000188 |
Previous | 2 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fi, чЈжтњтњџч ,,;"i i -- ј ' - iyv7 "i 'f 2-- NASE NOVINE, April 13,1983. Onima koji Sute Clanak grace hartman, predsjednika unije javnih uposlenika Grace Hartman, predsjednik unije javnih uposlenika (Canadian Union of Public Employees) pi§e u oglasu u listu The Globe and Mail3 Najuznemirujuci aspekt pojaca-no- g vladinog i biznismenskog napa-d- a na unije i njihovo pravo na pogadanje je Sutnja demokrata i branilaca gradanskih sloboda. Oni nisu osudili federalnu i pro-vincijal- ne kontrole nadnica. Oni su ignorirali federalno i ontarijsko uki-dan- je prava na pregovaranje i Strajk. A to su osnovna prava u jednom demokratskom dru§tvu. Nasi Sampioni slobode u Kanadi treba da shvate da su uskra6ivanjem prava na kolektivno pogadanje ugro-ze- ni svi oblici slobode. Oni po svoj prilici vjeruju da sloboda tred-unio-niz- ma nije vazna za demokraciju i da moze biti odbacena bez ugrozenja ostalih prava i sloboda. Prisjetimo se gorkog samoprigo-vor- a sve6enika Martina Neimollera kad je izaSao iz nacistifikog koncen-traciono- g logora na kraju Drugog svjetskog rata. Taj protestantski svecenik je rekao: "Oni su najprije pohapsili komuniste, ali ja nisam bio komunist i nisam niSta poduzeo. Onda su na red do§li socijalisti, ali ja nisam bio socialist i nisam ni§ta poduzeo. Zatim su pohapsili tred-unionis- te, ali ja nisam bio tred-unioni- st i nisam jiista poduzeo. Ondasu navalili naZidove i katolike, ali ja to nisam bio I nisam niSta poduzeo. Na kraju su uhapsili i mene — tada nije bilo nikoga da ne§to poduzme". KoriStenje ove izjave u vezi s napadom naradm'6ke unije u Kanadi ce nesumnjivo biti smatrano pretje-rivanje- m. Mozda je. Ali nestajanje ratovi u MIRU Cesto se konstatuje kako zivimo u najduzem razdoblju mirau modemoj istoriji. Jedan od ameridkih institute u skoraSnjoj analizi to unekoliko osporava tvrdnjom da je Sirom globusa u toku niSta manje nego fcetrdeset oruzanih konflikata i da je njima zahvadena svaka detvrta drza-v- a u svetu. Po gruboj proceni u tim sukobima, samo u poslednjih dese-ta- k godina, poginulo je oko pet miliona ljudi. ("NIN") DAPAN: MEOUNARODNI SUD IZRAELSKCO OKUPACIDI LIBANONA i zlocin TOKIO (Tanjug) - Izraelska okupacija Libanona po medu- - -- narodnim je zakontma ratni zlocin. To je zakljucak medu-narodno- g suda sastavljenog od 28 pravnika, intelektuala-- ' ca, politicara i umjetnika iz , desetak zemaljakoji je poslije cetiri dana zasjedanja u Toki-j- u donio deklaraciju kojom se : izraelska akcija u Libanonu karakterizira kao povreda najnuznijih uvjeta za zajedni-ck- i zivot u civiliziranom svije-t- u. Pred sudom je svjedocito oko 50 ocevidaca izraelske ag-resi- je na Libanon, medu koji-m- a i skupina japanskih foto- - , grafa koji su snimili stravicne prizore pokolja u palestin-ski- m logorima u Bejrutu. Na sudenju je dokazano da su iz-rael-ski agresori sistematski unistavali palestinske kultur-ne- , prosvjetne i medicinske ustanove, sto je osobito osude-n- o kao politicka dimenzija smisljene agresije na Libanon i pokusaja genocida nad pale- - , stinskim narodom. fundamentalnih prava uvijek pofiinje sporo. I uzimlje maha samo onda ako rano ne naide na jaku opoziciju. Nasi kanadski pobornici demokra-cij- e imaju 6udan dvostruki standard. Oni §ute o guSenju unijskih prava u Kanadi, ali su vrlo glasni zbog likvidacije unije Solidarnosti u Polj-sko- j. Kad im se na to ukaze, oni porifiu da se mogu uporediti doga-da- ji u dvije zemlje. Mi Jos' zaista nemamo masovnih hapSenja i ubijstva unijskih 6lanova. Mi joS nemamo policijskih napada na unije. Ali ukidanje slobodnih kolektivnih pregovora i prava na strajk je ipak potpuno u Ontariu i federalnim javnim sektorima. Na§i branioci istine, pravice i demokracije — izvan tred-unijsk- og pokreta — zatvaraju o6i na ono Sto se dogada unijama u ovoj zemlji. Mnogo je lakse kritizirati anti-unijs-s- ke postupke u nekoj stranoj zemlji nego se suprotstaviti neprijateljima demokracije kod kuce. Da bismo zivjeli u slobodnom i demokratskom drustvu, ljudi moraju imati slobodu da se ne slazu i da koriste demokratske institucije — kao sto su unije — za rjeSavanje svoj in neslaganja. Kolektivno pogadanje, poput de-mokratsk- og sistema na koga nalici, ne moze da djeluje perfektno. Ono nikad ne moze da zadovolji svakoga. Ali ono je ipak bolje nego kad se uvjeti rada namecu. Gdje su danas demokrati, libera!! s malim slovom I? Oni bi trebali da se pridruze kanadskim biskupima u obrani unija. Oni moraju znati da unistenje unijske slobode, ugrozava i sva ostala prava na kojima je demokratski sistem izgraden. Amerikanci Stitili Barbieja WASHINGTON (AFP) - Klaus Barbie, nacistidki zlofiinac poznat kao "lionski krvnik", uzivao je ameriiku zaStitu odmah poslije drugog svjetskog rata. To je nakon uvida u mnogobrojne dokumente ameriCkog State Departmenta objavio ugledni ameri6ki list "Washington Post". U istom ilanku se istifie da je vlada Sjed. Drzava poslije rata takoder zaStitila mnogo-brojne nacistidke zlodince koje su zbog njihovih zloiina u toku rata trazile i zapadne i isto6ne zemlje. и-детдддмеигЈј- лаатаиаду.нва KONVENCIJA UNIJE AUTOMOBILSKIH RADNIKA U mjesecu maju odrzat ce se 27. konvencija unije automobilskih rad-nik- a (United Auto Workers Union) u Dallasu, Teksas (робтје 15.maja). Sada se biraju delegati za konven-cij- u. Glavno pitanje jesu "koncesije" koje je unija dala automobilskim kompanijama (General Motors, Ford i Chrysler). Clanstvo je to odobrilo s neznatnom vecinom glasova. Ali mnogi nisu glasali. Pitanje je kako bi to proslo da su svi sudjelovali. Kanadski automobilski radnici su dali otpor "koncesijama" i to stano-viSt- e 6e zastupati na konvenciji. Tu je i pitanje zaposlenja. Proiz-vodn- ja je u zastoju. U Sjed. Drzava-m- a bez posla je vise od 250 hiljada automobilskih radnika. godiSnja skupStina nasih radnika u francuskoj PARIZ — Izborom 20-godisn- jeg pariskog studenta Koste Dimitrijevica za predsednika Saveza udruzenja i klubova Jugoslovena na privremenom boravku u Francuskoj i zak-Ijufici- ma o daljoj delatnosti Saveza na obelezavanju praznika SFRJ i boljem infor-misan- ju sto hiljada naSih radnika na privremenom radu u Fancuskoj o zbivanjima u domovini, — u Parizu je zavrSena 7. godiSnja skupStina Saveza udruzenja jugo-slovensk- ih gradana iz cele Francuske. Dobra organizacija i prijatna atmosfera ovog, po mnogo cemu impozantnog skupa, odrzanog u neposrednoj blizini Ajfelove kule, u srcu Pariza, podstakle su prisutnog visokog funkcionera francuskog Ureda za strane radnike, 2aka Ogara, табе bivSeg De Golovog ministra, da javno oda priznanje Jugosiovenima za njihov rad, dostojanstve-n- o ponaSanje i 6vrstu povezanost sa domovinom u svim domenima. Predstavnike preko 120 klubova i Udruze-nja naSih gradana pozdravili su i otpravnik poslova ambasade SFRJ u Francuskoj ministar — savetnik Rajko Knezevic i delegat Savezne konferencije SSRNJ Milo-s- a Bojic. Odajuci priznanje i naporima francuske vlade levice na јабапји materijalne i drugs podrSke aktivnostima naSih gradana na privremenom radu u Francuskoj, oni su u svojim govorima istakli, uz ostalo, i cvrstu povezanost svih odgovarajudih organizacija u Jugoslaviji sa naSim gradanima i njihovim problemima, kao i napore koji se upravo ulazu za olakSavanje njihovog ukljudivanja u "malu privredu" u domovini i Sirenju mogucnosti za zapoSljavanje. Pruzena je, uz ostalo, i puna podrSka daljem, redovnijem izlazenju lista "Glas" i zauzet stavo potrebi kvalitetnijeg uredivanja tog lista kao organa Saveza udruzenja jugoslovenskih gradana u Francuskoj. iJISJ'lSS1 Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANAOtAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKt SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbii, Josip Kova6ic, Sianko Muzdeka, Milend Bolid, Ivica ЈигШб, Ana Durovic, Lepd Rajnovid, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovic, Ivan Ptlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato Siaus, Martin Karavanld, Paul Ku6inic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Getlach, too Bacich. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan MioSii (druSveno-polHI6k- a pltanja), Damol Phiados (d.uStvena pltanja i knjliovnost), Katarina Kostii (poezlja I aktuelne teme), Jalana Gavrilovld (llteralura I umetnost za decu), BoSko Mladonovit, Anka Nozinid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Qoio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanld — Stanios (Rim, Italija), Dario TapSanjl (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovid (Remscheid, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (uauka I dru§tvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I prlfie Iz Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtic, Milos Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPOR1ERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAV-IJE: M. Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extia). Sinyle copies 50 cenls. Advertising rutes on request. Socond class Mail Registration NO. 0378. "Naio novlnti" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedinl primjerak 50 ceutl. Cjene oglaba nn zahtjov "Nase novlna" su nasljednlH "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostl", "Sipskl Glasnlk", "Edlnost", "Slobodna Misao", "Pravda" i IVjihi.", I .so I "Noiodnl Glasnlk" i drugl napreunl listovi koji su mu prethodill u Sjedtujenlni Drzavan.a. fledakclja odgovara za nepotpisane mateiljale. Potpibani clancl Izrazavaju тШЈепје autora. DopisI se ne vracaju. 'V ч v "l !?', KUPITE KNJIGU "JUGOSLOVENSKI NAPREDNI POKRET U SJED. DR2AVAMA I KANADI", koja je upravo izasla iz §t ampa Cena knjige: $5.00 plus postarina. Za porudzbinu knjige obratife se na adresu: Vojin Grbic 24 Frankdale Ave. Toronto, Ont. Canada M4J 3Z9 Jedan austral ski pjevad rekao je na kanadskom radiu da je u Americi sve dobro. Sretnih li Amerikanaca! Kako je divna njihova zemlja! Ni§ta za to Sto je 12 milijuna (Hi vise nezaposleno. I to je dobrota! Taj covjek sigurno ne prati vijesti. Hi mu na umu ostaju milijarde koje Reagan trosi na naoruzavanje... Dva dana prije toga ameridka televizija CBS je prikazala mladu zenu, koja je u Macdonald restau-rant u ostavila cetvero nejake djece. Njezin muz je u zatvoru. Izgubila-j- e stan. Nestalo je hrane. $ta je drugo mogla? Vlasti su je osudile na jedanaest i po mjeseci zatvora. Djeca su data drugima da se o njima brinu. . . Dobra je Amerika. Tamo ima svega. Sud je mogao donijeti i drukdiju odluku. Mogao je, na primjer, da naredi da joj se dade stan i hrana... Da odgoji djecu... Ali to ne bi bilo dobro. To ne bi bila Amerika. Koliko je jo§ takvih sludajeva? M.N. JEDAN OD14 MILIJUNA Da li igrati lutriju? ProSlog tjedna jedna zena u provinciji Quebec dobila je prvu nagradu koja je iznosila 3 milijuna i 900 hiljada dolara. Ra6una se da je to najveca nagrada koju je dosad netko dobio na Sjeverno-ameriSko- m kontinentu. Lijepa svota. Ali Kanadani su utro§ili 14 milijuna dolara na srecke. Bilo je i nekoliko manjih nagrada. Koliko milijuna je ostalo Interprovin-cia- l Lottery Corp.? U6esnici u toj lutriji treba da pogode Sest razli6itih brojeva. Pred-sjednik korporacije je kazao da se to dogada jedan put u 14 milijuna sludajeva. Kazu da siromaSni gradani najviSe troSe na lutrije. In June, Prague, the capital city of Czechoslovakia, will host the World Assembly for Peace and Life against Nuclear War. It will be attended by more than 2,000 representatives of the whole spectrum of peace organi-zations and will unite all forces in the world which are opposed to the use of weapons of mass annihila-tion and are working to preserve peace on our planet. The constantly-growin- g world-wid- e campaign for disarmament as well as this year's Prague World Assembly are extre-mely important part of efforts to avert a catastrophe. The assembly in Prague will be a significant contri-bution to peace, to the struggle for a happy and joyful life for mankind. Czechoslovak Life
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 01, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000198 |
Description
Title | 000188 |
OCR text | fi, чЈжтњтњџч ,,;"i i -- ј ' - iyv7 "i 'f 2-- NASE NOVINE, April 13,1983. Onima koji Sute Clanak grace hartman, predsjednika unije javnih uposlenika Grace Hartman, predsjednik unije javnih uposlenika (Canadian Union of Public Employees) pi§e u oglasu u listu The Globe and Mail3 Najuznemirujuci aspekt pojaca-no- g vladinog i biznismenskog napa-d- a na unije i njihovo pravo na pogadanje je Sutnja demokrata i branilaca gradanskih sloboda. Oni nisu osudili federalnu i pro-vincijal- ne kontrole nadnica. Oni su ignorirali federalno i ontarijsko uki-dan- je prava na pregovaranje i Strajk. A to su osnovna prava u jednom demokratskom dru§tvu. Nasi Sampioni slobode u Kanadi treba da shvate da su uskra6ivanjem prava na kolektivno pogadanje ugro-ze- ni svi oblici slobode. Oni po svoj prilici vjeruju da sloboda tred-unio-niz- ma nije vazna za demokraciju i da moze biti odbacena bez ugrozenja ostalih prava i sloboda. Prisjetimo se gorkog samoprigo-vor- a sve6enika Martina Neimollera kad je izaSao iz nacistifikog koncen-traciono- g logora na kraju Drugog svjetskog rata. Taj protestantski svecenik je rekao: "Oni su najprije pohapsili komuniste, ali ja nisam bio komunist i nisam niSta poduzeo. Onda su na red do§li socijalisti, ali ja nisam bio socialist i nisam ni§ta poduzeo. Zatim su pohapsili tred-unionis- te, ali ja nisam bio tred-unioni- st i nisam jiista poduzeo. Ondasu navalili naZidove i katolike, ali ja to nisam bio I nisam niSta poduzeo. Na kraju su uhapsili i mene — tada nije bilo nikoga da ne§to poduzme". KoriStenje ove izjave u vezi s napadom naradm'6ke unije u Kanadi ce nesumnjivo biti smatrano pretje-rivanje- m. Mozda je. Ali nestajanje ratovi u MIRU Cesto se konstatuje kako zivimo u najduzem razdoblju mirau modemoj istoriji. Jedan od ameridkih institute u skoraSnjoj analizi to unekoliko osporava tvrdnjom da je Sirom globusa u toku niSta manje nego fcetrdeset oruzanih konflikata i da je njima zahvadena svaka detvrta drza-v- a u svetu. Po gruboj proceni u tim sukobima, samo u poslednjih dese-ta- k godina, poginulo je oko pet miliona ljudi. ("NIN") DAPAN: MEOUNARODNI SUD IZRAELSKCO OKUPACIDI LIBANONA i zlocin TOKIO (Tanjug) - Izraelska okupacija Libanona po medu- - -- narodnim je zakontma ratni zlocin. To je zakljucak medu-narodno- g suda sastavljenog od 28 pravnika, intelektuala-- ' ca, politicara i umjetnika iz , desetak zemaljakoji je poslije cetiri dana zasjedanja u Toki-j- u donio deklaraciju kojom se : izraelska akcija u Libanonu karakterizira kao povreda najnuznijih uvjeta za zajedni-ck- i zivot u civiliziranom svije-t- u. Pred sudom je svjedocito oko 50 ocevidaca izraelske ag-resi- je na Libanon, medu koji-m- a i skupina japanskih foto- - , grafa koji su snimili stravicne prizore pokolja u palestin-ski- m logorima u Bejrutu. Na sudenju je dokazano da su iz-rael-ski agresori sistematski unistavali palestinske kultur-ne- , prosvjetne i medicinske ustanove, sto je osobito osude-n- o kao politicka dimenzija smisljene agresije na Libanon i pokusaja genocida nad pale- - , stinskim narodom. fundamentalnih prava uvijek pofiinje sporo. I uzimlje maha samo onda ako rano ne naide na jaku opoziciju. Nasi kanadski pobornici demokra-cij- e imaju 6udan dvostruki standard. Oni §ute o guSenju unijskih prava u Kanadi, ali su vrlo glasni zbog likvidacije unije Solidarnosti u Polj-sko- j. Kad im se na to ukaze, oni porifiu da se mogu uporediti doga-da- ji u dvije zemlje. Mi Jos' zaista nemamo masovnih hapSenja i ubijstva unijskih 6lanova. Mi joS nemamo policijskih napada na unije. Ali ukidanje slobodnih kolektivnih pregovora i prava na strajk je ipak potpuno u Ontariu i federalnim javnim sektorima. Na§i branioci istine, pravice i demokracije — izvan tred-unijsk- og pokreta — zatvaraju o6i na ono Sto se dogada unijama u ovoj zemlji. Mnogo je lakse kritizirati anti-unijs-s- ke postupke u nekoj stranoj zemlji nego se suprotstaviti neprijateljima demokracije kod kuce. Da bismo zivjeli u slobodnom i demokratskom drustvu, ljudi moraju imati slobodu da se ne slazu i da koriste demokratske institucije — kao sto su unije — za rjeSavanje svoj in neslaganja. Kolektivno pogadanje, poput de-mokratsk- og sistema na koga nalici, ne moze da djeluje perfektno. Ono nikad ne moze da zadovolji svakoga. Ali ono je ipak bolje nego kad se uvjeti rada namecu. Gdje su danas demokrati, libera!! s malim slovom I? Oni bi trebali da se pridruze kanadskim biskupima u obrani unija. Oni moraju znati da unistenje unijske slobode, ugrozava i sva ostala prava na kojima je demokratski sistem izgraden. Amerikanci Stitili Barbieja WASHINGTON (AFP) - Klaus Barbie, nacistidki zlofiinac poznat kao "lionski krvnik", uzivao je ameriiku zaStitu odmah poslije drugog svjetskog rata. To je nakon uvida u mnogobrojne dokumente ameriCkog State Departmenta objavio ugledni ameri6ki list "Washington Post". U istom ilanku se istifie da je vlada Sjed. Drzava poslije rata takoder zaStitila mnogo-brojne nacistidke zlodince koje su zbog njihovih zloiina u toku rata trazile i zapadne i isto6ne zemlje. и-детдддмеигЈј- лаатаиаду.нва KONVENCIJA UNIJE AUTOMOBILSKIH RADNIKA U mjesecu maju odrzat ce se 27. konvencija unije automobilskih rad-nik- a (United Auto Workers Union) u Dallasu, Teksas (робтје 15.maja). Sada se biraju delegati za konven-cij- u. Glavno pitanje jesu "koncesije" koje je unija dala automobilskim kompanijama (General Motors, Ford i Chrysler). Clanstvo je to odobrilo s neznatnom vecinom glasova. Ali mnogi nisu glasali. Pitanje je kako bi to proslo da su svi sudjelovali. Kanadski automobilski radnici su dali otpor "koncesijama" i to stano-viSt- e 6e zastupati na konvenciji. Tu je i pitanje zaposlenja. Proiz-vodn- ja je u zastoju. U Sjed. Drzava-m- a bez posla je vise od 250 hiljada automobilskih radnika. godiSnja skupStina nasih radnika u francuskoj PARIZ — Izborom 20-godisn- jeg pariskog studenta Koste Dimitrijevica za predsednika Saveza udruzenja i klubova Jugoslovena na privremenom boravku u Francuskoj i zak-Ijufici- ma o daljoj delatnosti Saveza na obelezavanju praznika SFRJ i boljem infor-misan- ju sto hiljada naSih radnika na privremenom radu u Fancuskoj o zbivanjima u domovini, — u Parizu je zavrSena 7. godiSnja skupStina Saveza udruzenja jugo-slovensk- ih gradana iz cele Francuske. Dobra organizacija i prijatna atmosfera ovog, po mnogo cemu impozantnog skupa, odrzanog u neposrednoj blizini Ajfelove kule, u srcu Pariza, podstakle su prisutnog visokog funkcionera francuskog Ureda za strane radnike, 2aka Ogara, табе bivSeg De Golovog ministra, da javno oda priznanje Jugosiovenima za njihov rad, dostojanstve-n- o ponaSanje i 6vrstu povezanost sa domovinom u svim domenima. Predstavnike preko 120 klubova i Udruze-nja naSih gradana pozdravili su i otpravnik poslova ambasade SFRJ u Francuskoj ministar — savetnik Rajko Knezevic i delegat Savezne konferencije SSRNJ Milo-s- a Bojic. Odajuci priznanje i naporima francuske vlade levice na јабапји materijalne i drugs podrSke aktivnostima naSih gradana na privremenom radu u Francuskoj, oni su u svojim govorima istakli, uz ostalo, i cvrstu povezanost svih odgovarajudih organizacija u Jugoslaviji sa naSim gradanima i njihovim problemima, kao i napore koji se upravo ulazu za olakSavanje njihovog ukljudivanja u "malu privredu" u domovini i Sirenju mogucnosti za zapoSljavanje. Pruzena je, uz ostalo, i puna podrSka daljem, redovnijem izlazenju lista "Glas" i zauzet stavo potrebi kvalitetnijeg uredivanja tog lista kao organa Saveza udruzenja jugoslovenskih gradana u Francuskoj. iJISJ'lSS1 Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANAOtAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKt SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbii, Josip Kova6ic, Sianko Muzdeka, Milend Bolid, Ivica ЈигШб, Ana Durovic, Lepd Rajnovid, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovic, Ivan Ptlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato Siaus, Martin Karavanld, Paul Ku6inic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Getlach, too Bacich. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan MioSii (druSveno-polHI6k- a pltanja), Damol Phiados (d.uStvena pltanja i knjliovnost), Katarina Kostii (poezlja I aktuelne teme), Jalana Gavrilovld (llteralura I umetnost za decu), BoSko Mladonovit, Anka Nozinid. STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Qoio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanld — Stanios (Rim, Italija), Dario TapSanjl (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovid (Remscheid, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (uauka I dru§tvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I prlfie Iz Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtic, Milos Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPOR1ERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAV-IJE: M. Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extia). Sinyle copies 50 cenls. Advertising rutes on request. Socond class Mail Registration NO. 0378. "Naio novlnti" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedinl primjerak 50 ceutl. Cjene oglaba nn zahtjov "Nase novlna" su nasljednlH "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostl", "Sipskl Glasnlk", "Edlnost", "Slobodna Misao", "Pravda" i IVjihi.", I .so I "Noiodnl Glasnlk" i drugl napreunl listovi koji su mu prethodill u Sjedtujenlni Drzavan.a. fledakclja odgovara za nepotpisane mateiljale. Potpibani clancl Izrazavaju тШЈепје autora. DopisI se ne vracaju. 'V ч v "l !?', KUPITE KNJIGU "JUGOSLOVENSKI NAPREDNI POKRET U SJED. DR2AVAMA I KANADI", koja je upravo izasla iz §t ampa Cena knjige: $5.00 plus postarina. Za porudzbinu knjige obratife se na adresu: Vojin Grbic 24 Frankdale Ave. Toronto, Ont. Canada M4J 3Z9 Jedan austral ski pjevad rekao je na kanadskom radiu da je u Americi sve dobro. Sretnih li Amerikanaca! Kako je divna njihova zemlja! Ni§ta za to Sto je 12 milijuna (Hi vise nezaposleno. I to je dobrota! Taj covjek sigurno ne prati vijesti. Hi mu na umu ostaju milijarde koje Reagan trosi na naoruzavanje... Dva dana prije toga ameridka televizija CBS je prikazala mladu zenu, koja je u Macdonald restau-rant u ostavila cetvero nejake djece. Njezin muz je u zatvoru. Izgubila-j- e stan. Nestalo je hrane. $ta je drugo mogla? Vlasti su je osudile na jedanaest i po mjeseci zatvora. Djeca su data drugima da se o njima brinu. . . Dobra je Amerika. Tamo ima svega. Sud je mogao donijeti i drukdiju odluku. Mogao je, na primjer, da naredi da joj se dade stan i hrana... Da odgoji djecu... Ali to ne bi bilo dobro. To ne bi bila Amerika. Koliko je jo§ takvih sludajeva? M.N. JEDAN OD14 MILIJUNA Da li igrati lutriju? ProSlog tjedna jedna zena u provinciji Quebec dobila je prvu nagradu koja je iznosila 3 milijuna i 900 hiljada dolara. Ra6una se da je to najveca nagrada koju je dosad netko dobio na Sjeverno-ameriSko- m kontinentu. Lijepa svota. Ali Kanadani su utro§ili 14 milijuna dolara na srecke. Bilo je i nekoliko manjih nagrada. Koliko milijuna je ostalo Interprovin-cia- l Lottery Corp.? U6esnici u toj lutriji treba da pogode Sest razli6itih brojeva. Pred-sjednik korporacije je kazao da se to dogada jedan put u 14 milijuna sludajeva. Kazu da siromaSni gradani najviSe troSe na lutrije. In June, Prague, the capital city of Czechoslovakia, will host the World Assembly for Peace and Life against Nuclear War. It will be attended by more than 2,000 representatives of the whole spectrum of peace organi-zations and will unite all forces in the world which are opposed to the use of weapons of mass annihila-tion and are working to preserve peace on our planet. The constantly-growin- g world-wid- e campaign for disarmament as well as this year's Prague World Assembly are extre-mely important part of efforts to avert a catastrophe. The assembly in Prague will be a significant contri-bution to peace, to the struggle for a happy and joyful life for mankind. Czechoslovak Life |
Tags
Comments
Post a Comment for 000188