Jedinstvo, February 28, 1961

              44 'Ш
1 i
iai
uputio
Kon- -
tt3SM&jl!fe№JV~ WV ч - - Ш
Mr
godina
Izlazi utorka % pctka
pretplata:
Kanadu
ostah zcmljc dohra
Adresa:
Queen Street 1Ye$t
Toronto 2-- B, Ontario
Telefon EM
XIII ТОПОХТО, TUESDAY. FEBRUARY 1961 8c PER
GRUBA PROVOKACIJA
Ozbiljnost nikad nije bila odlika "Glasa Kanadskih
Srba", ali od kad za urednika dosao profesor Ra-do- je
Knezevic, bivsi kraljvski savjetnik i ministar, ob-javlj- uje
stvari koje podsjecaju na gebelsovStinu. Kako
drukcije da ocjenimo napis u posljednjem broju "Gla-sa"
(23. februara) pod naslovom "Demonstracije jugo-slavenskih
komunista u Torontu — zbog Lumumbe"?
Kako je "Jedinstvo" vec javilo, ovu demonstraciju
organizirala je progresivna kanadska omladina. Kako
smo poslije demonstracije doznali bila su tamo i tri mla-d- a
Jugoslavena, Sto je zabiljezio list "Globe and Mail".
Svaki poSteni kanadski Srbin, Slovenac i Make-dona- c,
svaki poStcn covjek ce reci: Cast tim
ljudima! Medjutim, "Glas Kanadskih Srba" ih je grubo
napao. Ali to nije najgore "Glas" je ovu demonstraciju
pokulao povezati sa jugoslavenskim diplomatskim prc-dstavnici- ma.
Tvrdi da ju je organizirao jugoslavcnski
ambasador Milatovic ! Umjesao je i "Jedinstvo", Savez
Jugoslavenskih Kanadjana i "komunisticke i prokomu-nistidk- c
snage" u svijetu. Citava medjunarodna zavjera!
Sada treba da stupe na pozornicu kanadsko vlasti sa
cnergi6nim mjerama protiv "konspiratora".
Kako so iz ovoga vidi, profesor Knczevic jo covjek
izvanrcdnih sposobnosti. Ne mozo svatko tako krupno
izmiSljati i lagati. Treba imati snage i smjelosti za tak- -
vo provokacije. Treba biti spretan i poduzetan, znati
Iskoristiti priliku. Biti bezobziran i bezskrupulo- -
zan.
Ali to nije svo. Knczevic ne namjerava da tu stane.
Iz istog izdanja "Glasa Kanadskih Srba" doznajemo da
so u Torontu organizira srpska antikomunis-tick- a
manifestacija i zabava", na koju so poziva "svo
rodoljubivo Srpstvo iz Toronta, Okvila, Hamiltona,
Brantforda, Nijagara Falsa, 0avc i okolino". Svrha je
"pokazati solidarnost i jedinstvo . . . u borbi protiv ko-muniz-ma
uopStc, a narocito protiv komunizma u naioj
Otadzbini, Titovih zvanidnih predstavnika u Kanadi i
njihovih agonata i placcnika oko Saveza Jugoslavenskih
komunista. Takodje da so skrene paznja kanadskoj jav-nos- ti
na subverzionu delatnost komunistickih ambasada,
konzulata i kanadskih gradjana koji su pripadnici Ko-munisticke
partije". Daklc, zamaSniji pothvat od onog
prilikom 29. novembra proSle godine. Pod udar treba da
dodje sve i svatko tko no misli kao Radojc Knezevic i
dolar-patrio- ti Boza Markovic i Pero Bulat.
Mi drzinio da bi o ovom slucaju zaista trcbalo upoz-na- ti
6itavu kanadsku javnost. Ncka so vide djela 6ovjeka
koji je jucer dosao u zcmlju! I kanadske vlasti bi trcbalo
povesti raduna, jer Knczevic i druzina njih nastojo up-les- ti
u svoju prljavu
S i t u a c i j a u K o
SSSR predlaze
Sovjctski premijer Hrits.-co- v
je pismo nizu dr-za- va
u vezi situacijc u
Hruscov predlaze da se u-spost- avi komisija afriCkib
zemalja sa ciljem da ucini
kraj agresiji kolonijalista i
povrati nezavisnost Konga.
Sovjetski premijer ta-kodj- er
ponovio zahtjcv za
fsmijenjivanja Hammarsk-jold- a
sa duznost gcneralnog
sekretara UN i rcorganizaci-j- u
UN.
On traii da se protiv Bcl- -
Dcmonstracija%
studenata u
Saskalchcwanu
Vise od 70 univerzitctskih
studenata demonstriralo je
prcd zgradom Zakonodavne
skupstine Saskatchewana u
Regini — za mir i razoruza-nje- .
Demonstracija je organizi
rana kao dio priprema za de-monstraciju
Komiteta za
kontrolu radiacijskog hazar-d- a
1. aprila.
W q чЦ
Tridesefa izlahnja
svakog
Godisnja
za 6 dolara,
7 гшМп 479
3-16- 42
VOL. No 16 (1109) 28. PRICE COPY
mu je
Hrvat,
mladim
pruzenu
"velika
rabotu.
je
н jj n
zadatak povjeri Afrikancima
gije primijene sankcije. da
?e provede medjunarodna
istraga o ubijstvu premijera
Patrisa Lumumbe i da so
pnzna lada Antoine Gizen-go- .
Sovjetski prijedlog je od-ma- h naisao na ameri6ku o-pozi- ciju. Amcricki delegat u
UN Adlai Steveson je pono-vio
otrcanu amcricku priciu o
ubijstva Lumumbe
Organizacija Saveza
Kanadjana u
Hamiltonu na svojoj redov-no- j
sjednici 19. po-kr- aj
vaznih pitanja o kam-pan- ji
"Jedinstva" i
problcma, diskuto-val- a
je takodjer i dogadjaje
u Kongu. Jednoglasno smo
prikljucili protestima na-rod- a
Kanade i svih naroda
u svijetu, koji su demonstra- -
cijama izrazili proteste pro
tiv brutalnog umoi-stv- a pr-vo- g
premijera Konga Patris
Vladin primjer
List "Cariboo Obsen-er- " iz mjesta Quesnel, Britan-sk- a
Kolumbija pise, da je od federalnog ministarstva
rada primio mat (za pravljenje kliieja) oglasa u kome
so poziva narod da poduzima radne akcije (Do it Now)
da bi se besposlica. Na torn matu je pisalo, pri-mjecu- je list da je "Made in U. S. A."
NOVI POREZI
Kanadjani ce u buduce
placati vece poreze.
Ne samo da ce biti pove-ca- ni
porezi koji su placanj
dosad, nego ce biti udareni
novi.
Novi porezi ce sigurno biti
uvedeni u provinciji Ontario,
a mozda j u drugima.
Proslog tiedna u Ottawi
su se sastali federalni i pro-vincijal- ni premijeri da se
dogovore o raspodjeh pore-za- .
Provinciialne vlade su
trazile veci dio prihoda da bi
mogle pokrivati svoje pove- -
cane lzdatke. Pederalna vla-d- a
im Je odgovoriln ako hoce
viSe nego im ona daje, neka
uvedu vlastite poreze.
Federalni prijedlog je za- -
dovoliio samo tri provincije,
a ostalih sedam su protivne.
Jos niio iasno Sto ce ovo
provincije uciniti, ali pov-c-
саше noi-ez-a se uzima као
ncizbjezivo.
U provinciji Ontario ce bi-ti
udaren novi porez na pro-m- et
(sales tax) ili poscbn;
porez na dohodak.
Ontarijska vlada vec mje-scci- ma
govori da cc uvesti
sales tax.
Konzervativna vlada Ma-nito- be
govori isto.
U Novoj Skotskoj jc vec
povecan porez na gasolin i
sales tax sa J na 5 posto.
Federalni ministar dohod-k- a
Nowlan je izjavio da bi
mogli biti povecani i i'cderal-n- i
porezi.
Slicne izjavc cuju se i otl
strane opcinskih predstavni-ka.
Tako na prim jer, pred-siedni- k mctronolitanskoc vi- -
jeca u Torontu Gai'diner je
izjavio da je povecanje op-cinskih
poreza ncizbjezivo.
Povecanje poreza je neo-nravda- no
i donriniet ce po- -
gorsanju ekonomskih prili- -
ka.
Porezno breme bi se mog-l- o
olakSnti ako bi smanii- -
izdaci na voine svrhe (iz- -
nosc pr?ko milijardu i poll).
ah Diefenbakerova vlada ne
misli na to. Dapacc, ako
proslijedi planovima za nu-klear- no naoruzanie. noveca- -
nje federalnih poreza ce po- -
stati neizbjezivo.
soietskim teznjama da
"potkopa" UN i "prodre"
u centralnu Afnku
U isto vrijeme. vijesti iz
Akre (Gana) kazu da se u
blizini Konga nalazi pet a-meri- 6kih ratnih brodova.
"Izglcda da se Sjed. Drzave
pripremaju za vojnu inter-vencij- u
u Kongu". pi5e list
"Ghanaian Times".
Lumumbe i njegovih mini-star- a.
Stoga je zakIju6eno da
posalje pismo premijeru
Diefenbakeru u kome se ur--
gira da Kanada aktuje u
pravcu osiguranja mira u
Kongu — da se Kanada pri
kljuci drzavama koje traze
da se kazne oni koji su od- -
govorni za umorstvo Patrisa
Lumumbe i njegovih minista-ra- ,
da se Belgijanci povuku
iz Konga, da se prizna zako-nit- u
vladu Antoine Gizengc
u Stanlleyville i da se posalje
medikalnu pomoc i hranu.
Savt luoftlaTnakiS Xanadiana.
Hamilton. Ontane.
Kennedy cita
Novine pisu da se medju
knjigama primjecenim na
stolu ameriSkog predsjedni-ka
Kennedy--a nalaze i izab-ran- a
djela Mao Ce-tung- a.
da se
S.IK u Hamiltonu uputio pismo picmijeni
Dicfcnbakcru povodom
Ju-goslavenskih
februara
organi-zacioni- h
se
ublazila
se
li
se
Teska nesreca na Pacifiku
IZGUBILO ZIVOT 7 NASIH
Vancouver, B.C. — Na 23. februara potonuo je
ribarski brod "Northvicw". Tom prilikom izgubilo
jc zivot 8 ribara, od kojib su sedmorica Jugoslavcni.
Nesreca se dogodila oko 300 milja od Vancou-vcr- a.
IJrod se prevrnuo u silnoj oluji i strasnim. mor-ski- m
valovima.
Vlasnik broda je nas dobro poznali kolonista
Josip Katnic, rodom iz Crikvcnice. IJrodom je u-prav- ljao
njegov stariji sin Josip star 32 godine.
Na brodu se nalazio i drugi Josipov sin, Mario
Katnic, star 28 godina.
Ostali clanovi posade su bili:
i. r t v c m a k a r t i z m a
MAJKA STEVE TANDARIcA OTPUTOVALA U
ITALIJU, UPUTILA APEL PRED. KENNEDY
Javljaju iz Chicaga da je Mrs. Eva Tandanc, sta-ric- a
do 72 godine otputovala u Italiiu da se jo5 jedam-pu- t
sastane sa svojim sinom Stevom. koji je bio depor-tira- n
u Jugoslaviju a sada se nalazi u izbjegli6kom kam-p- u
Latina. Prati ju Mrs. Janet Turner iz New Yorka.
Mrs. Tandaric je uputila apcl predsjedniku Ken-nedy
da dozvoli njezinu sinu da se povrati u Sjedinjenc
Drzave. Njezin apcl na bivSeg predsjednika Eisenhowcra
ostao je neuslisan.
Stevo Tandaric je do§ao
u Sjedinjene Drzave prijc
50 godina — bilo mu jo 3
godine. Za vrijeme Spanjol- -
4kog gradjanskog rata otisao
je u Spaniju i borio se na
strain spanjolskog naroda
(da se je borio za Franka.
sigurno ne ui uio progo-njen- !)
Deset godina po svrsetku
rata amcrifike vlasti pokre-nul- e
su protiv Tan.darica dc-portaci-oni
postupak tvrdeci
da se nezakonito povratio u
Sjedinjene Di-zav- e. Borba o- -
ko toga trajala je 11 godina.
Tandaric nikad ne bi mogao
biti deportiran da jugosla- -
venske vlasti nisu pristalc da
ga prime. Kad je dosao u
Jugoslaviju trazili su ga da
primi jugoslavensko drzav-Ijanstv- o,
a kad jc odbio bio
je bac"en u koncentracioni lo-g- or
Gerovo. Tusten je posli-je
protesta britanskog labu-ristick- og
poslanika Edward- -
sa u britanskom parlamentu
i Ameri6kog odbora za ob-ran- u
stranorodjenih. Poslije
je оШао u Italiju.
U svojoj peticiji атепбкој
ambasadi u Rimu Mrs. Tan
daric ka2e da ona ne mozo
da ne uporedi postupak sa
svojim sinom sa gostoprims-tvo- m
koje su ameriSkc vlasti
ukazale ustaskom zloincii
Andriji Artukovicu, koji je
odgovoran za smrt 200.000
ljudi.
"Gospodo, jedan ameriki
komisioner je presudio da s?
Artukovicu odobri azil u Sje-dinjen- im
Drzavama, a mora
sinu, zbog jednog malog prc-kr§aj- a,
dosudjen je — pro-gon!- ,"
kafe Mrs. Tandarid.
'anadian Trade
Pismo zavrSava ovim rije-clm- a
:
"Kao majka i kao amcriJ-k- a
drzavljanka, ja vas molim
da izmjenito ovu okrutnu i
nepravednu presudu. Ja vas
pozivam da dozvolitc momo
sinu da se vrati kudi".
Apcl za MacKaya
Sesnaest 61anova Zakono-davne
skupStine Britanske
Kolumbije potpisali su apel
za povratak Ilamish Scott
MacKaya i William Mackie
u Sjedinjene Dr2ave.
MacKay je deportiran u
Kanadu, Mackie u Finsku.
Ameridki senator Wayne
Morse podnio je prijedlog u
senatu da se deportacioni na-lo- g
protiv njih poni§ti i da
im se dozvoli povratak njiho-vi- m
obiteljima u Sjed. Drza-vama.
Na sastanku predstavnika
IK organizacija nezaposle-nih
radnika iz provincije On-tario
odr2anom u Londonu
zakljudeno jo da se sredinom
aprila organizira pohod na
Ottawu.
U pohodu ce sudjelovati
Hcesove
Ministar trgovine Hees
je izdao "osam zapovijedi"
za americke korporacije u
Kanadi. se
ovih zapovijedi ove korpo
Union Papers Say
Belgian atrocities in the Congo during their period
of imperialist rule rank with the worst the Nazis had to
offer. A third of the inhabitants were wiped out by the
viciousness of the Belgian overlords in what was desc-ribed
by Conan Doyle as "the greatest crime in all hi-story."
black man, his wife and children were expend-able
in the Belgian greed for rubber, ivorj and the rich
minerals of the Congo.
The murder of Patrice Lumumba is another chap-ter
in the story of blood letting in the Congo but this is
not merely another slaying of another black man in the
contemptuous tradition of the past.
Much has changed in the world and in Africa. The
Ivan Ivancic, star 55 godina,
Andre Katnic, star 5G godina,
George Domijan, star 22 godine, i
Anton Fiamcngo, star 32 godine,
Mario Cikcs, star 2S godina,
Douglas Hill, star 3S godina.
Svi su bili ozenjeni osim Fiamenga.
Dok ovo pisemo stigla jc vijest da jc nadjeno
mrtvo tijelo Douglas Hilla. Ostalima ncma traga.
Vijest o nesreci potrcsla jc nasu koloniju.
M. Siaus
u Americi
—Pismo iz Sjedinjenih Drzava—
Danas u Sjed. Drzavama i Kanadi hara veca bes-poslica
nego ikad poslije one tridesetih godina. U Sjed,
Drzavama sluzbeno priznaju da imade oko 6 milijuna
besposlenih, koji su registi-iranl- , ali kad se tome dodaju
bcsposleni koji nisu registirani, onda imade besposlenih
u Sjed. Drzavama blizu deset milijuna.
Ova besposlica je najvise pogodila delicnu i auto
mobilsku industriju, koje se smatraju osnovne industri-jc- ,
pa zato njihovo stanje djeluje i na sve druge indust-rijc.
Kako se u ovim osnovnim industrijama uvodi auto
matizacija, racuna so da ce ona u nekoliko godina izba-ci- ti
jos oko 4 milijuna radnika trajno.
Predsjednik Kennedy smi-5- 1
j a mjcre i planovc kako bi
toj besposlici doskodio. U tu
svrhu on jc poslao svoga se- kretara rada Goldberg-- a po
velikim industrijalnim cent-rim- a:
Chicago. Gary, Cleve-land,
Pittsburgh itd., da o-sob- no ispita stanje bosposlo-ni- h radnika. Pri torn ispita-vanj- u
on je rekao radnicinifi
u pogledu automatizacije,
da se ista ne mo-- e zaustaviti
u americkoj industriji. jer
jo potrebna za izdrzati stra-in!
utakmicu. Ali tu automa-tizacijt- t, rekao je on, treba
udesavati na tai nacin da no
djeluje stctno na radnikc.
Americki zakonodavci.
politidari i branitclji kapita-lizm- a
natezu se oko toga ka-ko
da se pravim imenom na-zo- ve danasnje okonomsko
stanje: Da li recesija. dep-resi- ja
ili nesto drugo. Ma ka-ko
oni to imenovali. na kra-i- u
kraiova to je ekonomska
kriza kapitalizmi, koja se
mora rijeSiti prije nego se
nezaposleni radnici iz svih
dijelova zemlje.
Bit ce upucon poziv unija-m- a
i drugim organizacijama
da podupru ovu akciju.
Trazit cc se povecanje rc-lif- a
i poduzimanjc novih ra-dn- ih
projekata.
"zapovjedi"
racije ce se "kanadizira-ti"- ,
kaze Hees.
Ne ce od toga ntsta biti.
Nacionalizacija tih korpo-racij- a
je jedini lijek.
Organizira se nacionalni pohod
nezaposlenih na Ottawu
Pridrzavajuci
The Criminals Must Pay
The
RIBABA
Besposlica
ona razvije u politidku kri
zu. I kako god so ona rijoSi
u Americi, to ce djclovati na
Kanadu i na Citavi kapitalis-tidk- i
svijet.
Danas nije potrebno mno-g- o
govoriti o uzrocinia krize,
jer to jc eitaocima ovo novi-ne
viSe manjp — poznato.
Dovolino je reci samo to. da
je ekonomska kriza naravna
i redovita pojava u kapitali
zmu, jer so u njem proizva-dj- a roba za profit malog
broia kapitalista Npma l!
profita ovima, noma rada in
zarade milijunimn radnika.
Ovako jp uvijek bilo i biti ce
dok postoji kapitalizam.Alj
besposlicc i krizp u povjesti
kapitalima nisu se uvijek
jednako rijeSavalc.
Marks (u Komunistickom
Manifpstu) kazp da burzoa-zij- a
pokusava doskoditi kri-za- ma
: "Pito nasilnim uni?
tavanjem mnogih proizvqd-ni- h
snaga. a kasnie osvaja-nje- m
novih trzita i potpuni-ji- m izrabljivanjem starih.'
Osvojiti nova tr.ista znadi
po nekada ratovati. a potpu-nij- e
izrabljivanje stprih sna-ga,
znaci automalizacija.
Nu, je li burzoazija danas u
stanju ratovati da dobijc no-va
tr2i&ta? Kuda vodi auto-matizacii- a? Marks na to od-gova- ra: "Da sp na tai nafinr
pripremaiu podpuniie i јабо-krize- .
a u isto vriienie sma-njui- u
sp mogucnosti i sredst--v- a
kako bi im se izbjeglo."
Prije pobjede socijalisti'J
kih snaga u Sovjetskom Sa-vczu.kr-ize
kapitalizma bile
su rijeSavane kako ie gore Marks rekao, ier u to vrifc-m- e nije bilo Sovjetskog Sa-veza,
ali nakon uspotaw so-cijaliz- ma
u njemu, kapitali-za- m ie has zbog toga fakta
prisiljen rijesavati svoje kri-ze
manje drastidnije i manjc
(Nastavak na str. I)
colonialists, whatever their nationality, can no longer
carry out their barbaric oppression with impunity.
This time the world knows that the elected Prime
Minister of the Congo and two of his ministers have
been brutally murdered. While there may be some
among the "white" nations of the west who would allow
the crime to go unpunished, they are outnumbered.
Justice will prevail in the Congo. It must prevail.
And it must not be the "white man's justice" of Howard
Green or John Diefenbaker. It must be human justice.
We who believe in this concept must make our voices
heard above the pious prating of our petty, imperialist-minde- d
politicians.
The Fisherman
I