Nase Novine, November 25, 1981

              ,-- IV" V, '!
2-- NASENJDVINE; October И 3981
:)
DR MIRKO MARKOVIC c
Pokoljenje kome pripadam
sa jezom se sje6a godina
koje su prethodile II svjet-sko- m
ratu, godina kada je
mahnitao bivSi moler i kaplar
— zvani Hitler. Ta njegova
pomahnitalost, koju je
podgrijavao krupni kapital,
onih godina uskovitlala je
svjetsku javnost jer je dola-zil- a
iz privredno najrazvije-nij- e
zemlje Evrope — iz
NjemaCke.
Otvarajudi 1941. godine
svjetski rat, njemafiki imperi-jaliza- m
je zaprijetio cijelom
Covjecanstvu crnom kugom
faSizma. Antihitlerovska
koalicija na 6elu sa Sovjet-ski- m
Savezom spasla je
covje6anstvo od faSistiCkog
ropstva, ali po cijeni od
pedesetak mlliona poginulih
u toku 6etvorogogiSnjih
krvavih borbi. Sovjetski
Savez je primio na sebe
glavni udar — tri fietvrtine
njemacke ratne maSine, koju
je cetiri godine lomio i
salomio, sve dok je nije
dokusurio zajedno s Hitle-ro- m
i to u njegovom brlogu u
Berlinu.
ZaSto treba podsjedati na
te i sli6ne istorijske istine?
Radi пабе bududnosti, jer se
"istorija ponavlja", premda u
drugoj zemlji i sa drugim
akterima U danaSnje vrijeme
epicentar opasnosti po
svjetski mir premjestio se u
USA, tj. u privredno najrazvi-jenij- oj
zemlji kapitalizma. U
toliko je opasnost po
svjetski mir veca.
Kao Sto je prije pola vijeka
njemafiki imperijalizam,
njemafiki krupni kapital —
preko Hitlera i raznih
gebelsa, naoruzavaju6i se
do zuba, plaSio narode i
drzave "sovjetskom opas-noScu- ", "komunistiCkom
opasnoS6u", isto to danas
cini pretsjednik Reagan i
razni hejgi.
. PlaSeci svijet "sovjetskom
opasnoS6u" — koja ne
postoji — Reagan (pored
ostalih avantura) potpisuje
m J§
naredbu o proizvodnji
neutronskog oruzja — danas
najstraSnije vrste atomskog
oruzja... Po ocjeni zapadnih
specijalista, pri upotrebi
relativno slabog neutron-skog
naboja (bombe ili
topovske granate) od 1
kilotona, bi6e razorena sva
.postrojenja u radiusu od
150-30- 0 metara udaljenosti
od epicentraeksplozije; ljudi
u skloniStima izginuce svi u
radiusu do 800 metara od
epicentra, dok ce sve zivo
biti smrtonosno оггабепо u
radiusu do 1,6 kilometra od
epicentra eksplozije. I na
ve6im rastojanjima zivi
organizmi dobi6etoliku dozu
(Nastavak sa st. 1)
ve politike u mnogim grado-vim- a
Egipta u koje je vojska
nemilosrdno pucala.
Medu prvima na sahranu
do§ao je izraelski premijer
Manechem Begin sa kojim je
podpredsednik Egipta i vero-vatn- o
budu6i predsednik
Hosni Mubarak najavio
sastanak u roku tri nedelje.
Hosni Mubarak trudi se da
pokaze da бе on nepokole-biv- o
nastaviti put Anvara
Sadata, bez obzira na pro-tes- te
i nezadovoljstvo drugih
arapskih zemalja kao i samih
Egipcana.
Na drugoj strani, ameriCka
vlada je iskoristila zakletve i
obecanja Mubaraka i najavila
da 6e naoruzati Sudan i
Egipat "preko noci" a ujedno
i vojne manevre "Sjajna
zvezda" (Bright Star), gde 6e
biti uklju6ene egipatske i sudanske vojne snage, na
granici prema Libiji, u
trajanju od 9. novembra do
6. decembra. Ovim mane-vrim- a
Reaganova vlada ima
nameru da zastraSi arapske
zemlje koje ne odobravaju
njenu politiku na Srednjem
Istoku.
Ironija usmrcivanja Sadata
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416)961-801- 8
IZDAVACK! SAVET: Miles' Grubid, Voin Grbid, Josip Kovaiid,
Stanko Mutdeka, Milena Botid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnov6, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan
Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Bota Pavletid,
Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid,
Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchm, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni
u'ednik), Stjepan Mioiid (drustveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades
(drustena pitanja i knjizevnost), Katarma Kostii (poezija i aktuelne
terne), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Notinid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Starievid
(Los Angeles), Miroslav Blaievii (Chicago), Boto Spacec (New York),
Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi),
Anton Kostelac (reportaie i рпбе iz useleniKog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii,
Petar Kurtid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bod, 6, Aron Koen, Jordan Vasilievid IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasilevid - Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godisnje;
pojedinl primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Nase novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su prethodili listovj
"Novosti", "Srpski Glasmk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i
"Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih llstova koji su
mu prethodili u Sjedinjenim Drzavama.
zrafienja, koja neminovno
izaziva bolest ozrafienosti...
Prednosti koje daje neu-trans- ko
oruzje u borbi s
protivnikom koji nema
atomsko oruzje, ргМабпо je
za pentagonske stratege, jer
dovodi do potpunog uni-Sten- ja
ljudi i osvajanja
njihovog imetka i bogatstva.
Pa'zar to nije ideja атепб-ko- g
imperijalizma!
Glupo bi bilo misliti da
sumanuta politika Rea-gano- ve
administracije ne
nosi sa sobom akutnu
opasnost svjetskom miru, tj.
6ovje6anstvu. Ta opasnost
visi nad glavama svih naroda
i protiv nje se treba boriti.
lezi u tome Sto ga nisu ubili
Palestinci, niti oni arapski
krugovi protiv kojih je on
vodio nepomirljivu borbu u
zadnjih nekoliko godina,
nego baS oni koji su mu
pomagali dase obrafcuna sa
nezadovoljnim Egip6anima,
Naserovim sledbenicima i
levoorijentisanim snagama.
Sa svojom politikom
prema Izraelu i Americi,
Nasar je izdao ne samo nade
Palestinaca nego i interese
drugih arapskih zemalja, pa
бак i onih koje su veoma
bliske i sluze aktivno
атепбкој spoljnoj politici.
U poslednje vreme Sadat
se naroftito trudio da pokaze privrzenost атепбкој
politici na Srednjem Istoku,
ne samo gostoprimstvom
prognanom iranskom Sahu,
nego i masovnim hapSe-njim-a
Egipadana. Naredio je
da se hapSe svi za koje se
sumnja da su njegovi protiv-nic- i.
IzjavivSi novlnarima da
oni nemaju pravo postavljati
pitanja o njegovoj politici,
Sadat je umiSljao sebe u
faraonskoj ulozi. UhapSeno
je preko tri hiljade osoba,
proterani su neki strani.
(zapadni) novinari, zatvoren
je patrijarh, zabranjene su
mnoge koptske i musli-mans- ke organ izacije,
zaveden je rezim u kojem
samo Sadatovi ljudi mogu
davati dozvole za vrSenje
religijskih obreda, stavaljeno
je pod drzavnu kontrolu
preko 40 hiljada dzamija,
zabranjeni su neki listovi i
zatvoreni urednici.
Jedna od Sadatovih
odluka je da "DruStvo arap-sko-sovjetsk- og
prijatelj-stva- ",
na 6ijem se бе1и
nalazio bivSi zamenik premi-jer- a,
u vreme predsednika
Nasera, Mohamed Abdel
Salem El Zajat stavi van
zakona.
El Zajat je uhapSen pod
optuzbom da je predvodio
grupu od 23
. protivnika
rezima. Posle objavljene
vesti o hapSenju El Zajata,.
egipatska vlada proterala je
iz zemlje sovjetskog amba-sador- a
sa Sest diplomata i
viSe od sedam stotina
sovjetskim strudnjaka koji
su radili u Egiptu.
Hosni Murabak dao je
izjavu izraelskim novinarima
VANCOUVER, BRITISH COLUMBIA ,
BAMKET-PLE- S
PROSLAVA 50-GODlSNJ- ICE "NASlH NOVINA"
Subotu 14. novembra, 1981 godine
RUSKOM NARODNOM DOMU
600 Campbell Avenue
U kulturnom programu u6estvuje:
Grupa tamburaSa Jugoslavenskog Penzioners-ko- g Kluba.
'ебега po nase doma6u: Sarma, бипка,
kokoSevina i drugo.
Po6etak: ve6era 6 sati pies 9 sati.
Za pies svira populama Slovenska orkestra.
Glavni gost i govornik Stjepan MioSi6,
dugogodiSnji urednik "NaSih novina".
Ulaznina $8.00 po osobi, djeca ispod 12 godina
$3.00.
Pozivlju se Citaoci i svi ostali prijatelji novina
Vancouvera i okolice da svi dodu ovu ve6er da
zajedni6ki dostojno obiljezimo 50-obljetn- icu izlazenja пабе napredne Stampe u ovoj zemlji.
Nabavite ulaznice na vrijeme i dovedite svoje
prijatelje sa sobom.
SVIDOBRODOSLI!
Odborzaproslavu
50-godisnj- ice
da6e on nastaviti Sadatovim
putem. Zapad je zadovoljan
sa ovim ali nepoverenje i
dalje ostaje ne u njega, nego
u njegovu snagu da se odrzi
na vlasti. Neki arapski
drzavnici бекаји da prode
april idu6e godine, kada
Egipat, prema ugovoru,
treba da dobije od Izraela
okupiranu teritoriju Sinaj-sko- g
poluostrva, pa da vide
kuda бе po6i Murabak i da
prema tome odrede svoje
odnose. Njih je ve6 pretekla
атепбка vlada sa svojom
CIA sluzbom.
Od svih arapskih zemalja
samo dve su na pogreb
poslale svoje predsednike:
Sudan i Somalija.
U Kuwaitu su ve6 8.
oktobradali zvani6ni komen-ta- r
i izrazili nadu da бе
"arapskasolidarnost, koju je
Sadat razbio u parampa6ad,
ponovo biti uspostavljena
posle njegove smrti".
Novine u Ujedinjenim
arapski m emiratima pozvale
su Egipat "da zajedno sa
ostalim arapskim zemljama,
" iskoristi smrt Sadata u cilju
uspostavljanja novih medu-sobni- h odnosa."
U Bejrutu list "al-Liw- a"
pise da je "sad pitanje побе
li Egipat, koji je bio isklju6en
iz Arapske lige, sudelovati
na Arapskom samitu, koji se
odrzava u Maroku 25.
novembra."
Da li ce Egipat na6i svoje
mesto medu arapskim
zemljama ili 6e i dalje i6i na
riku ameri6kim uljnim
kompanijama, koje razje-dinjenje- m
arapskih zemalja
diktiraju ekonomsku politiku
celog zapadnog sveta.poka-zad-e bliska buducnost
mozda preko Hosni Mura-bak- a. Jer Sadat je pokazao
da na Srednjem Istoku o
istorijskim dogadajima (bar
neko vreme) moze da odlu-биј- е
jedan 6ovek.
Ako je Sadat mogao
okrenuti leda politici svoga
prethodnika Nasera i drugih
arapskih zemalja, za5to to ne
bi mogao Sadatovoj politici
u6initi i Hosni Murabak?
Sudenje
usta§ama u
Australiji
Sydney, Australia — U okrui-no- m
kriminalistiCkom sudu u Sud-ney- u
pofielo je sudenje grupi od
trinaest pripadnika organizacije
neprijateljski raspolozene jugosla-vensk- e
emigracije u Australiji. Pred
sucem Torijem optuzeni odgo-varaj- u
po zakonu koji se odnosi na
aktivnost ili namjeru da se u jednoj
zemlji priprema ili provodi krimi-naln- a
aktivnost protiv druge
zemlje.
Drzavni tuzilac Barcet navodi u
optuznici da je grupa od trinaesto-ric- e
sada optuzenih uhvacena 2.
septembra 1978. godine u Sumu
kod mjesta Idna, na jugu austral-sk- e
savezne drzave Novi Juzni
Wels, usred vojne aktivnosti.
Optuzeni su, naime, bili naoruzani
do zuba, u kolima parkiranim u
njihovoj blizini takoder je bio Citav
arsenal, a vojnom vjeibom je
rukovodio izvjesni Jure Marie, sada
prooptuzeni.
U . australskoj javnosti vlada
veliko zanimanje za taj proces, s
obzirom na nedavnu presudu
ustaSkim teroristima kada su za
pokuSaj sabotaze na sidnejskom
vodovodu i prijetnju bomabama
jugoslavenskim organizacijama,
optuzeni dobili drastiine kazne. O
zanimanju svjedofii veliki publicitet
u Stampi, na radiju i televiziji.
Обекије se da 6e sudenje, na kome
se optuzeni brane iz slobode,
trajati tri mjeseca.
DRZAVNI NOVACZA
PRIVATNEPROJEKTE
Torontski list The Globe
and Mail se priprema da
stampa posebno izdanje za
istocni dio Kanade. To
izdanje stampat ce se u
gradu Moncton (provincija
New Brunswick), gdje ce se
podici nova stamparija. Za tu
svrhu federalna vlada ce
darovati 502 hiljade dolara.
Provincija New Brunswick ce
pozajmiti 937 hiljada.
PRODAJAZITA
Prema upravo zaklju-ceno- m
sporazumu izmedu
Sovjetskog Saveza i Sjed.
Drzava, americke isporuke
zita iduce godine iznosit ce
23 miliona tona.
To je sluzbeno saopceno u
Washingtonu.