Nase Novine, December 09, 1981

              ,
2-N- ASE NOVINE.October 26, Д981
U POVODU 50-GODlSNJ- ICE
P!H.il.i..i.lti.iW.,il,l,l..l,,,n,w )'-y'-j;-B-W'fu,-
UWn--,' m i . ци.ЈИЦ.ч
Kad govorimo o 50-godisnj- ici
nase radnidke stampe u Kanadi,
neminovno pomisljamo na vrtjeme
i prilike u kojima je ona nikla.
Pokusavamo da docaramo
polozaj naseg tadasnjeg doselje-nik- a
— njegove teznje, patnje,
razotarenje, usamljenost, bescilj-nos- t,
njegovo odajanje u pokusaju
da se uhvati u kostac sa silama
njemu uglavnom neshvatljivim,
nadmocnim, nepojmljivim, radije
nego da se prepusti sudbini i
"valovima zivota."
Po dolasku na ovaj kontinent prije
pedeset Hi vise godina nas
prosjecan covjek je bio sputavan i
suocavan sa sijeset problema.
Pored kakve-takv- e Hi nikakve
naobrazbe on je bio — najdesce —
suocen nepoznavanjem jezika i
nezaposlenoscu, u prvo, ali
kritidno vrijeme, izgubljen, pre-pust- en
samom sebi.
Stoga je okupljanje tin ljudi u
radnitke klubove bio nuzan korak i
posljedica nesnosne situacije u
kojoj su se nalazili. A ta situacija je
nalagala da im se objasni sve ono
sto se dogada oko njih: zasto uvijk
nema posla; zasto su uvjeti rada
teski i nesigurni; odakle dolazi
diskriminacija; zasto su eksplo-atiran- i;
sto su radnicke unije itd. —
sto se dinilo gdje i kad se mogio
putem usmene rijedi. AH to nije
bilo dovoljno, te su mnogi 6itali
naprednu radnicku stampu na
nasem jeziku koja je stizala iz
susjednih Sjedinjenih Drzava.
Ukratko, pisanom rijecju se je
moglo pravilno odgovoriti na
,mnoga pitanja, pa se u Kanadi, u
Vancouveru, 1930. godine pojavio
sapirografirani letak pod imenom
"Neuposleni radnik", koji su
uredivali i izdavali Tomo Ca6ic i
Edo Jardas.
To je bio prvenac koji ce godinu
dana kasnije biti zamijenjen pravim
novinama, "Borbom". One su
ANTON KOSTELAC
pokrenute i pocele praviti "prve
korake" istovremeno kad je pokre-ta- c
i prvi urednik istih, Tomo
Cacic, bio uhapsen i eventualno
osuden na dvije godine zatvora. Taj
period napora ucinjenih pri radanju
napredne jugoslavenske stampe u
Kanadi razjasnjen je u giavnim
crtama u biografiji Cacica, pa
cemo se stoga zadrzatine na
godinama, vec decenijama koje su
slijedile.
Djelo koje je zapoceo Cacic
prihvatili su i nastavili drugi i
"dogurali" do dana danasnjeg — a
taj put je bio tezak, ali castan. To je
bilo "hodanje po mukama". No,
jednom pokrenute, nase napredne
novine su polako rasle, sirile se i
od samog pocetka okupljale sve
zdrave elemente, sve one koji su
imali svijesti i smjelosti da shvate
svoj polozaj radnika — izra-bljivan- og,
ugnjetavanog, poni-zavan- og
— i zacrtaju sebi put, kao i
da stvore zajednicu unutar zajed-nic- e,
koja je njihovom bivstvovanju
davala neki smisao, svrhu, razlog
za postojanje, sto znaci razlog da
se bore i zrtvuju za svoj dijelic
mjesta pod suncem.
Vrijeme u kome je rodena nasa
stampa bilo je upravo takvo: to je
bilo vrijeme uzasne ekonomske
krize (depresije) kad pedeset posto
ljudi nije radilo, vec su bill pri-silje- ni da lutaju od nemifa do
nedraga. To je bilo vrijeme neopi
sivog moralnog i fizidkog saka-cenj- a
citave jedne generacije,
vrijeme iz kojeg su se u zapadnoj
Evropi rodili nacizam i fasizam — i
konacno drugi svjetski rat.
Stoga nisu vrijedni ni zaljenja svi
oni koji se danas olako osmijehnu
na mukotrpnu proslost nasih starih
iseljenika, koji su prosli prave
kalvarije u nastojanju da si izbore
laksi komadic kruha, trusak
predaha — da, zaokruzeno, obrane
svoje ljudsko dostojanstvo. Jer, u
гтмтгп!
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416961-801- 8
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubi6, Vojin Grbii, Josip Kova6i6,
Stanko Muideka, Milena Boii6, Ivica JuriSid, Ana Ourovii, Lepa
Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Divakovid, Duro Malkovid, Ivan
Pribanld, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanii, Boia Pavletid,
Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinskl, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudtnid,
Ivan Boban, Peko Dmitrovit, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKl KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavnl I odgovornl
urednik), Stepan MioSii (drustveno-politlik- a pitanja), Daniel Pixiades
(druSUena pitana i knjiZevnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavrilovii (literatura i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Notinii.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevld
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Soio Spadek (New York),.
Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I druStvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Когибка i kulturna publicistlka u Americi),
Anton Kostelac (reportaze i pride Iz useljenikog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii,
Petar Kurtii.
FOTOREPORTERI: Srdan Bod',6, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lllo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $20.00 godiSnje;
pojedlnl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Nase novine" su nasljednlk "Jedlnstva", kome su prethodili llstovl .
"Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i
"Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednlh llstova koji su
mu prethodili u Sjedlnjenim Driavama.
- ' 5 '
PISE:
кшЗЗ&В&Ш
. ,-
- i"„ . ,
l"W!!W.'ffg
to isto vrijeme vodila se je na sve
strane neravnopravna borba za
radnicke unije i tadasnji radnik —
ne samo nas — morao je da snosi
sve posljedice tog sukoba: od
premlacivanja i zatvora do depor-tacij- e.
I ' eto, u takvoj situaciji je nasa
stampa bila korisna i svrsishodna,
i zadovoljavala potrebe veceg dijela
nasih tadasnjih doseljenika. Ona ih
je pred toga skupljala,sjedinjavala i
jacala, uvijek istucuci slogu
bratstvo medu nasim narodom i
zalazuci se za mir u svljetu. Pored
stampe nasi doseljenici su imali i
drustva — pjevacka, tamburaska,
diletantske grupe — i domove, sto
je zaokruzivalo njihove aktivnosti,
zadovoljavalo potrebe i cinilo
njihovo postojanje snosljivim i
truda vrijednim.
Uzeto zajedno, sve je to sacinja-val- o jugoslavenski napredni
radnicki pokret u ovoj zemlji, koji
je odigrao vaznu, historijsku
ulogu. Oni koji se bave prouca-vanje- m
histo"rije iseljenistva
smatraju taj pokret nojdinami-cnijim- ,
jer su ljudi koji su mu
pripadali bill prisutni svugdje i
reagirali — u svojim mogucnos-tim- a
— na svaki vazan dogadaj.
Mnogi nasi iseljenici ,zrtvovali su
tin godina i sebe i pofodice u borbi
za ostvarenje svojih ciljeva —
posebnp u osnivanju unija —
njihov doprinos u toj borbi je
neizbrisiv. Zahvaljujuci radnickoj
stampi koju su citali, odrzavali i
sami pisali, oni su postali klasno
svijesni i pojavili se cak na
medunarodnoj pozornici. Tako su
sedamdeset i dva nasa iseljenika iz
Kanade sudjelovala u Spanjolskom
gradanskom ratu (1936-1939- ), a
trinaestorica su tamo ostavila svoj
zivot.
Kad je izbio drugi svjetski rat
nasa stampa je bila na strahi onih
snaga u Jugoslaviji koje su povele
ддиикиви
POZDRAVIZ VOJVODINE
Postovana Redakcijo,
U povodu 50 god. izlazenja vaseg lista "Nase
novine" saljemo vam nase iskrene 6estitke i dobre zelje
za jos uspesnjiji rad na informisanju naseg dobro-namern- og
iseljenistva.
Cestitamo jubilej i svim saradnicima vaseg lista koji
su svojim radom doprineli i doprinose sirenju istinitih
informacija o Jugoslaviji i objektivno pisali o nasem
iseljenistvu i njihovim organizacijama.
Mi smo ubedeni, da ce "Nase novine" i dalje sluziti
razvijanju rodoljubivih veza naseg iseljenistva sa
njihovom starom domovinom i negovanju dobrih i
prijateljskih odnosa izmedu naroda Kanade i naroda i
narodnosti Socijalsitidke Federativne Republike Jugo-slavij- e.
Uz dobre zelje i svim 6'itaocima "Nasih novina", jos
jednom pri mite nase iskrene 6estitke.
Matica iseljenika Vojvodine
532J22 ИМИЦ11ИМИМЦЦ11ИШ
Anton Kostelac
Narodnooslobodilacku borbu.
Grupa citalaca i aktivista te stampe
i pokreta otisla je usred rata u
Jugoslaviju da se prikljuci parti-zanim- a,
a mnogi drugi su otisli
dobrovoljno u kanadsku vojsku. Po
ratu se moralna pomoc naprednih
iseljenika staroj domovini pret-vori- la
u materijalnu, dok se u
Jugoslaviju u to vrijeme povratilo
dvije niljade iseljenika.
Sve te cinjenice same po sebi
govore da nam je ta stampa
potrebna — radi nase kulture,
historije, radi medusobnog pove-zivanj- a,
suradnje i pravilnog
tumacenja svakodnevne stvarnosti.
Gledajuci pedeset godina
unatrag, sagledavajuci sve peri-peti- je
kroz koje je prosla nasa
stampa i zrtve sto su ih podnijeli
brojni pioniri da tu stampu odrze,
mozemo samo izraziti duboko
postovanje prema njihovom djelu i
obecati da necemo dozvoliti da to
djelo propadne.
Eto, toliko bismo morali uraditi u
spomen one nase brojne radnicko--seljack- e
sirotinje koja je posteno
radila i zlopatila, uvijek suocavana
sa neizvjesnom sutrasnjicom, kao
sto je, uostalom, i nasa...
SEXQSQ
PEDESET
GODINA
Rijeci i djela
bili su u nama
krvotok i strast —
' tako ostadose:
medu nama lu6nose
i suncevih zraka rast.
Uzjahan vranac,
povjesna krv u zemlji;
u gladi pupoljci.
Srma na dusi.
Kome svijetlo?
Zlato sa zulja?
Kome hodanje
ponoc sto rusi?
Ljeta i zime.
Zime i ljeta;
narav prirode i covjeka.
U tren sazeto...
Srca spojena —
zivoti rasuti.
Put dalek i dug —
oka kao zari neba.
To je orao plug
da bude,
da bude
u dugi hljebal
U Ijetu se leti.
U hodanju
korak dan dira.
A ovdje je
Ljubav prema svemu,
Ljubav prema svemu,
a najvise — Mira!
Daniel Pixiades