do 1830 i
prije konca stoljeća većina bal-kanskih
naroda je postigla svoju
nezavisnost Ali nažalost kroz
kratko vrijeme je bilo jasno da
je ova nezavisnost samo u imenu
Nejake balkanske državice mora-le
su da plate za svoju nesretnu
geografsku poziciju izgledalo je
kao da su svakome na putu "Iz-mjena
naroda" bio je još priznati
princip dva stoljeća natrag Po-litički
problemi su se rješavali
razdiobom mjesto nezavisnošću
Sa pojavom Rusije kao velike i
moćne snage raspadajuće tursko
carstvo je bilo upotrebljeno kao
ravnoteža snage u Europi Na
ugovoru u Berlinu 1678 Bismarck
i Jačine radničkih unija kod budućih obnavljanja ugovora iz-medju
unija 1 kompanija
Ona solidarnost koja je vladala sa radnicima u Vindso-ru
i koja još dancs vlada sa radnicima u nizu drugih indus-trija
najveća je garancija radničkih pobjeda
To treba da radnici imaju u vidu I kad god se pojavi veći
ili manji Štrajk radnika ove ili one industrije cvog jh enog
grada simpatije i solidarnost treba da je prva persoć od osta-lih
radnika koji nisu na štrajku Samo jak radnički pokret ja-ke
radničke unije i nadasve gotovost tih unija da stanu u ob-ranu
svojeg prava i onda kad njihova industna nije nepo-sredno
ugrožena cd navale poslodavaca može donijeti že-ljenu
pobjedu
PiJe: A SOKOLOV
(Svršetak)
Da istražimo argumenat broj
dva na osnovu njegove stvarn
vrijednosti Na prvom mjestu je-dan
iskreni demokrata ne može
tn:"Jt za poštivanje prava manji-ne
l u isto vrijeme odreći se uzi- -
manja u obzir naravi manjine i
I načina na koji daje izraiaj svojim
nazorima i mišljenjima Jer ko- -'
naCrD onaj koji zahtjeva potpunu
slbcdu kretanja za manjine a u
isto vrijeme ignoriše ove najvaž-nije
oblike tog pitanja on ili uza-ludno
lupa zrak ili dozvoljava da
bude žrtva onih opasnih lažnih
mudrovanja koja su u velikoj mje-- rj
bila odgovorna za pomaganje
fašistima niz zemalja da dodju na
vlast koristeći se kolebljivomu
neodlučnomu i klimavošću koje su
u tadanje vrijeme karakterisale
demokraciju u tim zemljama
Ova pouka povjesti je još uvjek
svježa u našem pamćenju da bi--
i smo ju tako lahko mogli zabora
viti Nije li Hitler bez zapreka
marširao na vlast pomoću zločina-čk- e
pogodnosti koju mu je pružala
vveimarska demokracija ? Hitle-rovski
gengsteri su u to vrijeme
bili u neznatnoj manjini ali su
tražili poštivanje njihovih "prava"
i "mišljenja" u suglasju sa nače-lima
demokracije nad ćiju glavu
su digli sjekiru
Toliko o povjesti Medjuiim
što sa sadašnjicom? Dilo bi to
i Disraeli dali su natrag pobije-djen- oj
Turskoj većinu oslobodje-no- g
Balkana i sa time posijali sje-me
budućih balkanskih ratova
(1912-13- ) i za mnoge slijedeće
nemire
Nove sićušne balkanske drža-vice
su bile zaularene sa stranim
vladarima koji su postali prosto
oružje u rukama imperijalističkih
sila za kontrolu Balkana Pravac
sfere utjecaja napravio je skoro
nemogućim za narode Balkana da
se ujedine protiv turskih izrablji-vač- a
a poslije protiv inostranog
prodiranja Balkanski Savez 1912
godine svršio je sa katastrofalnim
balkanskim ratom Balkan koji je
nazivan "bačva eksploziva" nije
bio ništa drugo nego bačva dok
su velike sile ubacivale eksploziv
Hitac koji je odjeknuo 1914 go-dine
u Sarajevu i ubrzao prvi
svjetski rat bio je znak protesta
potlačenog naroda Balkana Ras-padanje
Habsburškog carstva iz-gledalo
je kao obećanje svijetlije
budućnosti U vezi sa Vilsonovim
principima o nacionalnom samo-odredjen- ju
Rumunija i Jugosla-vija
su bile u stanju da postignu
nacionalno ujedinjenje Ali prilika
da se riješi balkanski problem bi-la
je u cjelini promašena Bugar-ska
pobijedjena država bila je
dostatno smanjena u obimu Al-banija
je bila ostavljena na milost
radjajućem se talijanskom impe-rijalizmu
Macedonija koja je
bila raskomadana 1913 godine
nije dobila pravo samoodredjenja
Grčka je bila uvedena u katastro-falni
rat sa Turskom koji joj je
donio milijun i pol izbjeglica iz
Male Azije
Opća nestalnost poslije ratnog
perioda ozbiljno je obuhvatila
Balkan Iako tri europske najag-resivnija
dinastije — Hohenzo-ler- n
Hapsburg i Romanov — su
propale ipak je Balkan nastavio
da bude leglo političkih intriga
Madajuće oligarhije zadržavale
su narod potlačen Takozvane par-lamentarne
ustanove nisu bile ni-šta
drugo nego izložba da se time
zaslijepi vanjski svijet Demo-kracija
je bila ugušena
' BORBA U OVOME RATU
Razdijeljene i neujedinjene bal-kanske
državice nisu mogle da se
uspješno odupru Hitleru kad se je
on uputio programom ekonomskog
podvrgnuća poluotoka Pad Fran-cuske
je sasma zapečatio njenu
sudbinu Neke od radja su propa-le
zbog toga što su njihove vodje
pošle u okrilje Hitlera iako je
narod bio protiv toga Jugoslavija
i Grčka su pokušale da se odupru
Ali opterećene nedemokratskim
režimima i suprotstavljene sa og-romnom
mehaniziranom superior-nomu
nisu" mogle dogo da se bo-re
Borba Grka protiv Mussolinija
je zapisana kao jedno od velikih
djela drugog svjetskog rata
Veliki doprinos balkanskih na-roda
u ovome ratu započeo je od- -
(Nstarsk na str 4)
ISTOK I
prosto čudovište kad bi u zem-ljama
gdje su fašistički i pvo-fašistič- ki
režimi gospodovali to-kom
deset godina i više da na-kon
pada tih režima potpuno iz-čez- nu
l svi fašistički elementi
Takva čudesa se ne dešavaju
Vodje triju velesila su na krim-sk- oj
konferenciji s punom svjei-ć- u
o -- stvarnostima u svojim odlu-kama
predvidjeli važan i težak
zadatak uništenja ostataka naciz-ma
u oslobodjenoj Europi Faši-stičko
bedro predstavlja — dabo-me
— u svakoj zemlji neznatnu
manjinu Medjutim bi U ma tko
smio ozbiljno predložiti "da se
poštivaju prava" te manjine čiji
jedini cilj jeste da nasilno pre-uzme
vlast i da uspostavi svoju
krvavu tiraniju nad pretežnom
većinom pučanstva?
Takva manjina se nalazi u Po-ljskoj
na primjer koja se zove
Narodove Sily Zbrojne Ta "ma-njina"
izražava svoje stanovište
pomoću granata puško-mitralje-- za
i mitraljeza uperenih protiv
miroljubivog seoskog pučanstva
aktivnih članova demokratskih
stranaka i predstavnika poljske
Narodne vlade Kako bi predstav-nici
"zapadne demokracije" želje-li
da se postupa sa tom manji-nom?"
Ili uzmimo za primjer slič-nu
"manjinu" u jednoj drugoj
zemlji — Rumunjskoj Nedavna
su otkrivene fašističke teroristič
ke bande koje su u dubokoj taj-nor- ii
kovale urotu za ubijstvo is-taknutih
političkih javnih ljudi
nove demokratske rumunjske vla-de
Potpuno je prirodno da su ti
ljudi odstranjeni iz društva su-dje- ni
kao zločinci i osudjenl na
razne kazne Nije 11 očevidno da
je to jedini put za obranu demo-kracije
od njenih najžučnijih ne-prijatelja
?
Dabome kad se u oslobodjenim
zemljama provodi u život narod-nu
volju volju ogromne većine
naroda biti će I brojčano malena
ali skrajnje zlobna manjina koja
će biti nezadovoljna Ratni zlo-činci
fašisti i njihovi sudionici su
nezadovoljni kad ih se pozove na
odgovornost kad ih se strpa u
zatvor umjesto da ih se namjesti
u ministarske stolice kako je to
slučaj u nekim drugim zemljama
Okorjeli veleposjednici su nezado-voljni
sa agrarnom reformom a
profitadžije sa mjerama koje su
poduzete protiv crne burze Agen
ti stranog imperijalizma su neza-dovoljni
sa neovisnom vanjskom
politikom No takvo nezadovolj-stvo
od strane takve jedne manji-ne
daleko od toga da baca slabo
svjetlo na demokratsku narav
vlade nego ono služi kao naknadni
dokaz da je to vlada naroda za
narod i iz naroda
Zagovaratelji zapadnjačkog poj-ma
demokracije imaju i treći ar-gumen- at:
oni navode da u oslobo-djenim
Istočno-europski- m zemlja-ma
postoji "sistem jedne partije"
No oni zatvaraju oči pred činjeni-com
da svaka od tih zemalja
stvarno ima koalicionu vladu sas-toje- ću
se iz predstavnika niz de-mokratskih
partija organizacija
i grupa koje su već ujedinile svoje
sile u toku junačke borbe za oslo-bodjen- je
ispod jarma nacističkih
upadača Je li stoga čudnovato što
te partije 1 grupe toliko drže do
svog jedinstva izvojštenog uz ci-jenu
tako velikih žrtava na oltar
zajedničke borbe protiv fašizma'
čitavo iskustvo iz prošlosti uči
demokrate oslobodjenih zemalja
Europe da reakciji ništa ne može
više koristiti od nesloge i razjedi-njenj- a
u demokratskom taboru i
da je na drugu stranu jedinstvo
demokratskih snaga sigurna ga-rancija
za pobjedu nad svim ma-hinacija- ma
reakcije
Ali šta zagovaratelji zapadnja-čkog
shvaćanja demokracije mare
za to? Oni revnošću koja bi se
mogla iskoristiti u bolje svrhe
gude: vi imate sistem jedne parti-je
Oni I dalje davaju izjave koje
mogu samo čuditi iskrene demo-krate
Oni na primjer tvrde da je
u oslobodjenim zemljama Istočne
Europe "jedan totalitarni režim
zamijenjen sa drugim" Sto ima
zajedničkog sa istinom to poigra-vanje
sa rječju "totalitarni"? To
je jedna od onih tipičnih krilatica
koje su izmišljene ne u svrhu ob-jašnjavanja
stvari nego u svrhu
opsjenjivanja Protu-komunisti-č- ki
čampioni zadojeni njima kara-kterističnom
drskošću upotreblji-vaj- u
tu krilaticu u svrhu uspored-be
fašističkih država sa Sovjet-skim
Savezom najdosljednije de-mokratske
zemlje i najdosljedni-jeg
neprijatelja fašizma Ta svr-ha
je očita Ona se sastoji na pr-vom
mjesta u pokušaju blaćenja
Sovjetskog Saveza i na drugu u
svrhu skretanja pažnje sa činje-nice
da društveni i ekonomski sis-tem
fašističkih zemalja i "zapad-nih
demokracija Imaju koješta za-jedničkog
Mi govorimo o aktivno
ZAPAO
stima kapitalističkih monopola
trustova kartela i banaka sa svim
njihovim naklonostima za prošire-nje
te o društvenom jazu izme-dju
sićušne manjine bogatih i ve-like
većine siromašnih ili nemalo
siromašnih Bez da o tome govori-mo
postojanje tih istovjetnih dru
štvenih i ekonomskih oblika ne
značf da moramo u jedan koš tr-pati
fašističke zemlje i "zapadne
demokracije" No tu činjenicu je
ipak potrebno imati na umu ako
želimo pronaći korjene subversiv-ni-h
aktivnosti koje fašistički agen-ti
provode u "zapadnim demokra-cijama"
Zemlje oslobodjene Europe su
suočene sa velikim i zamršenim
političkim ekonomskim društve-nim
i kulturnim problemima Njih
je moguće riješiti samo ako su
čvrsto ujedinjene sve iskreno de-mokratske
sile naroda To je zašto
su u tim zemljama sve istinske
demokratske partije za koje na-rodni
interesi ne znače samo praz-ne
rijeci izabrale raditi zajedni-čki
Cijepanje demokratskih sila
prije rata je mnoge narode europ-skih
zemalja mnogo stojalo Kori-steći
Pe razjedinjenjem demokrat-skih
sila male ali politički iskus-ne
i čvrsto ujedinjene klike reak-cione- ra
su u mnogim slučajevima
bile u stanju izvojštiti nadmoć
nad demokracijom To ie bio slu
čaj u Francuskoj gdje su reakcio- -
neri u konst "dvjesto porodica"
uspjeli pocjepati Narodni Front i
prokrčiti put za sudbonosnu unu-tarnju
i spoljnu politiku koja je
konačno dovela do sramote u Com-piegn- e
i četvero godišnje nacisti-čke
more
Demokratske sile Ćehoslovačke
su u predvečerje rata bile pocje-pan- e
u niz različitih partija sin-dikalni
pokret je bio prosto poc-jepa- n
Pocjepanost demokratskih
sila je uspješno iskorištena po če-hoslovač-kim
reakcionarima koji
su mnogo doprinesli omogućenju
Hitlerove agresije protiv te zem-lje
Je li stoga čudo da su se sa-da
četiri partije Ćehoslovačke —
Narodna socijalistička partija
Socijal demokratska partija Ko-munistič- ka
partija i Narodna par-tija
— ujedinile u Narodni Front?
Slične organizacije postoje u Bu-garskoj
tu je patriotski front u
Rumunjskoj nacionalni demokrat-ski
front u Madjarskoj tu je blok
svih anti-fašističk- ih partija koje
su obrazovale koalicionu vladu u
Jugoslaviji a u Poljskoj je koali
cija četiriju partija zastupana u
privremenoj vladi narodnog je-dinstva
To medjutim ne znaci da u tim
zemljama ne postoje opozicione
partije I grupe One postoje i uži
vaju slobodu govora izdavaju no-vine
i uzimaju učešća u izbornim
kampanjama Ali koga se može
kriviti ako narodne mase pouče-ne
iskustvom rn žVe slifeditl t
grupe i njihove vodje?
Sav govor o sistemu jedne Dar- -
tije je toliko više neopravdan ako
se sjetimo da ni anglo-saksons- ke
zemlje ne obiluju sa prekomjer-nim
političkim partijama Sto u
Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Dr--
žavama zapravo imamo je sistem
dvaju partija Velika Britanija je
tokom rata imala koalicionu vla
du poduprtu po svim partijama
No nitko nije pomišljao tu koali-ciju
pazfvati sistemom jedne par
tije Koalicija se upravo pred svr
šetak rata raspala i osnovana je
vlada koja je bila čisto konzerva-th-n- a
Nakon iulskih izbora ie
konzervativni kabinet naslijedjen
laburističkim kabinetom
Nama je medjutim poznato da
vladina partija i partija opozicije
(koja je u Engleskoj nazivana
opozicija Njegovog Veličanstva)
imaju srodne nazore po svim važ-nim
nacionalnim pitanjima a na-ročito
u pitanju inostrane I impe-rijalne
politike Mi se sjećamo da
je u parlamentu najavljen! pro-gram
Ernest Bevina ministra ino-stranih
poslova toplo pozdravljen
po konzervativama — šta više
daleko srdačnije nego od strane
samih laburista Štampa a pogo-tovo
konzervativna je posvetila
veliku pažnju "kontinuitetu" ino-strane
politike kako je najavljena
po laburističkom kabinetu Re-čeno
je da su konzervativci bili
daleko zahvalniji za taj kontinui-tet
nege milijuni glasača koji su
giw-- ll za labor partiju u vjeri i
nadi da će slijediti i demokratski-ju
inostranu politiku činjenice
dakle dokazuju da tu dvije glav-ne
partije Velike Britanije pove-zane
sa daleko čvršćim vezama
nego je na prvi pogled izgledalo
Kakvo opravdanje postoji dakle
za uskraćivanje demokratskim
partijama oslobodjenih zemalja
Europe pravo da ujedine svoje si-le
u svrhu savladjivanja teških
okolnosti koje suočavaju njihove
narode?