Novosti, March 10, 1945

              1i
Suboto 10 marča 1945 NOVOSTI STRANA S
Sa Sjednice Glavnog Odbora Vijeća O potrebi gradnje doma
Kanadskih Južnih Slavena u VVindsoru
IZVJEŠTAJ O RADU I ZADAĆAMA
Ovdjo donosimo vainije dijelove iz izvještaja glavnog taj-nika
na sjednici Glavnog Odbora Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena održanoj 25 Februara Izvještaj je znatno skraćen a
dio o organizacionim problemima potpuno izostavljen
OJ prošlog juna t j za vrijeme
od osam mjeseci sakupili smo u
gotovu novcu preko 230 tisuća do-lara
te 70 tona odjeće i drugog
materijala vrijednost čega prela-t- l
$100000 I'ored Vijeća pomoć
Je sabirala i HSS koja nije sa-stavni
dio Vijeća Odjeća (oko 10
tona) koju su oni sakupili uklju-čena
je u gornjoj brojci a pored
toga oni imaju i oko nekih 18 ti-suća
dalara u gotovu novcu Kad
se sve to uzme skupa što smo sa-brali
mi od Vijeća i Sto je sabrala
HSS onda izlazi da je naS narod
u Kanadi do sada doprinjeo pomoć
ito u novcu što u odjeći preko
350 tisuća dolara Ti su uspjesi
tim značajniji ako se uzme u ob-zir
da nas sviju kupa imade okj
20000 U tome je najbolji dokaz
kako na§ narod ovdje osjeća pre-ma
svojoj staroj domovini i s ko-liko
simpatija prati oslobodilačku
borbu i stvaranje nove federativ-ne
i demokratske Jugoslavije
POMOĆ DRUGIH NARODNOSTI
I ako je 95 po sto priloga došlo
od našeg naroda dobivena je po-moć
i od ostalih Kanadi jana oso-bito
u odjeći Imamo cijeli niz rad-ničkih
unija koje su doprinjele
novčane priloge a nekoje su čak
oporezovale svoje članstvo po je-dan
dolar za naš pomoćni fond
Kanadski Rusi doprinjeli su me-dikaln- ih
i bolničkih potrebština za
$5000 Braća Čehoslovaci daju 1
milijun cigareta Madjarski radnici
i farmeri dali su tonu duhana ve-like
količine odjeće 1 preko 500 do-lara
Cijeli niz crkvenih organiza-cija
prikupljale su i slale odjeću
u naše skladište u Montrealu li
Ottawe smo dobili više od 60 pa-keta
odjeće Kanadski Crveni Križ
već duže vremena ima pripremlje-no
za otpremu oveću količinu od-jeće
i 60000 paketa a iz fonda
koji će se idući mjesec sakupiti za-jedno
po Kanadskom Crvenom Kri-žu
i Canadian United AUled Relief
Fund predvidjeno je za Jugoslavi-ju
$C00000 Prema tome pomoć iz
Kanade preći će svotu od 1 mili-jun
dolara
Ovim putem želimo zahvaliti
svim pojedincima i organizacija-ma
koji su nam pomogli i pomoć
doprinjeli za nas narod a iznad
svega Kanadskom Crvenom Križu
NASK POTEŠKOĆE
U našem radu suočavali smo se
nevjerovatno vilikim poteškoćama
Najviše nam je smetalo što nismo
imali dozvole za poslovanje tj ni-smo
mogli registrirati pod War
Charities Act uslijed čega nis-mo
mogli raditi izvan kruga na-Se- g
naroda i članstva U vezi toga
poslali smo dvije delegacije u Ot-tav- vu
ali smo bili suočeni faktom
da je Canadian Friends of Yugo-slavi- a
već bila registrirana i priz-nata
kao glavna organizacija za
pomoć Jugoslaviji I 'nama nije
preostalo drugo nego priključiti se
njima i pokušati raditi zajedno
Oni pak nisu htjeli poduzimati ni-šta
prije opće kampanje a ta je
stalno odgadjana i tako smo do
danas radili koliko smo mogli sa-mi
To Sto nismo bili registrirani ne-zavisno
najviše nam je smetalo
prilikom kupovanja raznih potreb-itln- o
Kupiti se nije moglo ništa
bez odobrenja vlasti i bez dozvole
za izvoz Te dozvole morali smo
tražiti preko Canadian Friends of
Vugoslavia U tome pogledu oni
su nam zaista bili pri ruci no mi
vjerujemo da bi bili daleko bolj
proAti da smo dozvole mogli tražiti
sami izravno
TO JE KUPU ENO
Tražili smo raznovrsnu robu
brašno konzervirano meso i ribu
sapun i svakovrsnu hranu šivaće
maKne konac i igle Dozvoljeno
nam je kupiti 860 tona brašna 100
starih šivaćih mašina Zatim ove-ća
količina makarona i špageti
Data nam je bila i dozvola za ne-koliko
tona kakao i dehridiranu
supu ali je opet oduzeta nakon
smo postavili narudžbu i isplatili
18 tisuća dolara (Napomena —
Dozvola za ovu robu izdana je opet
ovih dana) Za vojničku odjeću i
cipele nismo imali velikih teškoća
ali tu je robu bila zakupila UNN-K- A
pa se moralo tražiti da pre-past
nama Nove odjeće i cipela
nismo mogli dobiti ni onda kad
smo u Montrealu našli oveće koli-činu
uz dosta povoljne uvjete
II rasno nismo kupili jer nam je
vlada iz Londona Javila da se "ne
će moći transportovati i da je bo-lje
ne kupovati ga" Makarona i
špageti smo naručili 80 tona ali
narudžbu smo povukli kad kom
panija nije mogla garantovati da
se neće pokvariti ako se odmah ne
šalje Tako je do sada stvarno kup-ljeno
samo polovna vojnička odje-ća
i obuća šivaće mašine dehridi-ran- a
supa kakao U London smo
poslali 95 hiljada za medikalne po-trebšti- ne
Jugoslavenskom Crve-nom
Križu a 60000 dolara dali
smo jos prošle godine Kanadskom
Crvenom Križu za istu svrhu
PKO ULEMI OTPREME
Najgore je to što do sada nije
bilo mogućnosti da se ništa otpre-mi
Poslali smo svega desetak to-na
odjeće našim parabrodima do
Engleske i bal jučer je došlo pi-smo
od Vukše da se ista nalazi na
putu za Jugoslaviju Preko New
Yorka poslane su bolničke potrep-štine
što su darovali Kanadski
Rusi Za brod je javljeno već ne-koliko
puta da će doći ali joS ga
nema Crveni Križ je takodjer po
kušavao stvari otpremiti preko]
Italije ali još nije ništa otišlo
Govorilo se da je glavni razlog
za to pomanjkanje brodovlja Mi
znademo da je brodovlje potreb-no
na sve rtrane za prevoz vojske
i ratnog materijala To dolazi na
prvo mjesto Ali mi smo takodjer
vidjeli da su mjeseca decembra u
Italiju došla dva broda sa hranom
za Jugoslaviju i tu iskrcani Nije
to učinjeno zato što su ti brodovi
momentalno trebali za nešto važ-nijeg
nego zato što maršal Tito
i narodne oslobodilačke vlasti nisu
pristali na uvjete koje su im po-kušali
nametnuti a to bilo protiv-no
suverenitetu naših naroda Ililo
je broda ali na putu su bila politi-čka
pitanja Nedavno je ugovor
izmedju Tita i UNRRE zaključen
pa će od sada lakše ići Zbog toga
se nadamo da će skoro otići i po-moć
koju smo prikupili mi ovdje
u Kanadi
MI I CANADIAN FHIENDS
OF YUGOSLAVIA
U posebnom izvještaju objašnje-no
je u detaljima kako i zašto smo
pristali na saradnju sa tom organi-zacijom
i zaUo smo opet s njima
prekinuli veze Ovdjo ćemo iznijeti
samo nekoliko momenata
Kao organizacija kojoj je jedi-ni
cilj pružanje pomoći našoj bra-ći
u staroj domovini mi smo
spremni saradjivati sa svima koji
se zalažu za istu ivrhu Taj nas
je princip rukovodio kad smo pris-tali
na saradnju sa Canadian
Friends of Yugoslavia premda
smo znali da je uspostavljena uz
blagoslov Fotića Imali smo tako-djer
u vidu i promjenu prilika
Medjutim pokazalo se nemoguće
s njima raditi Odgovornost za to
snosi g Rodomar koji zauzimlje
položaj "zamjenika predsjednika"
ali u njegovim je rukama sve Ne-davno
nam je predlagano da stu-pimo
u nove pregovore s njima no
naše je uvjerenje da od toga nj
bi bilo nikakve koristi dok je Ro-domar
na vodstvu
Mi smo prilikom prvih pregovo-ra
s njima tražili da se sa liste
odstrani profesora KirckjnneIa
počasnog predsjednika Srpske Na-rodne
Obrane u Kanadi koji širi
razdor medju našim iseljeništvom
napadajima na hrvatski narod da
je izdajnički Reklo nam se da
ovo nije politička nego čisto huma-nitarna
akcija i da je tu dobro do-šao
svatko tko želi pomoći Mi ni-smo
mogli vidjeti kakovu korist
može Klrckonnell doprinjeti ooj
akciji ali nismo presirali dalje
Ali kad ovaj koji rukovodi sa Ca-nadian
Friends of Yugoslaia go-vori
zašto Tito i šubaiić idu u
Moskvu tj kome je protivno pri-jateljstvo
izmedju naroda Jugosla-vije
i Sovjetske Unije onda mi ne
možemo vjerovati da takav čov-jek
ima volje i želje raditi za po-moć
našem narodu ništa više nego
za svoj vlastiti narod
Ml smo u posjedu dokumenta
koji pokazuje da su ljudi od Can
Friends of Yugoslavia još prije ne
go Je Vijeće osnovano tvrdili da
nastupaju 90 po sto našeg naroda
u Kanadi Ne znam da U to tvrde
još i danas ali je fakat da njima
danas nije prisajedinjena niti jed-na
organizacija niti Imaju jednog
našeg čovjeka u svom odboru osim
ako nisu posljednjih dana primili
Bozu Markovića i njegovo društvo
A zašto je to tako i zašto se us-kraćuje
pravo našem narodu ovdje
da sudjeluje u općim podhvatima
za pomoć svoje braće u Jugo: Javi
ji? Tko je za to više zainteresiran
od nas? U odborima i nrgamzaci
jama za pomoć drugih zemalja
pripadnici dotičnih narodnost) su
glavni oslonac To je slučaj sa Po-ljacima
Čehođlovacima Grcima i
svima drugima Svugdje 6u pored
nekoliko uglednih Kanadjana okup-ljeni
od desna do lijeva predstav
nici organizacija dotičnih narod-nosti
Samo u odboru za Jugosla-viju
ne smije biti Južnih Slavena
Taj apsurd je već došao do vrhun-ca
Mi smo pokušali da se te stva-ri
riješe na lijep način no kad ni-je
druge onda ćemo mi morati
stvar iznijeti pred kanadsku jav-nost
Sa C F Y ne želimo imati išta
zajedničkog sve dok se kod njih
ne provede temeljite promjene Mi
ali tražimo predstavništvo u Cana-dian
United Allied Relief Fund jer
smatramo da nije pravo da se bez
predstavnika naeg naroda rješa-vaju
pitanja pomoći za Jugoslavi-ju
Mi kažemo da C F Y nije ni
do sada pravilno zastupala intere-se
našeg naroda jer prema njiho-voj
vlastitoj izjavi pomoć za Ju-goslaviju
bila je predvidjena je-dan
milijun dolara a sada nam
kažu da je smanjena na C00 hilja-da
dolara
POMOĆI ĆEMO CRVENI KRIŽ
Usprkos svega toga mi ćemo
koliko nam više bude moguće po-moći
dolazeću kampanju predvo-djen- u
po Crvenom Križu No veći-na
našeg naroda su već dali svoje
priloge 1 to obilato Mi ne može-mo
sada opet od njih tražiti da se
odazovu na isti način ali ipak mo-ramo
učiniti svoj dio Mi osobito
apeliramo na one naše zemljake i
organizacije koje još nisu ništa
doprinjele niti uradile da to učine
ovom prilikom A takvih ima još
lijep broj što se nase orgainzaci-j- e
tiče naše članstvo stoji na ras-polaganju
Crvenom Križu za rad
i učinit ćemo sve što se od nas za-traži
U tome pogledu mogu oso-bito
mnogo doprinjeti naše žene
STO DALJE?
Obzirom na poteškoće koje nas
suočavaju u radu posrtati ja se da-nas
pred nas pitanje što i kako
dalje Dali prestati radom ili na-staviti
dalje usprkos sviju nepo-voljnih
okolnosti? Ili pak da tra-žimo
neki novi način i metode ra-da?
Odgovor na ta pitanje može biti
samo jedan: Mi sa radom idemo
dalje Vijeće mi ne možemo i ne
ćemo likvidirati Itadit'ćemo na isti
način kako smo radili do sada no
u isto vrijeme tražiti i noe orga
nizacione forme Da smo se na po-teškoće
osvraćali mi ne bismo po-lučili
ono što jesmo jer kroz proš-lu
godinu nismo susretali ništa
drugo nego poteškoće Mi vjeruje-mo
da ćemo i kroz iduću godinu
polučiti dobre rezultate
Kao organizacija mi možemo
imati fond za pomoć svog naroda
i u taj fond primati priloge od na-šeg
članstva To nije u protuslov-lju
sa nikakvim zakonima niti nam
tko može tražiti tako doprineseni
novac To znači da naš rad u bu-duće
trebamo bolje organizirati i
postaviti na solidniju bazu Tu je
predlog da se u buduće svaki pri-lag- ač
smatra članom Vijeća Po-moć
da se ubire mjesečno ili kako
kome prilike dopuštaju u formi
članarine
Možda se negdje kasnije bude
moglo organizirati neke odredjene
projekte Na primjer Kovačević
nam je pred odlazak iz Londona
brzojavio da je transport u Jugo-slaviji
jedan od najtežijih proble-ma
te ako ikako možemo da nas
tojimo nabavljati i slati teretne
automobile Automobila za sada ne
možemo dobiti ali nije isključeno
da ne ćemo za nekoliko mjeseci
MožJa budemo mogli učiniti nešto
i u pogledu poljoprivredne mašine-rije
i slično pa čak zauzeti se za
podizanje nekih manjih poduzeća
u Jugoslaviji kao dar svom naro-du
Možda tamo kasnije dodje na
red i osnutak kreditnih zadruga za
financiranje svega toga Jugoslavi-ji
će takodjer trebati pomoć teh-ničkog
osoblja I u vezi toga može-mo
dosta učiniti Sve pu to pitanja
sa kojima ćemo se u buduće mora-ti
više pozabaviti
dillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltClllllllltlllllllltlllM'M:itl!lllltlllllllllli
i WASHINGTON TAXI I
- c
= Hastings St and Dunlevy Ave — Vancouver BC E
E Phone: Hastings — 4100 — Hastings =
VaS stari prijatelj JIMMY 1
IIMIIIIIIMIlIlIlItllltlllHlllllllllllllllllliMIlIlIlIlIlIlIlIlIlItllllllllllltllllltltlllr
General Vladimir Velebit
šef jugoslavenske vojne misije
u Londonu
Odgovor gen Velebita
na pozdrav
OGRANKA SAVEZA KAN I- -
SKIH HRVATA IZ
MONTREALA
London 25 jan 1945
Drugu Srećku Kendi
tajniku ogranka SKH
Montreal Kanada
S naročitim zadovoljstvom pot-vrdjuje- m
prijem vašeg pisma od 8
januara 1945 s pozdravima koje
ste uputili Maršalu Josipu Brozu
Titu
Rezolucija s pozdravom Mar-šalu
Jugoslavije objavljena je pu-tem
novinske agencije TANJUG
Jugoslaviji kako bi i Maršal Tito
i narodi Jugoslavije bili upoznati
vašim plemenitim mislima i ci-ljevima
i vašim patriotskim radom
za dobrobit naše otadžbine
Narodi Jugoslavije svrstani u
redove Narodnog Oslobodilačkog
Pokreta s velikim zadovoljstvom
primaju sve pozdrave i svu moral-nu
1 materijalnu potporu koja im
dolazi sa one strane oceana od
njihove braće Oni su svijesni da
tako radeći Jugoslavenski iselje-nici
u Kanadi i po drugim kraje-vima
Zapadne Hemisfere rade ne
samo za dobro svoje stare ota-džbine
već i za dobro svoje novo
domovine za napredak sreću i
slobodu Kanade Sjedinjenih Ame-ričkih
Država i svih Udruženih
Naroda
Molim vas nastavite u tom radu
i da istrajete u borbi za načela
demokracije slobode i napretka
čija su načela glavna osnova sje-vero-američ- kih
demokracija i no-ve
demokratske federativne Jugo-slavije
Izvolite izraziti svim drugo-vima
svoj braći i sestrama moju
zahvalnost sa Iskrenim 1 bratskim
pozdravom
General Vladimir Velebit
Sef Vojne MiMje NOV Jug
u Londonu
NOVOSTI POKAZUJU
PUT K' NOVOJ
SLOBODI
St Louis Mis USA — Cije
njeno uredništvo Noosti ovih
dana ističe moja pretplata Na
temelju toga šaljem am danas
ček od $500 za obnovu novine na
iduću eodinu dana pa vas molim
šaljite mi je redovito kao i prvo
Novina me veoma zanima poto
je posjedujem više godina i vidim
da sveudilj kroči naprijed na će'u
radnog naroda ukazujući put k
napretku i novoj narodnoj slobo
di kako da se jednom za uvijek
iskopa iz spona krutoj nevolji i
uništi tlačitelja i neprijatelja čov
ječanstva — nacizam i fašizam
Dobro su naši junački narod:
u staroj domovini podigli poklič:
"Smrt fašizmu — sloboda narodu!"
Dala providnost božja da bi ra-dni
narodi svijeta našli utočišče
u slogi i jedinstvu rame uz reme
te tako dušmanin kleti neimao
snage da nas obori I da tako slo-žni
i jaki ubrzaju dolazak dana
kada će se nad velikim gosama
moći izreci riječ — Amen!
Pozdravljam moje Ličane u Ka-nadi
da stoje i da se bore rani
uz rame sa progresivnim radni-cima
i narodom Kanade i tako
doprinesu jedan dio i za slobodu
svoje stare otačbine Neka se u
svakoj prilici sjete starog Likote
popa Marka Mesića koji je istje-rao
Turke iz Like kao ito danas
Tito tjera Švabe i njihove sluge
ustaše i četnike koji htjedoše da
iz Like robinju naprave Ali im
je Tito sa svojom lozinkom ra-čune
pokvario i zato će njegovo
ime i slava u historiji neizbrisivim
slovima ostati zabilježena
Liko moja u Kanadi I Sjedinje-nim
Državama prigrlite Titovu
rečenicu: "Smrt fašizmu — slobo-da
rarodu!" i zajedničkim puteni
AVtndsor Ont — Iako smo sve
vrijeme od osnutka naših organi-zacija
osjećali potrebu da sagra-dimo
svoj dom kao središte naših
aktivnost nije se k tom pitanju
s punom odlukom ranije moglo
pruuipu radi više razloga
Prvo nije nas bilo dovoljan
broj da bi mogli steći uvjerenje
da ćemo dom moći izgraditi i
održati a mladež naša bila je još
malena te je naša novčana stra-na
bivala iscrpljivana prolaznim
neophodnim potrebama oko podr-žavanja
i razvijanja naših organi-zacija
Drugo u ovome gradu imali snu
u glavnom sve do početka rata
samo automobilsku industriju
često svedenu na 3-- 4 dana tjednog
rada
No u posljednjim godinama ra
zvila se i umnožila višestruka in
Jugoslavensko-talijans- ki odnosi
Beogradska "Borba" od 20 feb-ruara
razmatra to pitanje u slije-dećem
članku:
Godine 1941 u godini kada je
započeo veliki rat oslobodjenja ju-goslavenskih
naroda protiv njema-čkih
i talijanskih osvajača preko
500000 Jugoslavena koji su živili
u Slovenskom Primorju i u Istri
priključili su se borbi svoje braće
Ustanak Jugoslavena u tako zva-noj
Julijskoj Veneciji dokazao je
cijelom svijetu da ništa ne može
slomiti njihov slobodoljubiv dah i
njihovu odlučnu želju da žive uje-dinjeni
sa svojom braćom Najve-ći
izraz njihovih težnja je oslobo-djenj- e
skoro cijelog Slovenskog
Primorja i Istre nakon talijanske
kapitulacije formiranje dvaja
korpusa u Narodnoj oslobodilačkoj
vojsci Jugoslavije i uspostave na-rodne
vlasti na cijelom oslobodje-no- m
teritoriju
U članku se kaže da su talijan-ski
osvajači morali priznati da je
narod ustao protiv njih koji su
kroz dvadeset pet godine nastojali
da ga odnarode čije su škole bile
zabranjene kao i upotrebe mate-rinjsko- g
jezika koga su strpavali
u koncentracione logore i koga su
ubijali na hiljade i hiljade Me-djutim
Sforza i Croce pod mas-kom
demokracije i liberalisma na-stavljaju
Mussolinljevu imperijali-stičku
politiku
Članovi savezničkih misija na-stavlja
se u članku koji su proveli
neko vrijeme u Slovenskom Pri-morju
i Istri jednodušno se slažu
u svojim mišljenjima da se je
ovaj narod svojom ustrajnom bor-bom
već izjasnio za novu Jugo-slaviju
Talijanski nazovi demo-krati
žele da nametnu tom narodu
neku vrst autonomije namjesto da
priznaju sveta prava Slovenaca i
Hrvata u takozvanoj Julijskoj Ve-neciji
da se pridruže svojim suna-rodnjacima
Mi znamo iz prošlosti
sto vrijede obećanja talijanskih
imperijalista 1918 oni su došli u
Jugoslaviju kao osvajači pokriva-jući
se kukavički bijelom zastavom
i obećavajući narodu da će pošti-vati
njegove običaje i jezik Oni
su došli 1918 kako bi 1941 mogli
da nastave svojim imperijalisti-čkim
putem preko Balkana Engle-ski
pisac A J Tavlor napisao je
jedan članak u "Nevv Statesman
and Nation" u kojem ispravno ka-že
da će Italija nasilno nastaviti
svojom imperijalističkom politi-kom
u Centralnoj Europi dok god
bude držala Trst
A J Tavlor kaže nadalje da su
talijanski reakcionari potaknuti
djelomično imperijalističkim moti-vima
u svojem upornom nepopuš-tanj- u
da zadrže Trst i cijelu Ju-li
jsku Veneciju pak nastavlja:
"Ako se problem ne razmatra s
imperijalističkog gledišta tada se
može jedino da razmatra sa gledi-šta
autonomnih prava talijanskih
manjina u Slovenskom Primorju i
Julijskoj Veneciji koja su zaga-rantova- na
od strane nove jugosla-venske
države Jedinstvena borba
koju vode Slovenci Hrvati i Tali-jani
u Julijskoj Veneciji protiv za-jedničkog
neprijatelja osnov je
pravom prijateljstvu medju trima
narodima i otvara perspektive
srećnoj budućnosti Trsta i ostalih
primorskih gradova perspektive
novih bratskih odnosa izmedju Ju-goslavije
i Italije"
Odluke Krimske konferencije za-dale
su smrtni udarac špekulacija
na čelu sa našom Novosti ustraj-m- o
da budemo na vrhu pobjede
za nos i našu novu generaciju te
uopće bolju budućnost cijelog čov-ječanstva
Pozdravlja vas vaš Likota
Luka Parlch (Loro)
šuster
dustrija pa imade izgleda za veću
stabilnost radnih prilika i ekonom-skog
položaja naših radnika ovdje
nego ikada prije Pokraj toga
unijski pokret uhvatio je čvrsti
korijen u svim granama industrije
i time je dobiveno navjeće zale-dj-e
protiv diskriminacije i drugih
zala koja su nam prijetila u pro-šlosti
Dakako da još ima tragova
koji davaju povoda da neki ljudi
drže da će kad rat stane opet
doći besposlica i gladne godine
Ako bi to bilo točno onda bi bilo
bolje da se sa ratom nastavi dok
se potpuno odstrani sve one koji
spremaju takovu budućnost —
sve one koji smetaju razvitku k
boljem životu
No mi vjerujemo da demokrat-ski
narodi svijeta koji se danas
bore za bolju budućnost unatrag
ma o mogućnostima nekog rascje-pa
izmedju Velike trojice Te su
odluke isto tako pomrsile mnoge
druge planove naših neprijatelja
kod kuće i u inostranstvu Vodjc
ovih velikih sila u anti-hitlerova-čk- om frontu slobodoljubivih naro-da
ponovno su izjavili svoju odluč-nost
da nastave borbom za oslobo-djenj- e
podjarmljenih naroda Euro-pe
do konačne pobjede do potpu-nog
uništenja i zadnjeg traga fa-šizma
dok se stvarno razbiju svi
pokušaji organizovanja novih os-vajačkih
ratova pod izlikom 'inte-resa
europske zajednice' Stav na-prama
problemu ujedinjenja Ju-goslavena
iz Julijske Venecije sa
svojom braćom u novoj Jugoslavi-ji
je ispravno mjerilo talijanskog
demokratskog duha Ako napusti
sva polja priprema za osvajanje
Balkana tada će Italija jedino
moći da dokaže da se je odrekla
tradicija talijanskog imperijalizma
i da utire demokratski put tješ-njem
i prisnijem prijateljstvu s
jugoslavenskim narodima Unište-njem
barbarskog fašizma talijan-ski
će narod ujedno izvojevatl ko-načnu
pobjedu nad činiteljima
svih tragedija koje su pogodile
čovječanstvo u ovom stoljeću
DOČEK DELEGATA U
TORONTU
Toronto Ont — Na 24 i 25 fe-bruara
u Torontu su održana če-tiri
važna sastanka To jest sje-dnice
Glavnih Odbora triju brat-skih
Saveza (Saveza Kanadskih
Hrvata Saveza Kanadskih Srba
Zvezp Kanadskih Slovencev) i sje
dnica Glavnog Odbora Vijeća Ka
nadkih Južnih Slavena Oko 60
delegata i delegatica iz raznih
mjesta Kanade došlo je na ove sa
stanke Kako bi se odbornici i
delegati poslije zasjedanja malo
proveselili i sastali sa svojim pri-jateljima
mi ujedinjene žene Hr-vatice
Srpkinje i Slovenke rije-šile
smo da priredimo doček od-bornicima
i delegatima
Kaže naša poslovica: "Kad do-dj- u
gosti i domaćinu je dobro"
Tako i mi malo smo se naradile
ali zato nam nije bilo loše jer
smo se svi lijepo proveli
Prvu večer u subotu priredile
smo ples sa čajem i kolačima
Dvorana je bila puna Svak Je do-šao
da se sa svojim prijateljima
i znancima sastane A igralo se
i veselilo do pola noći Drugi dan
u nedjelju po svršetku sjednica
priredile smo zajedničku večeru
gdje smo se oprostili sa našim
gostima i poželili im sretan put
Da bi se troškovi oko ovih pri-redaba
pokrili učinile smo apel
na prisutne da nam u tome po-mognu
Odazov je bio iznad sva-kog
očekivanja kada se uzme u
obzir koliko naš narod u poslje-dnje
vrijeme daje Dobile smo
svega $23750 Od toga je utroše-no
oko čajanke i večere $9914
tako nam je čistoga ostala svota
od $13836 Ovaj novac Je nami-jenjen
za pomoć našem narodu u
starom kraju
I ako je za momenat kampanja
za pomoć našem narodu malo je-njala
mi našim radom prestati
nećemo Novac ćemo i dalje sakup-ljati
i čuvati svaku centu i prvom
prilikom zato kupiti robu ili no-vac
poslati tamo gdje je i nami-jenjen
Svima posjetiocima se najljpe
zahvaljujemo a odbornicima i de-legatima
želimo sretan povratak
u njihove kolonije
Za zajednički odbor žena
Jozefina Drašner
poći neće Naročito nazad nećo
poći demokratski narodi Kurope
na čelu sa Sovjetskim Savezom
i oni će sa puškom u ruci odstra-niti
sve koji su do sada bili glav-na
zapreka napretku života do-stojnog
čovjeku Ml takodjer dr-žimo
da i narod Kanade čiji se
sinovi isto tako danas bore za
uništenje fašizma i nepravde neće
skrštenih ruku stati i dozvoliti
povratak u gladne tridesete go-dine
Uz ovo nešto peslmizna što ga
u sebi nosimo napram stvarima
koje još danas nevaljaju mi tre-bamo
gojiti mnogo veće nade za
bolju budućnost za koju miliju-ni
danas davaju svoje živote Za
tu budućnost mnogo možemo i mi
ovdje doprinesu sa našim savje-snim
radom u tvornici uniji pro-svjetnim
i kulturnim organizaci-jama
te političkom sjedinjavanju
i zbližavanju svega demokratskog
naroda Kanade
Do danas jugoslavenske napre-dne
i demokratske organizacije do-prlno- sle
su u tom pravcu lijeni
dio u moralnom i materijalnom
pogledu Da bi u buduće dopri-nijeli
još više uputno je i potre-bno
je da si sagradimo svoj dom
Taj dom služio bi nara kao udo-bno
središte za sve naše društvene
aktivnosti pa i lične pogodnosti u
raznim životnim potrebama kao
na primjer za svadbe rodjendane
krstitke itd Općenito govoreći da
nas stojimo moralno i materijalno
oolje nego ikada prije našeg bo-ravka
ovdje i sve mogućnosti po
stoje da dom možemo lako izgra-diti
i uzdržati
Ogromna većina naših obitelji
posjeduju svoje kuće Dakako da
to ne znači mnogo No ipak to Je
jedan veliki korak naprijed kod
učvršćivanja naših ekonomskih po-ložaja
a još više u vezivanju naše
djece oko roditelja Naša nekad
nejaka mladež danas je porasla i
iz godine u godinu biva sve broj-čani- ja
što su nekada naši plesovi
i razne zabave bez mladeži davale
hladan utisak danas sa prisutno-šć-u
i pomoći mladeži sve naše
priredbe postaju življe i veselije
a u materijalnom prihodu daleko
bogatije Da bi omogućili prekinuti
tupu jednoličnost svagdanjeg ži-vota
i samim nama starijima po-treb- no
je raznolike i pametne ra-zonode
a to još daleko večma vri-jedi
za mladež Ako li joj mi to
nemognemo dati i poći joj u su-sret
da za to nadje izlaz ona će
to tražiti drugdje U tom slučaju
se može otudjiti od svega našega
društvenog života pa čak i od
samog načina života svojih vla-stitih
roditelja U takvom slučaju
neće to nama biti na ponos a ni
njima samima u korist
Zato da bi uspjeli proširiti naš
prosvjetno-kultur- ni rad i druge
dobre strane našeg društvenog ži-vota
te da bi u našoj mladeži po-budili
i učvrstili pouzdanje u nas
i naše narodne i socijalne stvari
da bi ih lakše uvjerili da se i
mi krećemo naprijed sa društve-nim
razvitkom uopće gdje će i ona
(mladež) naći nadahnuća i mo-gućnosti
za svoje mladenačke te-žnje
i želje učinili bi mnogo u
tome pravcu ako sagradimo svoj
DOM
Dom će ako ga sagradimo slu-žiti
stvarima koje su nam zajed-ničke
svima pa gdje se mi nalazi-li
Služit će općem napretku o
kojem napretku ovisi 1 boljitak
svakog pojedinca i svake obitelji
Ali dom se može graditi samo
onda ako se iznadje da nali nov-čani
doprinosi to omogućavaju
Zato da bi se omogućilo graditi
dom potreba iziskuje složnost i
potporu sviju nas
Radi toga kad vas odbor koji je
izabran za kupljenje obećanja po-sjeti
ili ako je na kojem sastanku
učinjen apel za tu svrhu nastoj-t- e
učiniti prema svojim mogućno-stima
što više obećanje
Dom nam treba to svi znamo
da li smo spremni i voljni da ga
sagradimo to treba da svi pot-krijepimo
sa obećanjima i napo-kon
prilozima
Pitanje doma pokrenuto je po
ogranicima Saveza Kanadskih Hr-vata
Saveza Kanadskih Srba i
Saveza Kanadskih Slovenaca a
ono uključuje i proteže se na sve
jugoslavenske Iseljenike koji su
voljni u tome pomagati i biti ute-meljitelji
te važne i nada sve po-trebne
ustanove
Josip lUčkL
Pretplatnice obnovi
pretplatu na
vrijeme