Nase Novine, September 08, 1982

              8-- NASE NOVINE, July 14, 1982.
"1 I 1 1
Ovaj dopis, zbog duzine, ne mozemo objaviti u jednom
izdanju "NN", te molimo naSe zemljake i prljatelje u
Argentini da nam oproste zbog toga. Istovremeno zelimo
naglasiti da demo sve materljale, za koje oni misle da su za
njih vazni i korisni, objavljivati sa ponosom i zadovoljstvom.
Urednistvo
Jugoslaveni AMEY "TRIGLAVA"
koji pripadamo zajednici od triju
generacija u Argentini osjecamo se
nerazdvojivim dijelom ove zemlje
buduci da je nasa zbog na§ih
osjecaja i nasih dozivljaja, zato sto
je domovina i nasih sinova te zato
Sto svi mi, bilo da smo ovdje rodeni
bilo da smo u inozemstvu rodeni
iako ne zaboravljamo svoje porijeklo
i gajimo svoju kulturu, ravnopravno
pripadamo argentinskoj naciji —
Republici Argentini. Zbog toga i
putem ovog proglasa zelimo objas-ni- ti
naSim sunarodnjacima koji zive
u Jugoslaviji i onima koji zive u
drugim zemljama stvarnu istinu o
izvjesnim 6injenicama sto su doista
Izoblidene i prikrivene od strane
onih koji nastoje podriavati koloni-jalisti6- ko
stanje suprotstavljajuci se
historiji.
ZEMLJOPISNO-POVIJESN- I
PREGLED
Islas Malvinas (Malvinski otoci) se nalaze
izmedu paralele 51 stepena i 54 stepena
juzne zemljopisne Sirine i izmedu meridijana
57 stepena i 62 stepena zapadne zemljopis-n- e
duzine, a udaljeni su 480 kilometara od
zapadnih vrata Magelanovog tjesnaca (Es-trec- ho
de Magallanes). Otoci pokrivaju
11.718 kvadratnih kilometara povrSme i na
njima zivi oko 1.800 stanovnika od kojih
samo su 1.400 rodeni na ovim otocima.
Arhipelag se sastoji od dva veca otoka
Soledad i Velika Malvina (Grand Malvina)
koje razdvaja tjesnac San Carlos, viSe od
stotine manjih otoka I oto6i-c- a,
te ovisnih otoka Georgias del Sur i
Sandvich del Sur. Malvinski otoci leze na
kopnenoj platformi argentinskog rubnog
mora gdje morsko ulegnuce Sto povezuje
obje obale ne premaSuje 170 metara dubine
'™-е1'1Т.ЗДУУГ-л:№-ТД- Ж
1 o
u
da
skih
MEKSIKO, 21. V (Od dopisnika Tanjuga)
— Skriveno, u sjeni rata za Falklande koji je
odvukao paznju svjetske od Srednje
Amerike, Gvatemala dozivljava genocid kakav
po intenzitetu ne pamti ova latmskoameridka
nacija. Katolidka crkva, neutralna, utjecajna
snaga ove zemlje objavila je upravo „pismo za
u kojemu jednostavno frapira po-datko- m
da je od drzavnog udara do danas, da-kle
za nepuna dva mjeseca, ubijeno 3 tisude gva-temalsk- ih
seljaka, Indiosa. To nisu ratnici usta-nicko- g
gerilskog fronta, niti vojnici rezima, ve6
seljaci, zene, djeca, starci, Indiosi sjevernih i
zapadnih oblasti Quiche, Solala
A!ta i Baja Verpaz. crkve pridruiio se
ovih dana i glas seljaka, pripadnika Patriotskog
fronta 31. sijefinja 31), koji su proJIog tje-dn- a,
gotovo oCajnidkom akcijom, naoruzani sa-mo
jednim pi§toljem zauzeli ambasadu Brazila
u Gvatemala Cityju ne bi li skrenuli paznju
rhedunarodne javnosti na ono Sto se trenutno
dogada u ovoj srednjoamerickoj zemlji.
Kronike smrti
— Vratit 6u Gvatemalcima vjeru u postojanje
ljudskih prava — uzviknuo je gromoglasno na-kon
dolaska na vlast general Efrain Rios Montt,
s balkona palade
I
ipak, sa sjevemog i s juznog ruba udubine,
padina se odmah spuSta do 1.000 metara.
Obale gotovo svih otoka su dosta razvedene
pa obiluju rtovima, zaljevima, uvalama i
drazicama; njihove plaze su niske i pjesko-vit- e.
GeoloSka struktura malvinskih otoka je
sliCna onoj strukturi Ognjene zemlje (Tierra
del Fuego) i to po svojim obalama,
tresetiStima i obilnim paSnjacima. ZemljiSte
je valovito i na njemu se izmjenjuju polja i
doline pa i omanje slatkovodne rijeke i
krSeviti brezuljci. Najveci vrh na otocima je
Independencia visok 698 metara. U zimskim
danima srednja temperature iznosi — 2,5
stepeni C, a u Ijetnim danima dostize 10
stepeni C; stupanj vlaznosti je obicno iznad
80% a brzina vjetrova koji puSe' u tim
krajevima je 30 kilometara na sat, iako dosta
puta vjetrovi dosezu do 130 kmh oni su
kratkog trajanja. GodiSnje padarine iznose
600 milimetara pa su rasporedene u toku
cijele godine; zimi obicno pada i snijeg.
Gospodarstvo otoka je u rukama engles-ko- g
poduzeca "Falkland Islands " (Thatche-ro- v
muz je mocan dioni6ar tog poduzeca)
koji posjeduje 46% najboljih zemljista, a
ostala su polja razdijeljena medu 23 posjed-nik- a
koji live u Engleskoj. Glavni proizvod
na otocima je vuna, sirovina koju donose
600.000 ovaca od kojih navedenom poduze-c- u
direktno pripadaju 300.000 grla a indirek-tn- o
joS nekoliko tisuca. Usprkos potencijal-no- j
vaznosti ribarstva i vadenja morske alge,
otocani se joS nisu prihvatili tih
grana. Nedavna ispitlvanja na morskoj
platformi koja povezuje arhipelag i kopno,
ukazala su postojanje i nafte u dnu mora.
2ivotinjski svijet obiluje raznim vrstama
kopnenih, letecih i vodenih zivotinja; od
onih posljednjih prevladavaju perajarl vodo-zemn- og
zivota kao na primjer:
morski lav, morski slon, pjegavi tuljan i
tuljan (foka). Od kopnenih zivotinja najobic-nij- e
su lisica, kunic i guanako (prezivafi
srodan lami) koji potjeCe iz Patagonije.
Najnovija povijesna istrazivanja utvrduju
SE
Katolidka crkva Gvatemale objavila „pismo za kojemu
navodi podatak je za nepuna dva mjeseca ubijeno tri tisuce gvatemal- -
seljaka, Indiosa
javnosti
razmisljanje"
Chimaltenango,
Optuzbi
(FP
pozdravljajudi predsjedniike
gospodar-ski- h
patagonski
okupljenu masu koja je slavila kraj stahovlade
generala Lucasa Garcije. „Na vlast me nisu
doveli ni glasovi birada ni oruzja vec" bozja vo-Ija- ",
rekao je tada Rios Montt. Prvu recenicu
pobile su rezimske trupe tjedan dana poslije
udara — 30. ozujka sravnivJi sa zemljom selo
Pajujil u oblasti Solola i zatrpavSi buldozerima
oko 60 mrtvih i ranjenih Indiosa. Istina je da
Riosa Montta na vlast nije doveo bog, vec"
Pentagon pise meksifiki list „Unamasuno" po-zivaju- di
se na amerifike vojne krugove. Srednjo-amerid- ki
analitidari, politic ki i diplomatski
krugovi u ovom dijelu svijeta, takoder se slazu
da je driavni udar od 23. ozujka u .Gvatemali
bio detaljno razraden i dogovoren, §to potvrdu-j- e
da je general Lucas kojeg je duvala najjaca
srednjoamericka armija oboren bez kapi proli-ven- e
krvi.
Vrlo brzo su iz Gvatemale pofiele pristizati
„stare" vijesti; genocid se ponavlja, konstanti-r- a
meksicka Jtampadodajudi daje kronika smrti
sada jo§ teza. Mjesec dana nakon dolaska na
vlast, novi je re2im uputio odred „kaibilosa",
specijalno pripremljenih krstaSkih trupa u mje-sto
Josef inos, u zapadnu oblast Libertad. Vojni-c- f
su strijeljali 100 potomaka Maja, zbog sumnji
da su njihovi sinovi i rodaci priSli genii.
Poiletkom svibnja ovdaSnja je Stampa objavila
stravicnu vijest o pokolju 500 seljaka u jednom
danu u oblasti Pajaritos u sjevernoj provinciji
da je f irentinski moreplovac Amerlco Vespu-ci- o
otkrivac Malvinskih otoka. Argentinski
inzenjer Nicanor Alurralde, pravi б!ап Zavo-d- a
za Islas Malvinas i argentinske juzne
zemlje, analizirao je pomorsku kartu treceg
Vespuciovog putovanja 1501. godine te,
usporedujuci mjerenja zemljopisne duzine i
ondaSnji naziv vjetrova, doSao je do zakljuc-k- a
da doSavSi Vespuclo do paralele 52
stepena nasuprot Magaljanova tjesnaca, koji
tada jos nije bio otkriven, njega je strahovita
oluja izbacila prema istoku Sto mu je
omogucilo da prvi put opazi otoke. U svojoj
pripovijesti ovog dogadaja, Vespucio kaze:
"U sred bure smo mogll opazlti 17. aprila
jednu novu zemlju pa smo obiSli oko 20 liga
(liga je 3 milje) te smo naiSli na uzburkanu
obalu gdje nismo vidjeli ni jednu luku niti
jednog dovjeka, a sve mislim zbog nesnosne
studeni koju inace nitko od naSe posade nije
mogao ni sprijeiiti ni podnijeti". Podaci o
geografskom polozaju, udaljenosti obale i
povrsine opazene zemlje, upravo se poduda-raj- u
s juznoistofinim dijelom Malvinskih
otoka.
Dvadeset godina kasnije Spanjolski po-mors- ki
pilot Estaban Gomez koji je sudjelo-va- o
u ekspediciji Magaljanesa, nakon otkri-6- a
prolaza dezertirao je i vratio se u
Spanjolsku preko Atlantskog oceana pa,
trazeci Tr dobre nade on je opazio otoke i
odprilike ih odredio. Pomocu njegovog
izvjeStaja Portugalac Diego Rivero, kartograf
kralja Karla V, izradio je 1527. godine
"Univerzalnu kartu koja sadrzi sve Sto se
novog svijeta do sada otkrilo" te na njoj
smjeSta otoke pod imenom Gomezova
broda, San Anton. Jedna kopija ove Riverove
zemljopisne karte Suva se u knjiznici u
Weimar (DR Njemafika).
Takozvani otoci Sanson (zbog izoblicene
grafije San Anton) i De los Patos, na
zemljopisnoj karti Alonsa de Santa Krusa
(Alonso de Santa Cruz), ne mogu biti drugo
nego otoci Malvinas.
Englezi pripisuju otkrice Dzonu Deivisu
(John Davis) koji je plovio uz patagonske
obale tamo oko 1592. godine. U historiji
Davisa, koju je napisao Dion Dzein (John
Jane), ne odreduje se ni zemljopisna Sirina
niti se daju nazivi geografskih mjesta. Valjda
je izvjeStaj o otkricu baziran na geografskoj
karti otoka koju je izradio Santa Cruz, dakle
ne moze se uzeti u obzir.
1594. godine je do juznoameriCkih obala
GVATEMALA D02IVLJAVA GENOCID KAKAV NE PAMTI
razmisljanje"
u
Quiche. Gotovo da ne prode dan da meksicki
listovi ne objave neku vijest o masovnim uboj-stvim- s
medu gvatemalskim Indiosima.
Prasina u oci
medunarodnoj
U srednjoameridkim politidkim kugovima
smatra se sigurnim obnavljanje ameri6ke vojne
pomocl Gvatemali, svojedobno uskradene
(1978. godine) zbog nevidene svireposti rezima
Lucasa je trenutno pozorni-c- a
jednog od najbolje organiziranih najmasov-nij-e
podrzanih revolucija u ovom dijelu svijeta.
Cetiri odnedavno ujedinjene gerilske grupacije,
Revolucionarna vojska siromaJnih (EGP) prije
svih, su dodi do Indiosa zadobiti,
prvi u Latlnskoj Americi, povjerenje podrSku
te etnidke grupacije. Iako najmodnija u ovom
dijelu svijeta (25 tisuda do zuba naoruiamh
ljudi najjade zrakoplovne snage u
1 I
doplovila neka druga engleska ekspedicija
pod vodstvom Hoklnsa (Hawkins) pa je na
po6etku februara opazio zemlje koje je zbog
slicnosti zamijenio s otocima Malvinas. No
pojedinosti njegovog pricanja o putovanju
kao na primjer navod da "ova zemlja ima
lijep izgled naseljena je" "vidjeli smo na
polju zajednidke vatre ali nismo mogli
pristupiti da razgovaramo s Ijudima", kad
stvarno otoci nisu blli naseljeni, vode do
zakljucka da je to zapravo bilo neko mjesto
na kopnu. Pa ni ondaSnja nije
prihvatila ta pretpostavljena otkrida.
Nizozemski pomorac Sebald de Weert
pouzdano je opazio otoke 1600.
naSao ih je puste. Nazvao ih je novim
imenom Sebaldinas (Hi Sjebaldes) te je u
ondaSnjoj kartografiji taj njihov novi naziv
zamijenio ime Sanson kao Sto su ih zvali
Spanjolski pomorski istrazivafii. Novi naziv
se zadrzao u toku Sitavog 17. stoljeca i sve
do sredine 18. stoljeca.
28. januara 1690. godine engleski more-plovac
John preplovio je tjesnac Sto
odvaja oba veca otoka; torn prolazu je dao
ime Falkland u spomen na svoga pokrovite-Ij- a
lorda Falklanda, pa taj naziv se kasnije
raSirio na sav arhipelag.
Francuski lovci na kitove робеИ su
obilaziti otoke vec 1701. pa su im dali ime
Malouines (Spanjolski Maluinas) spominju- -
ci tako luku Saint-Mal- o iz koje su oni
potjecali. 1764. godine je francuski pomorac
Louis Bougainville (c.Luj Buganvil) postavio
faktoriju San Luis na istofinom otoku
Soledad. Iduce godine je engleski pomorac
Byron (fi.Baieren) osnovao luku Egmont na
zapadnom otoku. Prema oStrom prosvjedu
Spanjolske koja je zahtijevala otoke buduci
da su bili Spanjolske svojine, Francuska je
odmah prihvatila napuStanje otoka pa je
tada francuski kralj povjerio Bougainvillu
zadatak da izvrSi predaju luke San Luis
Spanjolskom predstavniku kapetanu bojnog
broda Felipeu Ruizu Puenteu, ali pod
uvjetom da mu se ekonomski nadoknade
izvrSene investicije na otocima. Ustupanje
vlasniStva se obavilo 1. aprila 1767. Zatim
Ruiz Puente izgraduje luku Puerto Soledad
te nakon toga je imenovan guvernerom
Malvinskih otoka pa on neposredno organi-zir- a
ekspediciju protiv engleske faktorije i
primora Engleze da napuste mjesto.
(NASTAVLJA SE)
.,A,£SSSA #ЈС0&ј¥1#У# &#&№&!4јЈ&ЛЛ4'Л. Ф4Ј&#&£'Г,%!М&&' .
Gvatemalski Indiosi vjednoj borbi za zivot
javnosti
Garcie. Gvatemala
i
uspjele i
i
i Srednjoj
i i
kartografija
godine i
Strong
Americi), gvatemalska armija ne moze
uguSiti plamen ustanka, 5to ozbiljno zabrinjava
Washington. Zbog toga je — ocjenjuju analitida-r- i
— nuino bilo uklanjanje Lucasa Garcije i stva-ranj- e
privida demokratizacije Gvatemale uz za-drzava- nje rukovodede uloge armije. Dogadaji
koji su ubrzo po formalnoj smjeni u Gvatemala
Cityju uslijedili potvrduju da se radi o manevru,
bacanju praSine u odi medunarodnoj javnosti.
Ne sludajno, sluzbeni je Meksiko krajnje uzdrza-n- o
primio vijest o obaranju Lucasa, izrazavajudi
dak zaljenje zbog prekidanja demokratskog pro-ces- a
najavljenog prethodno odrzamm predsjed-nidki- m izborima.
Upravo stizu vijesti iz Gvatemale o pnpremi
formalne institucionalizacije vlasti Riosa Mon-tta,
koji treba da bude proglaSen predsjedmkom
Gvatemale, premda je osobno najav'jivao skore
izbore u ovoj zemlji. Bit de to 14. vojni rezim
koji u posljednjih 25 godina pise tragicnu povi-je- st
te latinskoamendke zemlje, ovaj put, medu-tim- ,
nepovratno uskovitlane narodnim ustan- -
kom. Dusan DAKOVIC