Home

000402

Reference URL

Add tags

Comment

Rate

To link to the entire object, paste this link in email, IM or document
To embed the entire object, paste this HTML in website To link to this page, paste this link in email, IM or document
To embed this page, paste this HTML in website

Nase Novine, December 09, 1981

000402

12 of 16

View Description

View PDF & Text

Download

small (250x250 max)

medium (500x500 max)

Large

Extra Large

large ( > 500x500)

Full Resolution

This page

All

PDF
Text

search this item

Text Search...

              V il 4l "" H,J " v-- '" Л л 4 ј'." г-ч''-
!"" ,. n
.,'
A' ..Г
. --vl
I "
12-N- ASE NOVINE.October 28, 1981
Toronto — Septembra 18.
umro je u ovdaSnjoj bolnici
na§ mnogo poStovani brat i
drug Marijan Doric u svojoj
85-t- oj godini zivota. Umro je
iznenada od povreda koje je
zadobio. pri padu u svojoj
kuci. Pokopan je 21.
septembra u Pine Hill
Cemetery pored svoje
supruge Tonice koja [e umrla
1975. godine.
lako u poodmaklim godi-nam- a,
smrt Marijana Dorica
potresla je sve one koji su ga
poznavali. A poznavali su
njega i njegovu suprugu
Tonicu mnogi nasi iselienici.
posebho oni stariji, koji ma
je kuca Doriceva bila poznata
sve tamo od 1937. godine pa
do danasnjih dana. Mnogi
nasi navracali su Doricima.
Tu su bili primljeni i pod-vore- ni
bez obzira kada su
doSli. Njihov dom poznat je
bio kao centar gdje se
dolazilo na razgovore, gdje
bi se smjestalo dok bi se
obavio posao ili naSao
posao. Mnogi su u njihovom
domu na§li konaka upravo
onda kad im je konak najviSe
trebao. Svi smo mi kod nasih
Dorica bili primljeni
podjednako bez obzira na
vjeru ili nacionalnost.
Obzirom na to, nasi Dori6
su bili cijenjeni i postovani u
Torontu.
TORONTO:
PENZION
ДДД23ИЕ
'
Marijan Doric, roden je u
ponosnom Hreljinu, Hrvat-sk- o
primorje, 1896. godine.
U Kanadu je dosao 1926, da
bi poslije desetak godina
lutanjau potrazi za poslom
dopremio u Kanadu i svoju
suprugu Tonicu i zajednicki
otpoceli novi i bolji zivot od
onoga §to im je prizala stara
kraljevska Jugoslavija. Jos
prije dolaska u Kanadu 1923.
do 1926. Marijan Doric je
pripadab radnickim sindi-katim- a
Jugoslavije — Udru-zenj- u
Iu6nih radnika u
Brajdici i Clan Sindikata
prosao je kroz Skolu progona
i maltretiranja susa6ke poli-cij- e,
pa nije ni 6udo, da je po
dolasku u Kanadu, odnosno
prvom dodiru sa radni6-ki- m
pokretom Kanade
postao njegov 6lan, 6lan
naprednih radnickih dru-sta- va
i citaoc radnidke
stampe sve od njenog
po6etka pa do posljednjeg
dana svog zivota.
U Hrvatsku Bratsku Zajedr
nicu pristupio je pokojni
Doric 1937. godine. Zapravo
u ku6i u kojoj je stanovao —
215 Berkely Street — osno-va- n
je odsjek 832 i Marijan
Doric je jedan od osni-va6- a
— Charter Member.
Kroz vrijeme svog 6lano-vanj- a,
odnosno kroz 44
godine, vrsio je u ranije
Pp zakljuCku profile sjednice Penzionerski
klub bdrzat 6e svoju zabavu u nedjelju 1.
novembra, 2 sata poslije podne, u St. David's
Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway
stanice. Dodite u.Sto vedem broju da se vidimo,
porazgovorimo i zabavimo.
Po zakljucku iste sjednice iznosimo ovdje
predobjavu, da cemo u nedjelju po podne, 6.
decembra.opet prikazati sportski film o svefianom
otvaranju olimpijskih igara profile godine u
Moskvi. Cinimotozatofito mnogi nisu profili puta
mogli doci da vide taj film i onda oni drugi fito su
film gledali htjeli bi opet da ga vide.
Zabavni odbor
Јчмтишим
pri
bio
taj
; NN, Box 522, Station F, Toronto, Ontario !;
Prilazem $ za pretplatu na "NN". I
[ Ime
I; Ullcaili PO Box) !;
![ Mjesto 1
1
! Provincija (ili drzava)
!; Postal (III Zip) Code :
; VA2NO: PlSlTE TISKANIM SLOVIMA
' '
f '' ' ~ ; ':- -
s v ' - % ' '
л ! ' ' 1 - - -
vrijeme razne duznosti u
Odsjeku; kao clan nadzornog
odbora ili kao 6lan odsje6-no- g
odbora za bolesne
6lanove. Odsjek je na vjeCni
pocinak dostojno otpratio
svog dugogodiSnjeg Clana.
Iznenadna smrt je od nas
otrgnula jos jednog. dobrog
6lana пабе stare torontske
kolonije. OtpratM i smo
njegove posmrtne ostatke,
okitili smo vijencima i cvi-јеб- ет
njegov grob i oprostili
se od njega mi njegovi
najblizi. U ime Hrvatske
Bratske Zajednice, Odsjeka
832, nadgrobno slovo
izrekao je predsjednik
Odsjeka brat Manestar.
Naka ti je slava i hvala naS
dragi brate, prijatelju i druze
Marijane za sve tvoje dobro
djelo, a tvojim blizim i
daljnjim rodacima naSe
iskreno sauceSce.
Marijan Kruzic
tajnik Odsjeka 832
FRANK
KAUZLARlC
Javljam zalosnu vijest da
je prosloga mjeseca u
ovdafinjoj bolnici umro
Frank Kauzlarid, u 76. godini
zivota.
Pok. Frank ie roden u selu
Fuzine, Gorski Kotar, Jugo-slavija.
U Kanadu je dpfiao,
mislim 1928. godine. Radio
je svakojake poslove da bi
prezivjeo. Posljednji posao,
do odlaska u penziju bio mu
je rad na ovdafinjem liftu.
Pok. Kauzlaric ostavio je
iza sebe jednog rodaka u
Centreville, u Americi, i
jednu k6erRu u Jugoslaviji.
Neki je vjefina slava pok.
drugu Franku Kauzlari6u.
Max Ruzick
Thunder Bay
Koliko ih ima
3ERUZALEM - Izrael danas
ima qko tri milijuna i 968.000 sta-novni- ka,
od cega je oko tri mi-lijuna
i 315.000 2idova. U uku-pa- n
broj stanovnika Izraela rie
uracunavaju se Arapi s okupira-ni- h
teritorija, dok je arapsko sta-novnist- vo
anektiranog Deruzale-m- a
ubrojeno u stanovnistvo Iz-raela.
Prema podacima statisti-cko- g
biroa, u toku posljednjih
12 mjeseci slapovnistvo Izraela
se povecalo za 49.000 ljudi. Do-seli- le
su se samo dvije tisuce
osoba, a' prirodni prirastaj izno-si- o
je 47.000 novorodencadi. Za
posljednjih deset godina sta-novnistvo
Izraela povecalo se
za 874.000 osoba, a godisnje
zemlju napusta po 15.000 Zido-v- a.
Istjerani pjevaci
SANTIAGO - Jednoj od najpo-pularniji- h
cileanskih grupa pjevaca
narodne muzike, Ellapu, zabranje-n- o
je da se vrati u domovinu poslije
turneje po zapadnoj Evropi. Prema
'izvjestaju cilcanskog ministarstva
unutrasnjih poslova, clanovima te.
muzicke grupe zabranjeno je da
udu u zemlju uz obrazlozenje da su
se u inozemstvu bavili anticilean-sko- m marksistickom propagandom-- .
Zahtjevi
konferencije
inter--
parlamentarne
unije
HAVANA — U Havani je odrzana
68. konferencija Interparlamentar-n- e
unije. Predstavnici parlarnenata
iz oko 100 zemalja prihvatili iu na
zavrsnoj plenarnoj sjednici desetak
rezolucija o gorucim problemima
suvremenog svijeta.
S obzirom na trenutak u kome je
odrzana — u vrijeme novog pogor-savanj- a
medunarodne situacije
kako glasi ovdaSnja opca ocjena,
nije ni malo slufcajno sto su
problemi sigurnosti i razoruzanja
na konferenciji izbili u prvi plan.
Posebna paznja posvedena je
nuklearnom naoruzanju, odnosno
novim vrstama ovog oruzja, §to je
rezultiralo stavom, prihvacenim od
ogromne vecine sudionika havan-sk- e
konferencije, o zabrani svih
tipova oruzja za masovno uni-stavan- je.
Sudionici konferencije su
dvjema rezolucijama ostro osudili
ponasanje Izraela na okupiranim
arapskim teritorijima i vojne
napade na teritoriju Libanona,
odnosno razaranje nuklearnih
instalacija u Iraku. Ovim doku-mentim- a
istodobno je izrazena
snazna podrSka ogromne vecine
parlamentaraca PLO-- u kao jedinom
i legitimnom predstavniku pales-tinsko- g
naroda.
Konferencija je, takoder,
energiino osudila agresivne akcije
rasistickog rezima JuznoafriCke
Republike i zalozila se za neod-godiv- o
provodenje odluke o neza-visnos- ti
naroda Namibije. U vezi s
tim, u rezoluciju je ugraden i vrlo
energifian zahtjev za poduzimanje
odluCnijih sankcija protiv pretori-jsko- g
rezima, posebno na ekonom-sko- m
planu.
Konferencija je donijela posebne
rezolucije o osudi gusenja ljudskih
prava u Cileu, Urugvaju i Salva-dor-u.
U ovom posljednjem doku-ment- u
data je podr§ka francusko--meksi6k- oj
inicijativi za politiCko
razrjeSenje krize u Salvadoru, Sto
ukljufiuje i priznanje politiCke legi-timno- sti
Fronte narodnog oslo-boden- ja
Salvadora.
Izrazavajuci posebnim dokumen-to- m
stavove o novom medu-narodno- m
ekonomskom poretku,
konferencija Interparlamentarne
unije istakla je u prvi plan mjere za
rje§avanje sadaSnjih energetskih
problema u zemljama u razvoju, na
linlji odluka nedavne konferencije
UN u Najrobiju, i zalozila se za
pofietak globalnih pregovora u ovoj
oblasti.
Pra6ovjek u
Australiji prije
40.000 godina
SYDNEY — Australski arheolog
dr Ryse Jones vjeruje da je otkrio
dosad najstarije tragove o boravku
Covjeka na australskom konti-nent- u.
Dokaze da je 6ovjek zivio
ovdje prije 40.000 godina doktor
clones je ргопабао, kako smatra, u
stijenama nacionalnog parka u
Kakadu, u australskom sjevernom
teritoriju.
Prema tvrdnjama toga ибепјака
(koji je tragove postojanja covjeka
naSao na dubini od 2,9 metara na
mjestu koje on opisuje kao "naj-vjerojatn- ije
naselje najstarijeg
prastanovnika Australije), ovaj
pronalazak potvrduje teoriju po
kojoj je na tome kontlnentu covjek
zivio prije neandertalca u Evropi.
Takoder, po njegovoj tvrdnji,
Kakadu nacionalni park je "jedino
mjesto na zemlji gdje se kontinu-iran- o
mogu pratiti tragovl posto-janja
Covjeka punih detrdeset
milenija".
CBC Television
BY RUTH GORDON
(CANADIAN SCENE)
It is not generally known that the
Canadian Broadcasting Corpora-tion
is making substantial sales of
its television and radio programs to
many countries around the world.
This not only brings in revenue
(more than $4 million last year),
but also gives people in other
countries a glance at Canada, its
people and its culture. For
example, the delightful Pacific
coast adventure series, The Beach-combers
is being shown in 13
counties, including Argentina,
Chile, Bolivia, West Germany,
Austria and Barbados. The film
about Dr. Norman Bethune, who
served in the Spanish civil war and
is a national hero in China, has
been sold to Finland, Belgium and
Italy. The Dreamspeaker, a moving
story of an Indian medicine man
and a run-awa- y boy, has been sold
to seven countries, including
Poland, Mexico and Argentina.
And the series, The Great Detec-tive,
has gone to four countries,
Barbados, Trinidad, Italy and
Greece. All eight programs of The
which includes performances by
the National Ballet, the --Toronto
and Vancouver symphony
orchestras and a -- number of
Canadian choral groups, has been
shown in 26 countries. Among
them are Hong Kong, Greece,
France, Sweden, Trinidad,
Barbados, Yugoslavia, Hungary,
Italy, Israel and Mexico.
CBC television programs are
also shown at Cannes and other
international festivajs, -- winning
some highly coveted prizes. For
the Man Alive series in 1979, has
won the blue ribbon in five inter-national
festivals.
Indijanski
poglavica
— poslanik?
RIO DE JANEIRO (Tanjug) —
Indijanski poglavica Mario Juruna,
star 41 godinu, iz plemena Xavante
u Mato Grossu, postao je 6lan
Radnicko-demokratsk- e partije
Brazila (PDT) i namjerava da
istakne svoju kandidaturu u Rio de
Janeiru za saveznog poslanika na
izborima iduce godine. Stampa
istifie da bi mogao biti prvi Indi-jan- ac
koji je poslije 482 godine od
dolaska Portugalaca u Brazil
zauzeo mjesto u najviSem posla:
nifikom tijelu.
Izabrao je Rio de Janeiro kao
domicil, a ne Mato Grosso jer se u
prvom bolje poznaju ekonomski
problemi indioskog stanovniStva,
nego tamo gdje Indidsi zive.
Profile godine isti indijski
poglavica je sudjelovao u radu
Russellova suda u Nizozemskoj i
izazvao zive polemike oko prava da
putuje izvan zemlje jer su Indiosi
zakonski pod tutorstvom. Sada,
medutim, nije bilo smetnji, dak je
izborni sud potvrdio njegovo gra-dans- ko
pravo. Prije Jurune 6etiri
Indijanca su birana za poslanike u
lokalnim organima uprave.
Juruna je skratio kosu i obuiao
odijelo, Cime je htio pokazati svoju
zelju da se prilagodi zivotu
bijelaca. Smatra da bi njegov
primjer trebali slijediti i ostali
Indijanci jer su zivotom u divljini
prakticno osudeni na izumiranje.
Casopis "Tre6i svijet" mu je
ponudio zaposlenje, posto je inaCe
objavio svoju namjeru da se bavi
pisanjem. Njegov prvi korak biti
ce jedna autobiografska knjiga.

Object Description

Rating
Title	Nase Novine, December 09, 1981
Language	sr; hr
Subject	Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers
Date	1981-10-28
Type	application/pdf
Format	text
Rights	Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright
Identifier	nanod2000126

Description

Title

000402

OCR text

V il 4l "" H,J " v-- '" Л л 4 ј'." г-ч''- !"" ,. n .,' A' ..Г . --vl I " 12-N- ASE NOVINE.October 28, 1981 Toronto — Septembra 18. umro je u ovdaSnjoj bolnici na§ mnogo poStovani brat i drug Marijan Doric u svojoj 85-t- oj godini zivota. Umro je iznenada od povreda koje je zadobio. pri padu u svojoj kuci. Pokopan je 21. septembra u Pine Hill Cemetery pored svoje supruge Tonice koja [e umrla 1975. godine. lako u poodmaklim godi-nam- a, smrt Marijana Dorica potresla je sve one koji su ga poznavali. A poznavali su njega i njegovu suprugu Tonicu mnogi nasi iselienici. posebho oni stariji, koji ma je kuca Doriceva bila poznata sve tamo od 1937. godine pa do danasnjih dana. Mnogi nasi navracali su Doricima. Tu su bili primljeni i pod-vore- ni bez obzira kada su doSli. Njihov dom poznat je bio kao centar gdje se dolazilo na razgovore, gdje bi se smjestalo dok bi se obavio posao ili naSao posao. Mnogi su u njihovom domu na§li konaka upravo onda kad im je konak najviSe trebao. Svi smo mi kod nasih Dorica bili primljeni podjednako bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Obzirom na to, nasi Dori6 su bili cijenjeni i postovani u Torontu. TORONTO: PENZION ДДД23ИЕ ' Marijan Doric, roden je u ponosnom Hreljinu, Hrvat-sk- o primorje, 1896. godine. U Kanadu je dosao 1926, da bi poslije desetak godina lutanjau potrazi za poslom dopremio u Kanadu i svoju suprugu Tonicu i zajednicki otpoceli novi i bolji zivot od onoga §to im je prizala stara kraljevska Jugoslavija. Jos prije dolaska u Kanadu 1923. do 1926. Marijan Doric je pripadab radnickim sindi-katim- a Jugoslavije — Udru-zenj- u Iu6nih radnika u Brajdici i Clan Sindikata prosao je kroz Skolu progona i maltretiranja susa6ke poli-cij- e, pa nije ni 6udo, da je po dolasku u Kanadu, odnosno prvom dodiru sa radni6-ki- m pokretom Kanade postao njegov 6lan, 6lan naprednih radnickih dru-sta- va i citaoc radnidke stampe sve od njenog po6etka pa do posljednjeg dana svog zivota. U Hrvatsku Bratsku Zajedr nicu pristupio je pokojni Doric 1937. godine. Zapravo u ku6i u kojoj je stanovao — 215 Berkely Street — osno-va- n je odsjek 832 i Marijan Doric je jedan od osni-va6- a — Charter Member. Kroz vrijeme svog 6lano-vanj- a, odnosno kroz 44 godine, vrsio je u ranije Pp zakljuCku profile sjednice Penzionerski klub bdrzat 6e svoju zabavu u nedjelju 1. novembra, 2 sata poslije podne, u St. David's Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dodite u.Sto vedem broju da se vidimo, porazgovorimo i zabavimo. Po zakljucku iste sjednice iznosimo ovdje predobjavu, da cemo u nedjelju po podne, 6. decembra.opet prikazati sportski film o svefianom otvaranju olimpijskih igara profile godine u Moskvi. Cinimotozatofito mnogi nisu profili puta mogli doci da vide taj film i onda oni drugi fito su film gledali htjeli bi opet da ga vide. Zabavni odbor Јчмтишим pri bio taj ; NN, Box 522, Station F, Toronto, Ontario !; Prilazem $ za pretplatu na "NN". I [ Ime I; Ullcaili PO Box) !; ![ Mjesto 1 1 ! Provincija (ili drzava) !; Postal (III Zip) Code : ; VA2NO: PlSlTE TISKANIM SLOVIMA ' ' f '' ' ~ ; ':- - s v ' - % ' ' л ! ' ' 1 - - - vrijeme razne duznosti u Odsjeku; kao clan nadzornog odbora ili kao 6lan odsje6-no- g odbora za bolesne 6lanove. Odsjek je na vjeCni pocinak dostojno otpratio svog dugogodiSnjeg Clana. Iznenadna smrt je od nas otrgnula jos jednog. dobrog 6lana пабе stare torontske kolonije. OtpratM i smo njegove posmrtne ostatke, okitili smo vijencima i cvi-јеб- ет njegov grob i oprostili se od njega mi njegovi najblizi. U ime Hrvatske Bratske Zajednice, Odsjeka 832, nadgrobno slovo izrekao je predsjednik Odsjeka brat Manestar. Naka ti je slava i hvala naS dragi brate, prijatelju i druze Marijane za sve tvoje dobro djelo, a tvojim blizim i daljnjim rodacima naSe iskreno sauceSce. Marijan Kruzic tajnik Odsjeka 832 FRANK KAUZLARlC Javljam zalosnu vijest da je prosloga mjeseca u ovdafinjoj bolnici umro Frank Kauzlarid, u 76. godini zivota. Pok. Frank ie roden u selu Fuzine, Gorski Kotar, Jugo-slavija. U Kanadu je dpfiao, mislim 1928. godine. Radio je svakojake poslove da bi prezivjeo. Posljednji posao, do odlaska u penziju bio mu je rad na ovdafinjem liftu. Pok. Kauzlaric ostavio je iza sebe jednog rodaka u Centreville, u Americi, i jednu k6erRu u Jugoslaviji. Neki je vjefina slava pok. drugu Franku Kauzlari6u. Max Ruzick Thunder Bay Koliko ih ima 3ERUZALEM - Izrael danas ima qko tri milijuna i 968.000 sta-novni- ka, od cega je oko tri mi-lijuna i 315.000 2idova. U uku-pa- n broj stanovnika Izraela rie uracunavaju se Arapi s okupira-ni- h teritorija, dok je arapsko sta-novnist- vo anektiranog Deruzale-m- a ubrojeno u stanovnistvo Iz-raela. Prema podacima statisti-cko- g biroa, u toku posljednjih 12 mjeseci slapovnistvo Izraela se povecalo za 49.000 ljudi. Do-seli- le su se samo dvije tisuce osoba, a' prirodni prirastaj izno-si- o je 47.000 novorodencadi. Za posljednjih deset godina sta-novnistvo Izraela povecalo se za 874.000 osoba, a godisnje zemlju napusta po 15.000 Zido-v- a. Istjerani pjevaci SANTIAGO - Jednoj od najpo-pularniji- h cileanskih grupa pjevaca narodne muzike, Ellapu, zabranje-n- o je da se vrati u domovinu poslije turneje po zapadnoj Evropi. Prema 'izvjestaju cilcanskog ministarstva unutrasnjih poslova, clanovima te. muzicke grupe zabranjeno je da udu u zemlju uz obrazlozenje da su se u inozemstvu bavili anticilean-sko- m marksistickom propagandom-- . Zahtjevi konferencije inter-- parlamentarne unije HAVANA — U Havani je odrzana 68. konferencija Interparlamentar-n- e unije. Predstavnici parlarnenata iz oko 100 zemalja prihvatili iu na zavrsnoj plenarnoj sjednici desetak rezolucija o gorucim problemima suvremenog svijeta. S obzirom na trenutak u kome je odrzana — u vrijeme novog pogor-savanj- a medunarodne situacije kako glasi ovdaSnja opca ocjena, nije ni malo slufcajno sto su problemi sigurnosti i razoruzanja na konferenciji izbili u prvi plan. Posebna paznja posvedena je nuklearnom naoruzanju, odnosno novim vrstama ovog oruzja, §to je rezultiralo stavom, prihvacenim od ogromne vecine sudionika havan-sk- e konferencije, o zabrani svih tipova oruzja za masovno uni-stavan- je. Sudionici konferencije su dvjema rezolucijama ostro osudili ponasanje Izraela na okupiranim arapskim teritorijima i vojne napade na teritoriju Libanona, odnosno razaranje nuklearnih instalacija u Iraku. Ovim doku-mentim- a istodobno je izrazena snazna podrSka ogromne vecine parlamentaraca PLO-- u kao jedinom i legitimnom predstavniku pales-tinsko- g naroda. Konferencija je, takoder, energiino osudila agresivne akcije rasistickog rezima JuznoafriCke Republike i zalozila se za neod-godiv- o provodenje odluke o neza-visnos- ti naroda Namibije. U vezi s tim, u rezoluciju je ugraden i vrlo energifian zahtjev za poduzimanje odluCnijih sankcija protiv pretori-jsko- g rezima, posebno na ekonom-sko- m planu. Konferencija je donijela posebne rezolucije o osudi gusenja ljudskih prava u Cileu, Urugvaju i Salva-dor-u. U ovom posljednjem doku-ment- u data je podr§ka francusko--meksi6k- oj inicijativi za politiCko razrjeSenje krize u Salvadoru, Sto ukljufiuje i priznanje politiCke legi-timno- sti Fronte narodnog oslo-boden- ja Salvadora. Izrazavajuci posebnim dokumen-to- m stavove o novom medu-narodno- m ekonomskom poretku, konferencija Interparlamentarne unije istakla je u prvi plan mjere za rje§avanje sadaSnjih energetskih problema u zemljama u razvoju, na linlji odluka nedavne konferencije UN u Najrobiju, i zalozila se za pofietak globalnih pregovora u ovoj oblasti. Pra6ovjek u Australiji prije 40.000 godina SYDNEY — Australski arheolog dr Ryse Jones vjeruje da je otkrio dosad najstarije tragove o boravku Covjeka na australskom konti-nent- u. Dokaze da je 6ovjek zivio ovdje prije 40.000 godina doktor clones je ргопабао, kako smatra, u stijenama nacionalnog parka u Kakadu, u australskom sjevernom teritoriju. Prema tvrdnjama toga ибепјака (koji je tragove postojanja covjeka naSao na dubini od 2,9 metara na mjestu koje on opisuje kao "naj-vjerojatn- ije naselje najstarijeg prastanovnika Australije), ovaj pronalazak potvrduje teoriju po kojoj je na tome kontlnentu covjek zivio prije neandertalca u Evropi. Takoder, po njegovoj tvrdnji, Kakadu nacionalni park je "jedino mjesto na zemlji gdje se kontinu-iran- o mogu pratiti tragovl posto-janja Covjeka punih detrdeset milenija". CBC Television BY RUTH GORDON (CANADIAN SCENE) It is not generally known that the Canadian Broadcasting Corpora-tion is making substantial sales of its television and radio programs to many countries around the world. This not only brings in revenue (more than $4 million last year), but also gives people in other countries a glance at Canada, its people and its culture. For example, the delightful Pacific coast adventure series, The Beach-combers is being shown in 13 counties, including Argentina, Chile, Bolivia, West Germany, Austria and Barbados. The film about Dr. Norman Bethune, who served in the Spanish civil war and is a national hero in China, has been sold to Finland, Belgium and Italy. The Dreamspeaker, a moving story of an Indian medicine man and a run-awa- y boy, has been sold to seven countries, including Poland, Mexico and Argentina. And the series, The Great Detec-tive, has gone to four countries, Barbados, Trinidad, Italy and Greece. All eight programs of The which includes performances by the National Ballet, the --Toronto and Vancouver symphony orchestras and a -- number of Canadian choral groups, has been shown in 26 countries. Among them are Hong Kong, Greece, France, Sweden, Trinidad, Barbados, Yugoslavia, Hungary, Italy, Israel and Mexico. CBC television programs are also shown at Cannes and other international festivajs, -- winning some highly coveted prizes. For the Man Alive series in 1979, has won the blue ribbon in five inter-national festivals. Indijanski poglavica — poslanik? RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Indijanski poglavica Mario Juruna, star 41 godinu, iz plemena Xavante u Mato Grossu, postao je 6lan Radnicko-demokratsk- e partije Brazila (PDT) i namjerava da istakne svoju kandidaturu u Rio de Janeiru za saveznog poslanika na izborima iduce godine. Stampa istifie da bi mogao biti prvi Indi-jan- ac koji je poslije 482 godine od dolaska Portugalaca u Brazil zauzeo mjesto u najviSem posla: nifikom tijelu. Izabrao je Rio de Janeiro kao domicil, a ne Mato Grosso jer se u prvom bolje poznaju ekonomski problemi indioskog stanovniStva, nego tamo gdje Indidsi zive. Profile godine isti indijski poglavica je sudjelovao u radu Russellova suda u Nizozemskoj i izazvao zive polemike oko prava da putuje izvan zemlje jer su Indiosi zakonski pod tutorstvom. Sada, medutim, nije bilo smetnji, dak je izborni sud potvrdio njegovo gra-dans- ko pravo. Prije Jurune 6etiri Indijanca su birana za poslanike u lokalnim organima uprave. Juruna je skratio kosu i obuiao odijelo, Cime je htio pokazati svoju zelju da se prilagodi zivotu bijelaca. Smatra da bi njegov primjer trebali slijediti i ostali Indijanci jer su zivotom u divljini prakticno osudeni na izumiranje. Casopis "Tre6i svijet" mu je ponudio zaposlenje, posto je inaCe objavio svoju namjeru da se bavi pisanjem. Njegov prvi korak biti ce jedna autobiografska knjiga.

Nase Novine, December 09, 1981

Object Description

Description

Tags

Comments

Nase Novine, December 09, 1981

Nase Novine, December 09, 1981