Novosti, January 06, 1945

              1
STRANA 2 NOVOSTI Subota 6 janucua 1945
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Hegistered in the Registrv Office for tho City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopis bor potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kanada u ratu
U toku ovoa rata u Kanadi je razvijena ogromna industri
ja sa osjetljivim kapacitetom proizvodnje Može se reći da je
Kanada za Ujedinjene Nacije jedno od najvećih vrela i pri-liva
oružja municijo i hrane
Točan pregled o proširenju kanadske industrije dao je
ovih dana naš ministar municije i zaliha C D Howe kada je
u svom godišnjem izvještaju u brojkama prikazao koliko je
Kanada proizvela za svoje oružane sile i sile ostalih savezni-čkih
zemalja Važan je to izvještaj l mi ćemo se u današnjom
uvodniku pozabaviti kraćim pregledom ovog ogromnog do-prinosa
Kanade u današnjem ratu
Prema brojkama koje je u svom godišnjem izvještaju iznio
C D Howc dolazi se do zaključka da u izvozu oružja muni-cije
hrane i drugog materijala Kanada je u ovom ratu došla
na drugo mjesto u svijetu Sjedinjene Države Amerike nose
prvo mjesto U proizvodnom kapacitetu medju Ujedinjenim
Nacijama Kanada dolazi na četvrto mjesto odmah poslije Sje-dinjenih
Država Sovjetskog Saveza i Velike Britanije
Od cijelokupne ratne proizvodnje 30 posto jo zadržano za
snabdjovanje svojih oružanih sila u zemlji i preko granice
dok jo ostalih 70 posto poslano Ujedinjenim Nacijama kao Ve-likoj
Britaniji Sovjetskom Savezu Sjedinjenim Državama Au-straliji
Novoj Zelandiji Indiji Južnoj Africi Kini i drugim sa-vezničkim
zemljama Najveći dio ratnih zaliha poslan jo u
strano zemljo na osnovu ugovora o medjusobnoj pomoći Sa
mo tokom 1944 godine izvezeno jo u goro spomenute zemlje
zaliha u vrijednosti od tri bilijuna dolara
Kanadska industrija je od početka rata proizvela više od
110 milijuna granata 4 bilijuna i 200 milijuna municijo za ma-nje
oružjo i 1 1 milijuna i 982 hiljade tona lijevanog čelika što
bi bilo dovoljno za izgraditi dvostruku željezničku prugu oko
cijelog svijeta Za vrijeme 1944 godino proizvodnja brodova
topova i drugog manjeg oružja snižena jo do stanovite mjere
ali je umjesto toga povišena proizvodnja trokova automobila
signalnih aparata 1 drugo opremo za frontu
Kroz svaki dan 1944 godino potrošeno jo oko 8 milijuna
dolara na proizvodnju granata topova brodova ratnih auto-mobila
aeroplana i drugo ratne opreme To je kažo Mr Howo
za blizu jedan milijun dolara dnevno manje nego što jo troše-no
1943 godino ili jedan milijun više nego 1942 Od početka
rata potrošeno jo samo na ratnu proizvodnju 10 bilijuna i 225
milijuna dolara
Proizvodnja brodova aeroplana topova željezničko op-reme
raznih aparata i drugog u 1944 godini prema izvještaju
Mr Howo-- a stoji ovako:
Izgradjeno je više od jedne hiljade raznih brodova uklju-či- v
torpeda tankera trgovačkih i drugih bridova proizvede-no
je 700000 motornih jedinica uključiv 45000 oružanih auto
mobila samopokretnih topova i tankova 15000 aeroplana je-dan
milijun i 400 hiljada mašinskih pušaka više od 50 000 raz-novrsnih
topova 1500 tona raznih kemikalija i eksploziva za
18 milijuna dolara vrijednosti lokomotiva vagona i druge že-ljezničke
opreme 4 bilijuna 200 milijuna omota municije 2b
bilijuna nogu drva itd Pored toga proizvedeno jo na stotiro
milijuna vrijednosti vojničkih odijela opreme za vojničke ba-rake
i urede kreveta i drugih predmeta za frontu Sve to sku-pa
broji se na bilijune dolara vrijednosti kroz jednu godinu
Nije to sve Prema izvještaju Mr Howe-- a Kanada jo to-kom
rata unovačila do jednog milijuna vojnika Njezine oruža-ne
sile vrife osobito važnu ulogu na savezničkim frontovima
Kanada je Ujedinjenim Nacijama darovala bilijune dolara da
unaprijede svoje ratne napore od čega jo 75 po sto darovano
Velikoj Britaniji a ostalo drugim članicama Ujedinjenih Nac-ija
Poljoprivreda takodjer zauzima značajno mjesto u kanad
skoj ekonomiji pak je i to omogućilo Kanadi da je tokom rata
Izvezla znatnu količinu hrano u strano zemljo
Sve jo to doprinos naroda Kanade u ovom ratu doprinos
zemlje koja broji oko dvanaest milijuna stanovnika
Glavnu ulogu i glavni teret rada i požrtvovanja u tim na
porima nosili su radnici i farmeri Oni su bili ta pogonska sila
koja je Kanadu podignula u red prvih proizvadjača svijeta
Svojom ispravnom politikom organizirani radnici Kanade od-rekli
su so privremeno mnogih prava koja ih pripadaju odlo-žili
su svojo zahtjeve za boljo životno uslove i sa minimum
žtrajLovanja neumorno radili i proizvodili u ratnoj industriji
Kanadski radnici su na svojim ledjima podignuli industriju u
red prvih industrijalnih zemalja svijeta u oči ovog velikog na-rodnog
rata kad je svaki kotač industrije bio od neproq'enivo
vrijednosti Da jo pak bilo manje sebičnosti kod poslodavaca
i više suradnjo sa radnicima i od strano vlasti i poslodavaca
kanadska industrija so mogla podignuti na još viši stepen
Uzmite u obzir
Vijećo Kanadskih Južnih Slavena priprema materijal za
knjigu u kojoj bi bio opisan rad našeg naroda u Kanadi na
pomaganju našo braće u Jugoslaviji U toj knjizi pored opisa
aktivnosti pojedinih kolonija i društava u istima izaći će i pot-puni
popi3 imena prilagača u novcu i rebi Radi toga i radi
proopterećenosti sa drugim materijalom molimo naše prija-telje
da opće i ponovne popiso darovatelja ne šalju na uvrš-tenje
u Novosti nego ih pripreme i pošalju na Vijeće za knji-gu
Nama je potrebno više dopisa o općem radu naših društa-v- a razvoju kampanje za Jugoslaviju ili pak posebnim pitanji-ma
pojedinih kolonija i društava a sa imenima prilagača po-štedi- te nca koliko god je više moguće pogotovo onda ako su
već jednom ranije iznesena
Kod nas u uredu leži ogromna hrpa raznog materijala
koji čeka na red da dodjo u novinu Tu se nalazi listova iz sta--
Zašto nema "grčke" krize u oslobodjenim
zemljama na istoku?
Interesantno je Sto su britanski
premijer Churchill I Anthony Eden
otišli na konferenciju sa predstav-nicima
oslobodilačkog pokreta u
Grčkoj baš u času kada njemačka
protu-ofenzi- va na zapadnom fron-tu
predstavlja ozbiljnu opasnost
Pritisak na premijera Churchil-l- a
u Britaniji i preko granice je
zaista morao biti osjetljiv Radni-štvo
Britanije masovno je demon-striralo
protiv oružane intervenci-je
i prijetilo štrajkom dok je u
parlamentu vladina politika bila
podvržena oštroj kritici i napadu
U kuci lordova jedan član je opo-menuo
na mogućnost pobune bri-tanskih
trupa u Grčkoj
Tod takvim okolnostima Mr
Charchill je sa Mr Edenom mo-rao
otići u Atenu kako bi na licu
mjesta riješio krizu Mr Churchill
otišao je u Atenu i radi toga da
riješi političku krizu koja se usli-jed
grčkog problema pojavila i u
Britaniji
U svjetlu gornjih činjenica može
se doći do zaključka da je Mr
Churchill morao priznati pogreš-nos- t
svoje politike i zauzeti novo
bolje i pristupačnije stanovište
prema grčkom problemu Dok se
ovo piše nema dovoljno konkret
nih informacija o pregovorima i
zaključcima konferencije u Ateni
No jedna stvar izgleda sigurna
Mr Churchill se vjerojatno nije
mogao povratiti u London a da
nije riješio britansku oružanu in-tervenciju
protiv oslobodjene Gr-čke
On nema drugog izlaza nego
priznati snagu grčkog oslobodila-čkog
pokreta Iz priznanja te či-njenice
proizlazi slijedeći zaklju
čak: Grčkom narodu ima se priz
nati pravo na uspostavu narodne
demokratske vlade — vlade nacio-nalnog
jedinstva čišćenje zemlje
od fašističkih ostataka kvislinga i
suradnika okupatora zakonito or-ganiziranje
narodne vojske i poli
cijskih sila poduzimanje takvih
nacionalnih reforma koje će narod
spasiti od gladi i bijede
Grčki narod prem malen u bro-ju
i opustošen dugogodišnjim ra-tom
pokazao je da mu ne može
nitko iz van a diktirati i oduzimati
teško izvojevanu slobodu Pa to je
posve razumljivo Male nacije ne
mogu i neće dozvoliti da im bilo
tko oduzme ona prava koja su im
zajamčile velike sile tokom ovoga
rata Svaka mala oslobodjena naci
Japanski militaristi pred
zamašnim problemima
Moskva — Opisujući razvoj do-gadj- aja
u unutrašnjosti Japana
Izvest i ja podvlači da se japanski
imperijalisti suočuju teškim i oz-biljnim
medjusobnim problemima
koji se sve više zaoštruju radi ne-prestanih
poraza na Pacifiku Si-tuacija
u vladajućim krugovima je
dosta napeta dok sa moral me-dju
stanovništvom dnevno pogor-šava
Nezadovoljstvo se posvuda osje-ća
Japanske novine kaže Izvest i-- ja
pozivaju za formiranje vlade
koja će narodu zajamčiti gradjan-sk- a
prava i sloboštine Novine
predlažu uspostavu i priznanje
raznih gradjanskih organa putem
kojih bi narod slobodno govorio
pisao i predlagao Ali militama
klika se toga najviše boji Umjesto
toga narod se obmanjuje nebroje-nim
predavanjima o nacionalnim
krizama u prošlosti I zastrašiva
njem "Narod neće više slušati
takvih predavanja" — kaže Izves-Uj- a
Svadja izmedju japanskih mili-tarista
i industrijalista postaje sva
očitija I češća Razlike medju nji-ma
proizlaze iz nesporazuma po
pitanju planova za daljnje provo
djenje rata i organiziranja ratne
ekonomije Japanski kapitalisti
htjeli bi više slobode u organizira-nju
proizvodnje prema vlastitoj
želji Mnogi industrijalisti se radi
toga boje tljesnlje povezati sa mi-litaristima
kako njihove tvornice
nebi spale pod strogu kontrola
vlasti
Na drugu ruku kale Izestlja
militaristi traže sve veću kontrolu
ekonomije pa u koliko će u tomu
poduzimati strožije mjere nailaziti
će na sve veći otpor industrijali-sta
Pored toga Japanski militari-sti
saveznici Hitlerove Njemačke
počeli su shvaćati da je poraz Nje-mačke
nelzbježiv I prema tome
skoro će ostati potpuno osamljeni
ja Europe postali će u tom pogle-du
velika sila i odlučno se odupri-jeti
bilo kakvoj intervenciji
Uzmimo za primjer Madjarsku
ili druge oslobodjene zemlje u is-točnoj
Europi U Madjarskoj si-tuac- ija
je mnogo teža nego u Gr-čkoj
Madjarska je za cijelo vrije-me
rata bila Hltlerov satelit i vo-dila
borbu protiv Ujedinjenih Na-cija
Grčka je bila na strani Uje-dinjenih
Nacija i odlučno se odupi-rala
talijanskoj 1 njemačkoj oku-paciji
Madjarska je još uvjek te-ritorij
sovjetsko - njemačkog fron-ta
Pa ipak na oslobodjenom teri-toriju
madjarskl narod je održao
slobodne izbore za delegate na
fI"PPSPPPPkPPb %§ V'i fPPrBPfjPPPflPPflsiPPPPPPPfll arPPPPPPKEPPPPvf iTfBFvrPWfPPPPPPPPPw --vPPPPPPPPPIPPPb
jfPPPPPPPPFPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPBfPPPPPPPPPPPPPfc jff¥S jfffffffffffffffffr ft""F
Narod koji se u ponovno se vraća svojim kućama
Kako je Beograd dočekao oslobodjenje
Stanojo Simić jugoslavenski iz Moskve
svoju nekoliko dana poslije ulaska Crve-no
i vojske maršala Tita
Moskva — bjedu I volju te pobjede bili
ci predratne Jugoslavije povezani
su sa historijskim dogadjajima od
27 marča 1941 Sjećam se beo-gradskih
ulica krcatih narodom
koji Je demonstrirao
"Bolje grob nego robi" "Dolje fa-šizam
1" "Hoćemo prijateljstvo sa
Sovjetskim Savezom" "žhlla Ve-lika
Britanljal"
Narod je bio spreman da se pri-druži
borbi protiv fašizma Koali
ciona vlada organizirana 27 mar
ča trebala je predvoditi tu borbu
Ali ona se pokazala nesposobna da
vodi narodni pokret i nije mogla
da odkloui dogadjaje od ( aprila
Poslije deset dana vlada je kapi
tulirala i pobjegla Vojska je pre-stala
postojati Zemlju je zauzeo
neprijatelj i podijelio ju na sedam
dijelova Upravna mašinerija sc
raspala Izmećarske izdajničko
vlade su uspostavljene Ali narod
je ostao vjeran svojim lozinkama
i svom oduševljenju Napušten od
onih koji eu vladali nenaoružan i
opkoljen neprijateljem on je za-počeo
borbu Narod je našao vodje
za tu borbu i u njezinoj vatri iz-gradili
svoju armiju svoje nove
upravno vlasti i svoju novu državu
Naš narod je pažljivo gledao što
Se dogadja u njegovoj zemlji I u
čitavom svijetu Oni su vrlo dobro
znali tko njihovu borbu
Oni su dobro znali gdje se
vodi prava borba protiv Hitlerovih
osvajača
Zahtjev demonstranata od 27
marča 1941 za prijateljstvo sa
Sovjetskim Savezom nije bio sa-mo
lozinka To je bila duboko ukor- -
jenjena želja 1 izraz lju-bavi
prema starijem slavenskom
bratu Pa kada su Hitlerove hijene
napale na Sovjetski Savez i kada
je Crvena Armija započela svoju
herojsku borbu naš narod je smje-lo
stupio u narodni rat i poveza 3
svoju sudbinu sudbinom sovjet-skog
naroda Kada su svi izbjegli
vodje" mislili da su narodi Jugo
slavije pošli putem samoubojstva
i u strahu ih osudili taj čas
su naši narodi vidili dolazeću po- -
rog kraja koji čekaju po mjesec dana dok dodju na red tu su
razni naučni članci o pitanjima članci od Ilije
Ehrenburga dirljivi prikazi borbe naših u kraju interesantni
feljtoni itd Svo to mora čekati samo za to što se na nas nava-lilo
sa imenima koja su već jednom izašla i ponovno se traži
da udju "jer da je to cijeli popis" Prijatelji ako želimo našu
novinu napraviti još više interesantnu poučnu i zabavnu mo-limo
vas uzmite u cbzir našu gornju napomenu
konferenciju gdje je izabrana ne
imenovana privremena vlada Za
vrijeme izbora Budimpešta je još
uvjek bila u rukama neprijatelja
Madjarske vojne jedinice koje su
napustile HItlera i njegovu služni-čk- u
vladu priznate su kao madjar-ska
vojska koja je dobila pravo da
zajedno sa Crvenom Armijom čis-ti
neprijatelja iz svoje zemlje Ag-rarne
reforme na oslobodjenom te-ritoriju
već su započele
Vidimo dakle da u Madjarskoj
nema grčke tragedije Zašto? Za-to
što se Crvena Armija ne boji
naroda i njegove demokracije Sov-jetski
Savez se nije protivio na-rodnoj
miliciji kažnjavanju kvis
vlk
'ffiirTii' i
& gg t M
„
bio sklonio
ambasador opisuje
posjetu Beogradu
Armijo
Moji posljednji utis- - za
ta poklicima:
ometa
vrlo
vjekovne
sa
svom
savremenim
spremni sve žrtvovati
Toslije skoro četiri godine imao
sam sreću ponovno doći u Beo-grad
nekoliko dana nakon njego-vog
oslobodjenja Pozvao me je da
dodjem naš vodja i narodni junak
maršal Tito
Opet sam vidio ulice mog rod
nog Beograda ali sada toliko iz-mjenj-ene
i krcate oslobodjenim
narodom Nisam mogao a da se
nebi sjetio onih demonstracija u
marču 1941 "Kako je slično a ipak
kako je i različito" — mislio sam
u sebi Demonstracije 1941 bile su
bučne i borbene Sada vidim oko
sebe sretan i veseo narod koji poz-dravlja
oslobodioce Crvenu Armi-ju
i svoju Narodnu Oslobodilačku
Vojsku i Partizanske Odrede Tada
je narod zvao na borbu a sada zo-ve
na pobjedu
Bio sam sretan kad sam vidio
ono što svaki Jugoslaven i Slaven
gleda kao najveći prizor Vidio
sam Crvenu Armiju u Beogradu
Prijateljstvo zapečaćeno je krvlju
Crveroarmejaca i vojnika Narodne
Oslobodilačke Vojske u borbi za
oslobodjenje naše zemlje u borbi
za oslobodjenje cijelog čovječan
stva od njegovog najgoreg nepri-jatelja
— hitlerizma Ovo prija
teljstvo zapečaćeno je krvlju koja
Je zajednički prolivena na bojnim
poljama utjelovilo je vječnu lju-bav
našeg naroda prema svojoj
ruskoj braći u nesalomlvi savez
Naš savez sa Sovjetskim Savezom
zapečaćen je krvlju koju su proli'i
narodi Jugoslavije i SSSR u bor-bi
protiv Hitlerovih čelikom oklop-Ijenl- h
porobljivača Upravo zato
je ovaj bratski savez toliko čvrst l
trajan
To sam osjetio najviše u Beo-gradu
Kada je narod doznao da
sam tek stigao iz Moskve obasuo
me pitanjima o Sovjetskom Save-zu
o tome kakva je Moskva u
uporedu sa Beogradom i sa stotinu
drugih pitanja
Vidio sam držanje našeg naroda
prema Crvenoarmejclma Oni ih
zovu braća pa čak i one koji nlsj
Slaveni Oni su učinili to da se
Uzbeki i Tadjikl koji su se borili
u Jugoslaviji osjećaju kao u vla-stitoj
domovini Nema riječi koja
bi mogla izraziti osjećaje ljubavi
sa kojom je stanovništvo pozdra-vilo
dolazak Jedinica Crvene Armi
je koje rrolaze kroz Jugoslavenske
gradove Jedan sovjetski tankista
mi je pripovjedao kako su žene u
Jugoslavji njegov siri tank pret
linga slobodnim izborima i formi-ranju
narodnih vojnih jedinica
Sovjetski Savez zna da baš te
stvari mnogo pomažu uspjehu ra- ta Crvenoarmejcl se ne moraju sa-krivati
od snajpera na oslobodje-nom
teritoriju Madjarske
Snažne i široke anti -- fašističke
vlade narodnog jedinstva postoje
takodjer i u Rumunjskoj Bugar-skoj
i Finskoj tj u zemljama ko
je su kao bivši Hitlerovi sateliti
stajale na strani njemačke armije
i u kojima se moglo očekivati ve-ćih
poteškoća Ali zahvaljujući is-pravnoj
politici Sovjetskog Saveza
poteškoće u tim zemljama se nisu
pojavile
Belgije šumama
vorile u bijeli: u svakom selu na-rod
je kitio tank sa izvezenim bi-jelim
ručnicima "Na svom putu
za vrijeme od jedan dan sav je bio
pokriven ručnicima" — kaže tan-kista
"Kada sam htjeo da se bra-nim
Jednoj starici su čak suze po-tekle
na oči govoreći: "Ja sam to
tkala u crnim noćima za vrijeme
njemačke vlade čekala sam vri-jeme
kada ćete doći da nas oslobo-dite
A sada nećeš da uzmcS Nes- -
miješ odbiti Ako ne uzmcS uvri-jediti
ćei me"
Narod u Beogradu mi je sa ža-ljenjem
govorio što imaju tako
"JUNAČKI NAROD
GLADUJE"
(Prenos sa str 1)
no sa planiranjem u naprijed o
uporabi brodova Tu će možda biti
dani poteškoća ali s vremenom 1
stalnom potražnjom sve te poteš-koće
će biti savladane — rečeno
mi je
Ni jedna od ovih izjava nije
imala mnogo smisla Nitko ml nije
mogao dati izravan odgovor zaš-to
je tako da Italija može dobiti
hranu i odjeću a Jugoslavija ne
Kasnije sam odkrio ključ ove
tajne Izgleda mi da je maršal
Tito apelirajući za pomoć dao ra
zumjeti i to da ne želi da bi horde
Činovnika UNRRA-- e pošle u nje-govu
zemlju
Možda na Titu nije učinjen po-voljan
utisak kako je UNRRA vr-šila
svoje poslovanje u Italiji i
Grčkoj gdje su politički problemi
brzo slijedili konzerve i čizme di
jeljene po UNRRI
Pravo ili krivo Tito želi obaviti
posao bez UNRRA organizacije
Na više mjesta i na raznim ure-dima
nasluhnuo sam da je naše
službeno stanovište po orim pita-njima:
"NEMA UNRRE — NEMA
POMOĆI"
Preko svega ovoga ja apeliram
na naše vlasti da ponovno promi-sle
o slučaju kojeg ml je ispripov- -
Jedao britanski časnik
"Susreo sam djevojku 17 godina
staru Na sebi Je imala istrošenu
suknju Rekla ml je da je to jedi-ni
komadić robe kojeg ima I time
se služe četiri njezine mladje ses-tre
One naime na Izmjenu idu
van u jednoj suknji"
U svjetlu ovako očajne bijede
zaista je zadnje vrijeme da zabo-ravimo
na predrasude i natovarimo
one brodove za Jugoslaviju bez
ijednog dana odlaganja
DA ZAISTA JE ZADNJE VRI-JEM- E!
te
Jedine poteškoće bile su po lu-tanju
Poljske Sto je izvor tih po- teškoća? Izvor je stara reakcio-narna
poljska klika u zemlji i iz-van
zemlje koja odbija svako pri-jateljstvo
sa Sovjetskim Savezom
Poljski reakcionarni političari os-lanjali
su se na Britaniju i Sjedi-njene
Države gojeći nadu da će se
britanska politika u Grčkoj poslije
rata primijeniti I na Poljsku
Ali Churchillov govor u parla
mentu po pitanju Poljske i onda
odlazak Churchilla na konferenci-ju
u Atenu dovoljno je za razbiti
planove i sanje Poljaka oko izbjeg-t- e
"vlade" u Londonu U Lublinu
je ovih dana organizirana narodna
privremena vlada Iskustva iz Gr-čke
nas uče da se privremenu vla-du
u Lublinu mora što skorije priz-nati
jer ona je jedina sila u Polj-skoj
koja je u stanju organizirati
nacionalno jedinstvo izbjeći me-djusob- no trvenje i pomagati sa-veznicima
u ratu do konačne po-bjede
Francuska postajo sve aktivnija
i jedinstvenija Članica Ujedinjenih
Nacija Ona je u stanju do vclikik
razmjera proširiti svoju vojsku i
proizvodnju ratnog materijala
Vojna snaga Francuske može se
pojačati samo onda oko saveznici
neposredno stave na raspolaganje
dovoljno oružja i municije za op-remu
nove francuske armije i ak
se postojeća sredstva proizvodnje
pravilno iskoriste za rat
U Belgiji vlada Pierlota čiji
opstanak zavisi o pomoći Britanije
odbila je zahtjev predstavnika os-lobodilačkog
pokreta da se ponov-no
naoružaju partizanski odredi i
pomognu savezničkim armijama u
suzbijanju nove njemačke opasno-sti
Ali vlada Tierlota se više boji
vlastitog naroda nego njemačke
armije Ona slijedi onu Istu politi-ku
iz 1940 godine kada je podrža-vala
"neutralnost" sve dok su Ni-jemci
pregazili zemlju Saveznici
nebi smijell dozvoliti da se to i
sada opetuje
malo stvari s čime bi počastili bra-ću
Crvenoarmejce Neprijatelj Je
opustošio našu zemlju opljačkao
stanovništvo porušio naše gradove
i sela i odnio svu hranu Stanovni-štvo
nema najnužnijih stvari su
život Ipak svi željno dijele Ba
svojim oslobodiocima sve što ima-ju
U 6koro Je stanovništvo vidjelo
da je Crvena Armija došla ne sa-mo
kao oslobodioc i da Sovjetski
Savez ne pomaže samo borbu Kra-tko
vrijeme poslije oslobodjenja
Beograda u Jugoslaviju je počelo
stizati desetine hiljada tona žita
za stanovništvo opljačkanih i opu-stošenih
krajeva To je bila brat-ska
pomoć poslana od sovjetskih
naroda koji su čami uslijed rata
u nevolji
Naša zemlja nije imala nikakvih
motornih kola a željeznice i mos-tovi
su porušeni Sovjetski radnici
su nam sada poslali kolone teret-nih
automobila Vidio sam kaka
se popravlja jedna benzinska sta-nica
Inžinjiri Crvene Armije po-mažu
u Jada da se opet uspostave
naše željeznice i mostovi Mislim
da je već saobraćaj na pruzi Beo-grad-- Niš
postavljen u normalno
stanje Vještina i iskustvo stečeno
u radu na obnovi Sovjetskog Sa-veza
primljenjuju se na oslobo-djenom
teritoriju Jugoslavije
Ovaj stariji brat uči i pomaže m!a-dje- g
brata
Jedan momak u Beogradu me
je pitao o radu ruskih dobrovolja-čkih
omladinskih brigada Ovaj
mladi rodoljub pokazao je primjer
samo-požrtvovan- ja pri radu na po-dizanju
jednog zimskog aerodro-ma
Rekao sam mu sve što sam
znao o omladinskim bataljonlma a
Lenjlngradu Slijedećeg dana mla-di
rodoljub je organizirao jednu
dobrovoljačku omladinsku brigadu
koja je pomagala na čišćenju gra-da
Poslije nekoliko dana desetke
ovakvih brigada radilo je na Čiš-ćenju
ulica Beograda od ruševina
cigala razbitog stakla itd
Kratko vrijeme prije mog odla
ska još jednoć sam promatrao rad
ovih brigada Samnom Je bio i je-dan
stranac On je pitao koliko do-biju
djeca za ovaj rad Preveo sam
njegovo pitanje momcima Oni ni-su
razumjeli Kada sam strancu
rekao da oni nisu opće plaćeni za
svoj rad on me u čudu pitao: "Pa
zašto onda rade?" Odgovorio sara
mu da oni žele samo jednu nagra-du:
da postane njihov oslobodjeni
grad što skorije uredjen i sretan
Ovaj dogadjaj Jasnije mi je po-kazao
nego išta drugo da se za
vrijeme od tri i pol godine borbe
u Jugoslaviji rodio novi život i
novi svijet Jfck