Nase Novine, October 16, 1986

              тштшттт
W
f I
џ
жмтјмаШ.јгмгЈ.млЈнЈЈ . жза, 'Dfr .. ,. _ . ?.. . чч., -- m- —-- .'п ..y,pi.'4-u-v.J- ;i ",ј. ч ш'шк ,1 -- ч№11;рхј1,т r,.Kt,i%wqtyvi , yjl"' I ijif S' 'Ji'B "f1 Г " , 1 ' IV'1 ''Vtf5 ' ' ' ч v.-- 3-i r .- - w- -- v,. - '4 ч"Ч -- _.„..„ ч, ,„..,,-,- ,, ,т ,-јј.,-
.. j. ,j(„ ,„„,--- . ,- - чг j
' ' ' i."' Г ,,-- ' , i '!' C'j J-- if'? ,' wk'K
Sto je nova na Krku?
Gotovo je s Krkom. Unistit ce ga in-dustri- ja.
Tako su mnogi komentirali
pocetak industrije prije nekoliko
godina na ovom nasem najvecem
otoku u Kvarnerskom zaljevu. Uo-stalo- m, iskreno receno, i sama sam
na to pomislila, posjetivsi prije ne-koliko
godina Krk, kada se u Omi-slju
radala industrijska zona i ter-minal
najveceg Jugoslavenskog
naftovoda. Prvi puta nakon duzeg
vremena u ovo proljece odlazim na
Krk, pa me je i kratka setnja nasim
najsumovitijim otokom, povrsine
409 cetvornih kilometara, uvjerila,
kako Krk ne umire, vec naprotiv --
ide naprijed, razvija se i zivi punim
turistickim zivotom.
Tanked i vikendasi u Omislju
Htio ili nehtio, covjeku zastane dah
pri prelasku petkilometarskom, be-tonsko- m
vijugom, nadsvodenom
nad morem, koja spaja Krk s kop-no- m.
Osjecaj strahopostovanja, mi-jes- a
se s emocijom divljenja ovom
graditeljskom remek djelu, kojim je
Titov most uvrsten medu najcuve-nij- e
svjetske mostove. Na pocetku
Omislja, aerodrom Rijeka, na koji
slijecu vec prvi ovogodisnji turisti,
uglavnom Nijemci i Englezi. Atmo-sfer- a
u omisaljskoj luci je iznad sve-g- a
radna. Otpremljene su prve koli-cin- e
vinoklorida monomera (VCM),
upravo se otprema 3.000 tona za Da-le- ki
istok- - nastavlja se i izvoz IN A
Petrokemijske industrije polietilena
Ako cete ovog Ijeta posjetiti Krk, naici cete
na obnovljene i nove turisticke objekte. De-d- an
od njih je i simpaticna MARINA (na
slici) u lucici, u Krku.
f
,
1
I
niske gustoce, s otpremom u ino-zemst- vo
ove godine oko 4.600 tona.
I dok u omisaljski terminal pristaju
veliki tankeri, vlasnici mnogih vi-ke- nd
— kuca u Omislju i dalje zive
po starom. Zaljev, dug 3 km, na
sjevernoj strani, zivi svoj turisticki
zivot, preureduju se i obnavljaju ka-pacit- eti za ovogodisnju sezonu. Iz-gled- a,
nitko, nikome ne smeta, indu-strij- a
nije unistila turizam, koji je i
dalje vazna privredna grana ovog
otoka.
Koliko znam, jos nisam --
Njemica
Ostavljam Omisalj, pa Njivice ( i u
njima se pripremaju za ljeto s novih
500 lezajeva) i dolazim u Malinsku.
Divan je svibanjski dan, suncan i to-pa- o,
l Malinska je sva u cvatu. Bar-k- e
i brodice se pituraju, ureduju
se kuce i vile za ovogodisnje goste.
Tu idilicnu sliku pomalo nagrduje
dizalica usred mjesta.
® Sto se to gradi? - pitam nekog
barbu.
— Nova banka, da imamo di stav-lja- t
solde — odgovori mi.
Ф A ima li koga u Haludovu? --
pitam za poznato turisticko naselje
u Malinskoj, koje je posljednjih go-dina,
navodno, pomalo sustalo u
turistickom pogledu.
s- -"
" ',JV"
' I
Dok su prvi, svibanjski dani u svijetu pro-tek- li
u znaku panike Cernobilske radijaci-j- e,
dotle su se na Krku bezbrizno odmarali
prvi ovogodisnji turisti. Turisticko naselje
Haludovo u Malinskoj, docekuje svoje
goste s obnovljenim hotelima, a dio grupe
njemackih turista zatekli smo u Ribarskom
selu (na slici) nakon dobrog, ribljeg rucka,
poslije kojega se odlucise i na prvo, ovo-godisnje
kupanje u moru. . .
- Podite i pogledajte - pomalo ce
lakonski barba, pa nije bilo tesko
shvatiti da i u Haludovu ima nesto
nova.
Raj na rajskom putu. - Tako pise
0 Haludovu u prospektu, a bas tako
je i u stvarnosti. U gustom zelenilu,
u uredenom okolisu i obali, nekoli-ko
prekrasnih hotela. Preuredeni
Palace izgleda kao iz americkih
filmova, pa ne znas: je si li to u ne-kadasnj- em
siromasnom. ribarskom
i tezackom selu, ili usred Floride.
Sav u ljubicastom, docekuje adapti-ran- i
aperitiv bar, prostrane sale,
komforne sobe A kategorije (480 le-zajeva),
sportski tereni, saune, baze-n- i
unutra l vani s morskom vodom,
i svakojake druge hotelske ponude,
koje ti zivot mogu uciniti ugodnijim
1 ljepsim Znam, moj dzep nije u
skladu s hotelskom cijenom, ovdje
necu niti prenociti a kamoh ljetova-ti- ,
ali, bar da prijateljima posaljem - razglednicu. Trazim recepcione-r- a
postansku marku, ali, on mi lju-baz- no
objasni da nema marke s
novcanom vrijednosti za tuzemno,
vec samo za — inozemno.
@ Kako nemate? - pitam recepci-oner- a - pa ja zelim poslati razgled-nicu
u svoju zemlju. - Oprostite, buduci da imamo is-kljuc- ivo strane goste, tako imamo i
postanske marke - za inozemstvo.
Mi smo rezervirani do kraja sezone,
a nasi gosti uglavnom su Nijemci --
objasni mi covjek.
Koliko znam, Njemica jos uvijek ni-sam,
pa je i moja razglednica iz Ha-ludo- va ostala - neposlata.
Iseljenici za Dom zdravlja u Krku
U Krku sam najprije snimila Dom
zdravlja, sto su ga prije 2 godine.
svojim vlastitim sredstvima izgradi-l-i
mjestani Krka. Stari Dom bio je
otvoren 1953. Tada su ujedinjeni si-no- vi
i kceri otoka Krka iz SAD i Ka-na- de
(kako jos uvijek stoji zapisa-n- o
na ploci) uputili svojim zemljaci-m- a
poklon: bolnicko vozilo. Na 'on-dasnji- m,
prasnjavim i uskim krckim
ulicama, mora da se dojmio pomalo
groteskno veliki, americki Chevro-let,
sto su ga iseljenici poslali svojim
mjestanima. Li duhu ove tradicije,
iseljenici porijeklom s Krka, (a racu-n- a
se da ih s potomcima u SAD i
Kanadi ima oko 400 obitelji), ponovo
poduzimaju akciju prikupljanja po--
moci za novi Dom zdravlja. Osnova-l- i
su i Savjet mjestana otoka Krka
i uputili poziv iseljenim Krcamma
da daju svoj prilog za kupnju mo-derno- g,
sanitarnog vozila (za reani-maciju- ).
Lista darovatelja se upot-punjuj- e,
pa ce vjerojatno Dom
zdravlja u Krku uskoro primiti po- klon svojih iseljenika preko ba- re.
ашилч.,.,,,
vXN.Vf--' --nr
,.
I " wJiiV?V#
Li --&itAi i tr Ww" .. ,..-,Af- il4 R '
W&.,. B £..._ ' wov m
r-- v
—
Nakon sto je Krku otvoren ovaj blok: banka, robna kuca i turisticka agencija (na nasoj
slici), u samom mjestu otvara se nova postanska zgrada s TT centrom. Velikom investi-cijo- m
od oko 200 milijardi starih dinara, rjesava se i sistem vodoopskrbe (akumulacijom),
cime bi se ublazio problem nestasice vode u susnom periodu. Krk ce dobiti i luku na
sjeverozapadnom dijelu otoka, trajektno pristaniste, jer ce ovaj otok trajektnom vezom
biti spojen sa Cresom i Losinjem. ..
.Л- - — ч( 1" г t 41 . ..w.sfraSSSSiatftV AJ t "" S i --i ' л i 4 . ., . t ww" . . ~ --- t y ч . - juiia№1. .jt
--% aOu£aaK г J--"" . --л4'Ј&;
Mjestani Krka dali su svoj doprinos pomocu kojega je prije 2 godine otvoren ovaj novi
Dom zdravlja (na slici). Svojim zemljacima zele pomoci i iseljenici porijeklom s Krka
koji zive u USA i Kanadi, pa su poduzeli akciju i osnovali Savjet mjestana otoka Krka
u New Yorku, cilju da prikupljenim novcem nabave sanitetsko vozilo za reanimaciju,
kao svoj prilog novom Domu zdravlja u Krku. Ovom humanom akcijom, iseljenici otoka
Krka, jos jednom potvrduju svoj tradicionalno rodoljubivi odnos prema Starom kraju.
Paznju u Krku ponajvise privlace --
novi objekti. Kao da se posvuda do-gad- a
nesto novoga. Izgradena je li-je- pa
i moderna robna kuca, s turi-stickom
agencijom, s bankom, a
upravo se gradi i nova postanska
zgrada s telefonskom centralom U
lucici je novi ugostiteljski objekt
Marina Preureduju se i stari turi-sticki
objekti, a uz camp Jezevac
(s oko 2.500 mjesta), gradi se i novi
nudisticki camp Politin (oko 2000
mjesta). Taj camp ima i svoje - pro-tivnik- e, dakako samo u - mjestan-kam- a, dok njihovi muzevi nemaju
nista protiv ove oaze golisavih
strankinja, i neodjevenih nasih tu-ristkin- ja.
. .
Posto sezona jos nije pocela, u Krku
je tog dana bilo tiho i mirno. Ovaj
gradic od 2.500 stanovnika ( na cije-lo- m otoku ima ih 15.000) bucan je
ljeti, kad se broj njihovih stanovni-ka
poveca za nekoliko puta u sezo-n- i.
U Krku je tada zabavno, odrzava
se niz priredbi u okviru Krckog Ij-eta,
(i to ne samo ovom mjestu),
nastane velika guzva u prodavaoni-cama- ,
na plazama, restoranima. . . Pune ruke posla imaju i prodavaci
suvenira. Na zalost, i ovom mjestu
duge kulturne tradicije i povijesti u
torn Krku s rimskim termama iz 2.
stoljeca, romanickom katedralom iz
12. stoljeca i Frankopanskim kaste-lo- m, prodaju se neadekvatni i ne-prilic- ni suveniri, orijentalni filigra-ni- ,
drvene rode, bosanske nanule i
cilimi. . . Rekose mi u Krku, da ce se
pobrinuti za drugaciju suvenirsku
ponudu, pa ce vjerojatno buduci tu-risti
odnositi sa svog odmora takve
uspomene i simbole, koje ce ih zai-st- a
podsjecati na ovaj kraj vrijednih
kulturno-povijesni- h spomenika. . . Idilicnu sliku ostavlja i staro, kame-n- o korito s pitkom vodom, gdje i da-na- s
svrati pokoja Krcanka i opere
robu. I u pogledu vode, desava se
nesto nova na Krku, koji u susnom
periodu pati od nestasice vode. No-vi- m sistemom opskrbe vode, veli-ki- m projektom akumulacije iz jeze-r- a
(kojom bi se voda digla na kotu
od 15 m.) Krcani rjesavaju i ovu svo-ju
boljku. To ce im odnijeti mnogo
S?Lraai8aaSS3P' 1
™Mimm!vmmm)mstwrmv&&
—
V':i.
Kil!
:N
u
ut ..:.
u
u
u
novaca, jer je to investicija od nekih
200 milijardi starih dinara. Radi se
i na kanalizaciji, pa vise luka u Kr-ku
nece biti zagadocia
Nagrada krckoj miiiciji i
kosljunskim fratrima
Turisti na Krku rado odabiru za
svoj odmor i Basku. Nije ni cudo, jer
]e u ovom mjestu i najdulja, sljunko-vit- a
plaza na sjevernom Jadranu,
nekih 1880 metara Ovogodisnje go-ste,
Baska ce docekati s preurede-ni- m
objektima i sa 400 novih lezaje-va.
Meni se dopada i Punat, koji sa
svojom marinom, jednom od najve-ci- h
na nasem Jadranu, (700 vezova)
ostavlja na cas dojam, usnulog
akvarela. Ljubitelji nautickog turiz-ma- ,
hvale marinu u Punatu, poseb-n- o
zbog dobro opremljenog servisa.
Ispred Punata, u Kosljunskoj dragi,
miruje uvijek jednako privlacan
otocic Kosljun, sa svojim franjeva-cki- m
samostanom. riznicom povije- -
snog l kulturnog blaga, s jedinstve-no- m florom s preko 300 vrsti biljaka
l stotinjak vrsti gljiva. Simpaticni
kosljunski fratri, toliko su se uklopi-l- i
u turisticki zivot svog otoka, da
broj njihovih posjbtilaca sa svih
strana svijeta, u prosjeku godisnje
dostize i 35.000 gost.iju. Nije stoga
cudo, sto je u povodu Dana oslobo-denj- a
Krka, 17. travnja, nagradu
primila krcka mihcija, ali i kosljun-ski
- fratri. U sali se govori, da ov-dje
vlast i vjera idu - ruku pod ru-k- u.
. . Ovom kratkom setnjom po Kr-ku,
jos uvijek nije iscrpljena sva li:
sta novosti na otoku. Rijecki 3. maj
na sjeverozapadnom dijelu otoka,
planira izgradnju luke, u pripremi
je i trajektna veza kojom ce se Krk
spojiti sa Cresom i Losinjom, uskoro
ce iz tiska izaci i trece izdanje Kr-cko- g zbornika, itd. Na Krku je zai-st- a
sve u znaku - novog i budu-ceg- .
MIRJANA GREBLO