Jedinstvo, October 10, 1961

              i
treba
m hlati svaXeg utorka i pelka C
GodiSnja prelphta:
za 6 dohrat
ostah zanlje 7 dolara tmffi Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- B, Ontario
Ell 3-16- 42
VOL XIII. No. 73 (1167) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 10, 1961 PRICE PER COPY
horbu
Nemojmodozvlitiponovnonaoruzavanje Nemacke! Sprecimo
povampireni nemacki militarizam od zlih namera!
(Г subotti i ncdjcljn 7. t 8. oktobra u Torontu jc odrzana Osma
konvencija Savcza Jugoslavcnskih Kanadjana. Konvcucija jc za-kljuv- ila
da borba za mir glavni zadatak i njc-govi- h
clanova. 0 tome jc usvojen proglas kjojega ovdjc
Ujmvcno jc jn'smo premijeru Dicfcnbakcru . — Xa drugoj fit
donosimo izvjcstaj Izvrsnog odbora kojega jc podnio sckrclar
V. Grbic, a u idiicem broju donijet ccmo dragc konvcncijskc ma-terijal- c.)
Svim Jugoslovenima-Kanadjanim- a
Draga braco i scslrc,
Opasnost nuklcarnog rata, sivorcna oko zapadnog
Bcrlina akcijom povampircnog ncmackog mililarizma
prcti da covecanstvo opct baci u novi svclski rat, Ta opas-nost
zabtcva da svi miroljubivi ljudi, svi oni koji zclc da
oni i njibova deca zivc u mini, u nicsto da nadju smrt u
strasnom nuklcarnom ognju, podignu svoj glas prolcsta
protiv nuklcarnog naoruzavanja, za sprccavanje atom-sko- g
rata.
Vcc dvaputa u ovom stolecu mracne silc ncmackog
mijitarizma prouzrokovalc su strasna krvoprolica sa pre-k- o
50 miliona ljudskih zrtava, od kojih su slovcnski narodi
dali najveci broj, ukljuciv i blizu dva miliona zivota nasc
brace i scstara u starom kraju.
Ispunjcni mrznjom i zcljni osvetc zbog prctrpljenog
poraza u Drugom svetskom ratu, ovi povampireni nema-cki
nacisti, na cclu sa bivsim. hitlcrovskim gcneralima, da-n- as
vcc otvorcno pretc osvetom. Pod plastcm "borbe pro-tiv
konumizma" oni vcc priprcmaju pomcranjc granica
Nemacke prcma istoku. I danas kao i za vrcme Hitlcra,
stanoviti krugovi u zapadnim zemljama pomazu ove pak-len- e
planovc bitlcrovskih gcncrala u nadi da cc oni krenu-t- i
na istok.
Ali, ovo nijc 1939. godina. Hitlcrovski gcncrali nece
uspeti da "munjcvilini ratom" odncsu brzu pobcdu niti cc
biti mogucc da sc nuklcarni pozar ogranici. samom sreu
Evropc suoccne su mocne armije naoruzanc najstrasnijim
atomskim oruzjem. Kczultat sukoba inozc samo da izazo-v- e
nuklcarni pozar koji ce citavom covecanstvu doncti
neopisivu ncvolju, pustos i smrt.
Narodi sveta to nc smej'u dozvoliti.
danasnjc atomsko doba o ratu sc nc smc ni misliti.
Slovcnski narodi, ukljuciv i Jugoslovene, dali su naj-vis- e
zrtava u proslom ratu. Oni su pitrpcli najvc'cu bedu
koju donosi rat. Oni su na svojini ognjlstima iskusili "civi-lizatorsk- u"
blagodat "supcrljudi" za vrcme pohoda "pro-tiv
komunizma". Jos ni danas nisu potpuno izbrisani stra-sn- i
tragovi dosada nezapamccnih pustosenja, sve od Lc-njingra- da
do Vardara.
Hitlerovi naslcdnici, uz pomoc istih pokrovitelja, pod
istom parolom, sprcmaju Slovcnima i drugim narodima
sveta istu sudbinu.
I zato, u ovom sudbonosnom casu, kad sudbina cita-vo- g
covecanstva visi o koncu, ni mi nc mozemo scditi skrs-(cni- h
ruku. Kucnuo jc poslcdnji cas i za nas u Kanadi.
ukljuciv i nas Jugoslovcne-Kanadjan- c, da trezveno razmi-slim- o
o ovoj opasnosti, ostavljajuc'i sve drugo po strani.
Jcr, ako narodi sveta ne ucinc poslcdnje napore i nc pri-sil- c
vladc svih zcmalja da krenu putem mira i razoruza-nja- ,
postoji vrlo ozbiljna opasnost da svakog momenta bu- -
EKONOMSKI RAZVITAK ZEJIUE
U Kanadi do 1965. godine trcba stvoriti jedan mi-lijun
novih da bi se prosirio pa cak i odrzao sa-dn?- QJi standard 2ivota.
Da bi sc to postiglo moralo bi se ubrznti tempo
(rasta). Dr. J. J. Deutsch, zam-joni- k
rektora Queens Ontario)
ka2e da bi se morala za 4 5 po-st- o
stopa razvitka iznosi
jedva 2 posto godisnje.
Ovim poCeli su
se baviti krupni
Predejednik CPU Crump
jc izjavio da najviie stoji
do koja dj
daje novo
Tehfon
8c
jc
donosimo.
rani
U
U
ekonomske ekspanzije
univerzitcta (London,
ekonomija prolirivati do
KodiSnjc. Medjutim, sadaSnja
pitanjima
biznisnie-n- i.
industrijc,
proizvode,
janja trziita i pazi da sc nc
povecaju proizvod-nj- e
Drugi, kao na primjci
A. J. Little od Canadian Tax
osva-- ! Foundation i E. P. Taylor,
Г
demo obuhvaccni strasnim nuklcarnim plamcnom, koji cc
prctvoriti u pepco nasu novu i staru domovinu.
Kanadski narod kao i nas narod u staroj nam domo-vi- ni
ncce rata. Ncma ni jednog naroda na svetu koji zeli
rat. Nuklcarni rat ncce doncti ni jednom narodu пШа
osim bede, pustos i smrt. Nuklcarni rat nece, kako neki
mozda zamisljaju, doncti ni jednoj grupi politicke ni dm-g- c
koristi jcr cc on unistiti i same politicke grupe i ljudc
koji ih sacinjavaju.
Iz till razloga, mi upucujemo ovaj poziv svim Ijudima
dobrc volje, bcz razlike na politicka, verska i raznii-moilazcn- ja
medju nama, da svi listom istupimo u korist
mira; da digncmo jedinstveni glas protcsta protiv priprc-m- c
nuklcarnog rata; da zahtcvamo od nasc vlade da upo-trc- bi
svoj upliv za zabranu isprobavanja atomskog oruzja,
za resavanje svih medjunarodnih sporova putcm prcgova-ranj- a,
za potpuno razoruzanjc i unistenjc svih instrume-nat- a
za vodjenje rata, za resenje spora oko Berlina.
U ovom ozbiljnom pcriodu Ijudskc istorijc nc bi smc-l- a
ni jedna organizacija, ni jedna osoba ostati ravnodusna.
Savcz jugoslovcnskih Kanadjana je kroz citavo vrc-me
svog postojanja ukazivao na opasnost ratova i vodio
borbu za mir. Danas, kad opasnost nuklcarnog rata prcti
da unisti eeli svet, mi sa jos vecom ozbiljnoscu isticemo
pitanjc borbe za mir kao najsusnu potrebu svih ljudi. Mi
stoga najiskrenije smatramo da trcba zapostaviti sve ono
sto mozc da omcta jedinstveni istup u odbrani mira medju
nama kao drugorazredno, a da nionicntalno bacimo sve
nasc snagc za sprccavanje rata.
Mi pripadamo onoj grupi ljudi koja veruje u snagu
naroda. Mi smo cvrsto uvcrcni da narodi sveta mogu sprc-ci- ti
rat.
U intcrcsu mira, Osma konvencija Savcza jugoslo-vcnskih
Kanadjana poziva sve organizacijc, grupc i pojc-dinc- c
medju nasini zivljcm u Kanadi da pitanju opasnosti
nuklcarnog rata i borbi za mir poklonc najozbiljnijc paz-nj- e,
da preko svojih organizacija, na scbi odgovarajuci
nacin, pridoncsu svoj deo borbi za mir.
Osma konvencija SJK takodjc poziva sve savcznc or-ganizac- ijc,
sve svojc slcdbcnike i prijatclje da se stave na
cclo kampanjc za mir medju nasini narodom u Kanadi, da
sc prikljucc kanadskim mirovnim snagama u borbi protiv
nuklcarnog rata, da pitanjc borbe za mir postavc na prvo
nicsto.
Danas ncma nista vaznijeg od borbe za mir. Od isho-d- a
ove borbe nc samo da zavisi buducnost nasih organiza-cija,
od toga zavisi buducnost svih organizacija i svih
ljudi.
Rat nijc neizbeziv. Hat izazivaju ljudi i oni ga mogu
spreciti.
OSMA KOXVEXCUA SAVEZA JrGOSLAVtiXSKlH KANADJANA
Do 1965. god. treba stvoriti milijun novih poslova
poslova
trolkovi
dniga
predsjednik Argus korpora
cije tvrde da najveca odgo-vorno- st
leii na vladi. Little
jc rckao da je potreban du-goro- cni
plan, a Taylor prcd-loii- o
da se osnuje ministar--
stvo ekonomskih poslova.
Poznati biznismanski or-gan
"Financial Poet" kaie
da se Kanada suoSava "ba- -
zjenim, dugoro6nim potcS-kocam- n"
i da samo "pno--
klasno mieljenje i visoka
"Financial Post" podvla5i
da kanadska politika mora
biti "iz osnova promjenje-na- "
u skladu sa "drasti6nim
promjenama koje se odigra-vaj- u
u svijetu".
Ovim problemom bavila
so godisnja skupStina Kana-d- c
trgova6ke komore odrza-na
u Halifax-u- . Novoizabra-n- i
predsjednik Komore W.
S. Kirpatrick, inafe predsjc
clnik LonsolidateI of inning
hrabroet mogu da nas pokre-- 1
and Sme,ting korporacije,
nu opet na put progresa". (Nastava kna str. 4
HruScov: Amcrickc
bazc u Japanu ugro--
zavaju SSSR
Tokio. — Sovjetski pre-mije- r
HruScov u pismu ja-pansk- om
promijeru Ikedi u-pozo- rava da "strane vojne
baze" u Japanu i Okinavi u-groza- vaju
sigurnost SSSRa.
HrusSov jc kazao da je
japansko-ameri- ki pakt
"posijao klice militarizma i
agrosivnosti u Japanu."
U pismu sc opominje da
"strane vojne baze ugroza-vaj- u
nc samo sigurnost
SSSRa i nicgovih susjednih
zcmalja, vcc isto tako prcd-stavlj- a
opasnost za sam ja-pan- ski narod."
v Tridtscta godma Uhicnja
Kanadu
SJK.
SVE VISE GLASOVA ZA MIR, PROTIV
NUKLEARNOG NAORUzAVANJA KANADE
Sto i cctrdcsct hiljada Kanadjana potpisalo je petl-cij- u protiv nuklcarnog naoruzavanja Kanade.
Peticija sa potpisima predana je premijeru Diefen-baker- u proslog petka.
Potpise jc sakupio Kanadski komitct za suzbijanje
opasnosti radijacije (Canadian Committee for Control of
Radiation Hazards) kome na celu stoii Dr. Huirh Кррп.
leyside. Delegaciju, koja je peticiju sa potpisima preda-l- a premijeru Diefcnbakeru, predvodio je Dr. James S.
Thompson.
Dr. Thompson je poslije izjavio Stampi da sc Diefcn-bak- er slozio sa njihovim zahtjevom i da je obecao da
Kanada nece primiti nuklearno oruzje u mirno vrijeme,
jedino ako bi doslo do svjetskog rata. 3Iedjutim, Diefen-bak- er je izjavio da ga Dr. Thompson nije pravilno citi-ra- o. Tako vladino stanoviJte i dalje ostaje nejasno.
Drzi se da Diefenbaker i vlada, sa iznimkom minis-tr- a Harknessa, nije za nuklearno oruzje, ali se nalazi
pod jakim pritiskom Sjed. Drzava, koje zele da postave
baze rakctno-nuklearno- g oruzja na dalekom sjeveru, sto
bli2e granicama Sovjetskog Saveza.
Dan kasnije, u subotu 7. oktobra u Ottawu je stiglo
viSe stotina univerzitetskih studenata iz Toronta, Mo-ntreal
i drugih gradova sa zahtjevom da se Kanada pot-puno
odreknc nuklcarnog oruzja.
Studentski pohod na Ottawu organizirala jc organi-zacija
Combined Universities Campaign for Nuclear Dis-armament.
Oni su piketovali zgrade lade i parlamenta
73 sata (za 73.000 ubijenih u prvoj eksploziji atomske bo-m- bc
u Hirosimi.)
Protiv nuklcarnog oruzja u Kanadi istupila je osni-vac- ka konvencija Novc demokratske partije u provinciji
Ontario, koja jc odrzana u Niagara Falls 7. i 8. oktobra.
Konvenciji je prisustvovalo preko 900 delegata.
Protiv nuklcarnog naoruzavanja izjasniia su se
trcdunijska vijeca (Labor Councils) u Montrealu, Hamil-ton- u, Londonu, Oakville i Vancouveru.
Konvencija Federacije rada u Novoj Skotskoj je u-svo- jila rezoluciju protiv nuklearnih pokusa i troSenja
novca na naoruzavanje.
U Montrealu je demonstriralo vise od 700 osoba, vc-cino- m 2ena i djecc. Trazili su da sve zemlje obustave nu-klcar- nc pokusc.
Komunisttfka partija Kanade organizira pohod na
Ottawu 28. oktobra pod lozinkom "No War Over Ucrlin".
"The Fisherman", glasilo ribarske unije na Pacifiku
objavio je pismo 61ana Zakonodavne skupstine (parhi-ment- a) Dritanskc Kolumbije Camille Mather pod nas-lovo- m "No Nuclear Weapons", u kome se poziva tttaoce
lista da pisu flanovima parlamenta da istupe protiv nu- klcarnog oruzja.
"The Commonwealth", glasilo CCF (Nove demo-kratske
partije) u zapadnim provincijama u uvodnom
clanku istice da sve veci broj ljudi istupa protiv vojnih
pothvata Zapada u Ilcrlinu. List tvrdi da od rata i pri-pre- ma za rat koristi imaju samo "trgovci smrti". U clan-ku
se zagovara opce i potpuno razoruzanjc. Na kraju sc ka2e da je u pitanju opstanak svih ljudi i zato je potreb-n- o da svi aktuju.
Doadjaji po svijetu
0 AmerKko-sovjetsk- i prc-govo- ri
u Ilcrlinu se nastav-ljaj-u.
Sovjetski ministar
vanjskih poslova (Jromiko jc
izjavio da je njegov razgovor
sa predsjednikom Ken-nedyc- m
bio koristan.
Laoski prinfevi (ncutra-la- c
Suvana Fuma, desnicar
Doun Oum i vodja narodno- -
oslobodilackog pokreta Suva-nanvon- g)
sporazumili su sc
osnivanju noc vladc, koji ce
predvodit Suvana Puma.
Sjcd. Drzae ce pojafati
intervenciju u Juznom Vijct-nam- u.
0 U Garni je otkritena za-- i
vjcra za ubijstvo predsjedni-k- a Nkrumah. Uhapseno jc 50
lica.
Nova sirijska lada je
odluciia da nacionalizirana
poduzeca povrati bivJim vlas-nicim- a.
Panama jc ponovno za-trai- la
od SAD da se dugogo- -
diSnji spor oko statusa Pa-- j
asdnmuuaemcrrsseikcnpkoiocgtsetktIoatavcnapanutljbnealmcikricj.ecScnniatcruiaolnsnakolla------,11 '
0 Gvinejski ministar vanj-ski-h
poslova Lansana optuzio
je u UN da Helgija svojim
postupcima u Kongu i Ruan--
da-Urun- di gura Afriku u
svjcthki rat.
O U poslijeratnom pcriodu
SSSK je dao drugim zemlja-ma
kreditc i zajnune u isini
od 10,2 milijarde non'h ruba-Ij- a.
Izmedju SSSR-- a i USA
postignut je sporazum da se
u Chicagu 13. oktobra otvori
sovjetska medicinska izlolba,
a u Harkovu 21 oktobra amc-rifk- a
saobracajna izlozla.
Torontski Kinczi
obiljczili godisnjicu
N. R. Kinc
Vise od 1.000 kineskih
Kanadjana prisustvovalo
je proslavi 12-gogdisnj-ice
N. R. Kine u Torontu. Oni
su trazili da Kanada uspo-sta- vi diplomatske odnose
sa Kinom, da se N. R. Ki-- ni prizanju njezina prava
u UN i da Sjed. Drave
povrate Tajvan (Formo- -
2U)
4'. 11Г "(tnWl'W
I
m
Џ
Ш