000508 |
Previous | 20 of 24 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
(I'J --- J' I I, ,jl lit ' ~ tV' f " 4 4 viJI
f'l ._ .л r ГЛ si' ч 4 r- -" _ (
1 t i i, c ;
-- llfv
2-0- NASE NOVINE, December 16,1981
Covjek je odavno pozhavao i upotrebljavao naftu, cak
ju je i pnmitivno preradivao Prvi put se spominje pnjo cetin
tisucljeca Vec su se stan Kinezi njome konstili u medicinske
svrhe Konstili su je i stan Egipcani i Fenicani No, industnj
sko iskonstavanje nafte pocelo je u proslom stoljecu U ko-lovo- zu
1859 godine u Pennsylvaniji, u SAD nastala je prva
busotina Dogodilo se to slucajno, onako kako se to cesto
i dogada Dva covjeka - 40-godis- nji nezaposleni zeljezni
cki kondukter Edwin Drake i njegov suradnik 47 godisnji Wil-liam
Smith kopali su kraj Titusvillea na povrsini jeftino gonvo
za petrolejske svjetiljke Mister Smith ispricao je zgode o
nastanku prve busotine nekom novinaru dvadesetak godina
kasnije kad je vec prerada nafte poprimila siroke razmjere
Busilicom dugom 50 stopa busio je nekoliko dana, od 9 do
12 kolovoza 1859 kada se u 4 sata poslie podne zbio
radosni dogadaj - iznenada je Smith na orudu otkno kap
Ijice nafte
U knjizi ' Dodoh, vidjeh, zapisah Martina Weina o tome
citamo
Pnsutni su bill mister Drake i mnostvo Ijudi Iznenada
sam otkno na orudu kapljice nafte Neprestano bam proma
trao busotinu, u kojoj je bilo vode do oko cetin slope iznad
povrsine zemlje Po prilici pet mmuta poslije zamijetio sam
da se nafta dize Eto pogledajte1, doviknuh mister Drakeu
Sto kazete sada?i On je pogledao u cijev i zapitao Sto
je to"' To je vas imetaki odgovono sam
On je zapovjedio Prestanite busitii Izvaclite orude1 Da
sam drzao da bi bilo bolje kad bismo busih dalje Ah on nije
dopustio Prestali smo, dakle, i izvadili svrdlo U blizmi je
lezala kratka tanka cijev od oko tn palca U jedan sam otvor
cijevi utjerao neki kolac i spustio je u naftu Bilo ga je vise
od pola galona Iscrpio sam naftu sto sam brze mogao
Iduceg ponedjeljka dobio je mister Drake u Titusvilleu
cijev od pokositrena lima dugu oko 25 stopa Dobili smo i
onakvu malu sisaljku kakva u кисатз sluzi za crpljenje pitke
vode Onda smo u busotinu spustili cijevi i stall sisaljku po-kreta- ti
rukom Neka nam je stara bacva posluzila kao petro
lejski tank Tako smo svaki dan izvadili osam do devet ba-cav- a
Iz bacve smo vadih naftu kao i dosad, vjedncama i
nalyevali je u limenke
Nafta je kasnije otknvena u Rusiji, Rumunjskoj, Venezueli
i Indbneziji, zatim na Bliskom istoku i u Africi, u sibirskom
dijelu Sovjetskog Saveza i drugdje Od prve busotine do
danas protzvodnja nafte stalno je i naglo rasla Godine 1860
proizvedeno je 70 tisuca tona, 1900 vec 21 mihjun tona U
1960 biljezimo prekoracenje milijardu tona, a u 1975 dosti-z- e
2,7 milijardi tona
I
1I
II
I
I
t
&-- &'
F
Di u n e I rectors
F. Sargent
James Sargent
21 North Court Street
Telephone 345-535- 1
Thunder Bay, Ontario
Buduci da je do razvoja konstenja nafte u vrijeme
vec vrlo razvijenog kapitala, stvoreni su snazni koncerni koji
su se bezobzirno bonli za trzista i koncesije Zrtve su cesto
bile slabe zemlje s bogatim nalazistima nafte koje su se
nasle pod vlascu stranog kapitala
Na podrucju nase zemlje nafta je takoder odavno po-zna- ta 0 Medimurju, gdje se sredmom proslog stoljeca do
bivala rudarenjem, nesistematska istrazivanja obavljana su
do prvog svjetskog rata pa je do 1918 dobiveno 7000 tona
a samo 1940 gotovo 8000 tona Sistematska istrazivanja po cela su nakon drugog svjetskog rata pa su otknvena zna
cajna nalazista u Slavoniji, Podravini, Vojvodmi U novije
vrijeme pnslo se ispitivanju podmorja Dadrana gdje, kako
pretpostavljaju strucnjaci, ima znacajnih kohcina nafte i pli
na All, potrosnja je znatno veca od proizvodnje te smo joc
uvijek jedna od onih zemalja koje odvajaju mnogo deviza
za kupnju uvozne nafte
Smatra se da bi se naftni izvon mogli, uz sadasnju po
trosnju, iscrpsti za pedesetak godina Hoce li nova na'azisn
u udaljenim krajevima svijeta (sjeverni Sibir, sjeverna Aljn
ska i Kanada) i po uvjetima za eksploataciju ne bas idealnim
sto promijeniti7
Strucnjaci kazu da je, zbog ekonomsko-pohticki- h odnos.i
u suvremenom svijetu pouzdano samo jedno vrijeme jeftine
nafte nikad se vise vratiti' A zamjena nafte drugim
energetskim'izvonma zasad je stvar buducnosti All buduc
nosti za koju se treba pripremiti
POVRATAK U KAMENO DOBA
FLYNDEFIS - Crupa Danaca odlucila je ostaviti sve blagodati W
tivihzarije i ratiti se zivotu kakav je vladao, barem kako danas j
M mislimo, prije pet tisuca godina. Takvo prethistorijsko selo osva- - W
Ћ nulo )e nedaleko od mjesta Flynders na otoku Jyllandu kuce od u
{ piuca i slame, kameno oru?je i orude, pnrodna hrana btanovniti ))
j tog -- kamenog doba kazu da ne zale za atomskim dobom i da
su sretm.
r a
Frank
L
doslo
nece
ADRESE JUGOSLAVENSKIH
KONZULATA I AMBASADA
UUSAIKANADI
Embassy of SFR Yugoslavia
17 Blackburn Ave.
Ottawa, Ontario
Canada
Yugoslav Consulate General
377SpadinaRd.
Toronto, Ontario,
Canada
Consulate General
of SFRJ
1237 Burrard Street
Vancouver, B.C.
V7X1M9
Yugoslav Embassy
2410 California St., N.W.
Washington, D.C
Yugoslav Consulate General
1919 Sacramento St.
San Francisco, Calif. 94109
Yugoslav Consulate General
488 Madison Ave (19th floor)
New York, N.Y. 10022
Yugoslav Consulate General
307 N. Michigan Ave
Chicago, III 60601
Yugoslav Consulate General
Penthouse Apartments
625 Stanwix St., Room 1605
Pittsburgh, Pa. 15222
Yugoslav Consulate
Park Centre, Suite 4 R
1700E 13th St
Cleveland, Ohio 44114
100GOLOVA?
Mladi kanadski hokejas Wayne
Gnetzky (igra za Edmonton) je
postigao31 gol u 30 utakmica. Prvi
je u golovima i "asistima"
Neki su toliko oduSevljem njego-vo- m
igrom da kazu da ce on do
kraja sezone postici 100 golova.
To su hjepe zelje.
® I Berg u vojsku
STOCKHOLM - Predsjed-nl-k
Sresportskog saveza Sved-sk- e
favno fe pozvao Вјбгпа
Borga da nastupl u viSemjesed-n- u obavezu u vojscl svoje do-movl- ne.
Svedski tenisad. jed&n lzme-d- u
najboljih na svijetu vec ne-koliko
godina, sada zivi u Mon-te
Carlu.'glavnom gradu drzavi-c- e
Monako navodno da bi tzbje-ga- o
vehke poreske obaveze u
Svedskoj
U
I
I
1
Si
4I
I
,
I
I
4T I Sluzitesekodonih S
kojioglasujuu"NN" 1
Bolesno debeli
Ovih se dana opet oglaslo s~vi-cars- ki profesorJean Ziegler, is-takn- uti
sociolog, specialist za
pitanja zemalja u razvoju Kao
l u svojoj knjizi -- Niska ruka
nad Afrikom- - (1978) Ziegler
objavljuje cijeh niz zammljivih
podataka o 'Superpotrosnju u
mdustrijski razvijemm zemlja-m-a
Svoj najnoviji tekst Ziegler
pocmje slijedecim rijecima
Dok u zemljama u razvoju sva-ko- g dana umire vise od deset
tisuca muskaraca, zena i diece
od gladi, dotle u mdustrijski ra-vieni- m zemljama dramaticno
raste broj oboljehh od prevehke
potrosne hrane- -
Ziegler smatra na temelju
dugogodisnjih proucavanja, da
bi sadasnja poloprivredna pro-nvodn- ja
u svijetu mogla s lako-to- m prehranjivati oko 12 mili-jardi
Ijudi Sama proizvodnja zi-tari- ca tolika je danas u svijetu
da bi pravilnom raspodjeloni
mogla osigurati svakodnevno
oko tn tisuce kalonja No, od
milijardu i po tona zitarica pro-lzvede- mh
u 1980 godmi u svije-tu
oko 500 milijuna tona potro-sen- o
je kao hrana za stoku, pr-venstve- no
u velikim multma-clonalni- m kompamjama koje
proizvode meso za trziste
Preveliku potrosnju mesa u
mdustrijski razvijemm zemlja-ma
Ziegler smatra skandaloz-nom-,
pa navodi pnmjer pro-sjecn- og Francuza koji godisnje
potrosi 212 franaka za kruh, 542
franka za povrce, 399 franaka
za voce, 89 franaka za jaja i 1536
franaka za meso1
Svicarski sociolog kaze da su
prehrambene navike zapravo
'determimrane domimrajucim
klasama mdustrijski razvijemh
zemalja, jos precizmje stabovi-m- a
vehkih transnacionalmh
prehrambemh kompamja- -
Nije zgorega podsjetiti na ova
najnovija istrazivanja lstaknu-to- g
svicarskog sociologa u ti e-nut- ku kad statisticka predvida-nj- a
za 1981 prcgnoziraju da ce
krajem godine biti na kugli ze
maljskoj nesto malo vise od ce
tin milijardc Ijudi I tako ce, eto
u situaciji kad se prOizvodi hra-na
za 12 milijardi Ijudi od cetin
milijarde zivucih oko 30 miliju-na
umnjeti od gladi1
Dok sociolozi upozoravaju, a
statistican piognoziraju i bilje-z- e
rezultate, oni kop bi mogli
pokrenuti sadasnje stanje pie-m- a
rjesenju ne pnhvacaju kon-kretn- e
razgovore o novom eko-nomsko-m
poretku, osim, daka-ko- ,
u nacelu Jer, oni, ocigledno,
msu medu onih 30 miliuna koji
ce umnjeti od gladi SSS
шбм liPMi mm
Lionel Laprade
General Manager
14 S. Cumberlan
Phone: 344-7- 2
Thunder Bay, Ontario
Res. 767-640- 4
cyPg
iKss®KfflSSsBK!siB=sBKA5K!iJsiSssisssJaBBBMBS!eaKBS;
lieieKKEairasKiMseteiKSKSssaBSBKiBisiasBSEKisaBaisaBa
Muriel, Joan and
Eve Lainen
Grandview Mai I — 640 River St . Phone 344--1 131 —345-793- 1
Thunder Bay, Ontario
CASH AND CARRY STORE
№К&'%&Ж''Ж&'& етатпвт? & ££ £££ && i£S iSSjyS 5SS £££ Ж 52££ bS i£S зЗбЈ iSS. 5-- Ж 1££ £KKS gaSS&K&SSSS
I
I
i
I
:'.!
I
I
I
I
1
s
a
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, February 25, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-12-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000133 |
Description
| Title | 000508 |
| OCR text | (I'J --- J' I I, ,jl lit ' ~ tV' f " 4 4 viJI f'l ._ .л r ГЛ si' ч 4 r- -" _ ( 1 t i i, c ; -- llfv 2-0- NASE NOVINE, December 16,1981 Covjek je odavno pozhavao i upotrebljavao naftu, cak ju je i pnmitivno preradivao Prvi put se spominje pnjo cetin tisucljeca Vec su se stan Kinezi njome konstili u medicinske svrhe Konstili su je i stan Egipcani i Fenicani No, industnj sko iskonstavanje nafte pocelo je u proslom stoljecu U ko-lovo- zu 1859 godine u Pennsylvaniji, u SAD nastala je prva busotina Dogodilo se to slucajno, onako kako se to cesto i dogada Dva covjeka - 40-godis- nji nezaposleni zeljezni cki kondukter Edwin Drake i njegov suradnik 47 godisnji Wil-liam Smith kopali su kraj Titusvillea na povrsini jeftino gonvo za petrolejske svjetiljke Mister Smith ispricao je zgode o nastanku prve busotine nekom novinaru dvadesetak godina kasnije kad je vec prerada nafte poprimila siroke razmjere Busilicom dugom 50 stopa busio je nekoliko dana, od 9 do 12 kolovoza 1859 kada se u 4 sata poslie podne zbio radosni dogadaj - iznenada je Smith na orudu otkno kap Ijice nafte U knjizi ' Dodoh, vidjeh, zapisah Martina Weina o tome citamo Pnsutni su bill mister Drake i mnostvo Ijudi Iznenada sam otkno na orudu kapljice nafte Neprestano bam proma trao busotinu, u kojoj je bilo vode do oko cetin slope iznad povrsine zemlje Po prilici pet mmuta poslije zamijetio sam da se nafta dize Eto pogledajte1, doviknuh mister Drakeu Sto kazete sada?i On je pogledao u cijev i zapitao Sto je to"' To je vas imetaki odgovono sam On je zapovjedio Prestanite busitii Izvaclite orude1 Da sam drzao da bi bilo bolje kad bismo busih dalje Ah on nije dopustio Prestali smo, dakle, i izvadili svrdlo U blizmi je lezala kratka tanka cijev od oko tn palca U jedan sam otvor cijevi utjerao neki kolac i spustio je u naftu Bilo ga je vise od pola galona Iscrpio sam naftu sto sam brze mogao Iduceg ponedjeljka dobio je mister Drake u Titusvilleu cijev od pokositrena lima dugu oko 25 stopa Dobili smo i onakvu malu sisaljku kakva u кисатз sluzi za crpljenje pitke vode Onda smo u busotinu spustili cijevi i stall sisaljku po-kreta- ti rukom Neka nam je stara bacva posluzila kao petro lejski tank Tako smo svaki dan izvadili osam do devet ba-cav- a Iz bacve smo vadih naftu kao i dosad, vjedncama i nalyevali je u limenke Nafta je kasnije otknvena u Rusiji, Rumunjskoj, Venezueli i Indbneziji, zatim na Bliskom istoku i u Africi, u sibirskom dijelu Sovjetskog Saveza i drugdje Od prve busotine do danas protzvodnja nafte stalno je i naglo rasla Godine 1860 proizvedeno je 70 tisuca tona, 1900 vec 21 mihjun tona U 1960 biljezimo prekoracenje milijardu tona, a u 1975 dosti-z- e 2,7 milijardi tona I 1I II I I t &-- &' F Di u n e I rectors F. Sargent James Sargent 21 North Court Street Telephone 345-535- 1 Thunder Bay, Ontario Buduci da je do razvoja konstenja nafte u vrijeme vec vrlo razvijenog kapitala, stvoreni su snazni koncerni koji su se bezobzirno bonli za trzista i koncesije Zrtve su cesto bile slabe zemlje s bogatim nalazistima nafte koje su se nasle pod vlascu stranog kapitala Na podrucju nase zemlje nafta je takoder odavno po-zna- ta 0 Medimurju, gdje se sredmom proslog stoljeca do bivala rudarenjem, nesistematska istrazivanja obavljana su do prvog svjetskog rata pa je do 1918 dobiveno 7000 tona a samo 1940 gotovo 8000 tona Sistematska istrazivanja po cela su nakon drugog svjetskog rata pa su otknvena zna cajna nalazista u Slavoniji, Podravini, Vojvodmi U novije vrijeme pnslo se ispitivanju podmorja Dadrana gdje, kako pretpostavljaju strucnjaci, ima znacajnih kohcina nafte i pli na All, potrosnja je znatno veca od proizvodnje te smo joc uvijek jedna od onih zemalja koje odvajaju mnogo deviza za kupnju uvozne nafte Smatra se da bi se naftni izvon mogli, uz sadasnju po trosnju, iscrpsti za pedesetak godina Hoce li nova na'azisn u udaljenim krajevima svijeta (sjeverni Sibir, sjeverna Aljn ska i Kanada) i po uvjetima za eksploataciju ne bas idealnim sto promijeniti7 Strucnjaci kazu da je, zbog ekonomsko-pohticki- h odnos.i u suvremenom svijetu pouzdano samo jedno vrijeme jeftine nafte nikad se vise vratiti' A zamjena nafte drugim energetskim'izvonma zasad je stvar buducnosti All buduc nosti za koju se treba pripremiti POVRATAK U KAMENO DOBA FLYNDEFIS - Crupa Danaca odlucila je ostaviti sve blagodati W tivihzarije i ratiti se zivotu kakav je vladao, barem kako danas j M mislimo, prije pet tisuca godina. Takvo prethistorijsko selo osva- - W Ћ nulo )e nedaleko od mjesta Flynders na otoku Jyllandu kuce od u { piuca i slame, kameno oru?je i orude, pnrodna hrana btanovniti )) j tog -- kamenog doba kazu da ne zale za atomskim dobom i da su sretm. r a Frank L doslo nece ADRESE JUGOSLAVENSKIH KONZULATA I AMBASADA UUSAIKANADI Embassy of SFR Yugoslavia 17 Blackburn Ave. Ottawa, Ontario Canada Yugoslav Consulate General 377SpadinaRd. Toronto, Ontario, Canada Consulate General of SFRJ 1237 Burrard Street Vancouver, B.C. V7X1M9 Yugoslav Embassy 2410 California St., N.W. Washington, D.C Yugoslav Consulate General 1919 Sacramento St. San Francisco, Calif. 94109 Yugoslav Consulate General 488 Madison Ave (19th floor) New York, N.Y. 10022 Yugoslav Consulate General 307 N. Michigan Ave Chicago, III 60601 Yugoslav Consulate General Penthouse Apartments 625 Stanwix St., Room 1605 Pittsburgh, Pa. 15222 Yugoslav Consulate Park Centre, Suite 4 R 1700E 13th St Cleveland, Ohio 44114 100GOLOVA? Mladi kanadski hokejas Wayne Gnetzky (igra za Edmonton) je postigao31 gol u 30 utakmica. Prvi je u golovima i "asistima" Neki su toliko oduSevljem njego-vo- m igrom da kazu da ce on do kraja sezone postici 100 golova. To su hjepe zelje. ® I Berg u vojsku STOCKHOLM - Predsjed-nl-k Sresportskog saveza Sved-sk- e favno fe pozvao Вјбгпа Borga da nastupl u viSemjesed-n- u obavezu u vojscl svoje do-movl- ne. Svedski tenisad. jed&n lzme-d- u najboljih na svijetu vec ne-koliko godina, sada zivi u Mon-te Carlu.'glavnom gradu drzavi-c- e Monako navodno da bi tzbje-ga- o vehke poreske obaveze u Svedskoj U I I 1 Si 4I I , I I 4T I Sluzitesekodonih S kojioglasujuu"NN" 1 Bolesno debeli Ovih se dana opet oglaslo s~vi-cars- ki profesorJean Ziegler, is-takn- uti sociolog, specialist za pitanja zemalja u razvoju Kao l u svojoj knjizi -- Niska ruka nad Afrikom- - (1978) Ziegler objavljuje cijeh niz zammljivih podataka o 'Superpotrosnju u mdustrijski razvijemm zemlja-m-a Svoj najnoviji tekst Ziegler pocmje slijedecim rijecima Dok u zemljama u razvoju sva-ko- g dana umire vise od deset tisuca muskaraca, zena i diece od gladi, dotle u mdustrijski ra-vieni- m zemljama dramaticno raste broj oboljehh od prevehke potrosne hrane- - Ziegler smatra na temelju dugogodisnjih proucavanja, da bi sadasnja poloprivredna pro-nvodn- ja u svijetu mogla s lako-to- m prehranjivati oko 12 mili-jardi Ijudi Sama proizvodnja zi-tari- ca tolika je danas u svijetu da bi pravilnom raspodjeloni mogla osigurati svakodnevno oko tn tisuce kalonja No, od milijardu i po tona zitarica pro-lzvede- mh u 1980 godmi u svije-tu oko 500 milijuna tona potro-sen- o je kao hrana za stoku, pr-venstve- no u velikim multma-clonalni- m kompamjama koje proizvode meso za trziste Preveliku potrosnju mesa u mdustrijski razvijemm zemlja-ma Ziegler smatra skandaloz-nom-, pa navodi pnmjer pro-sjecn- og Francuza koji godisnje potrosi 212 franaka za kruh, 542 franka za povrce, 399 franaka za voce, 89 franaka za jaja i 1536 franaka za meso1 Svicarski sociolog kaze da su prehrambene navike zapravo 'determimrane domimrajucim klasama mdustrijski razvijemh zemalja, jos precizmje stabovi-m- a vehkih transnacionalmh prehrambemh kompamja- - Nije zgorega podsjetiti na ova najnovija istrazivanja lstaknu-to- g svicarskog sociologa u ti e-nut- ku kad statisticka predvida-nj- a za 1981 prcgnoziraju da ce krajem godine biti na kugli ze maljskoj nesto malo vise od ce tin milijardc Ijudi I tako ce, eto u situaciji kad se prOizvodi hra-na za 12 milijardi Ijudi od cetin milijarde zivucih oko 30 miliju-na umnjeti od gladi1 Dok sociolozi upozoravaju, a statistican piognoziraju i bilje-z- e rezultate, oni kop bi mogli pokrenuti sadasnje stanje pie-m- a rjesenju ne pnhvacaju kon-kretn- e razgovore o novom eko-nomsko-m poretku, osim, daka-ko- , u nacelu Jer, oni, ocigledno, msu medu onih 30 miliuna koji ce umnjeti od gladi SSS шбм liPMi mm Lionel Laprade General Manager 14 S. Cumberlan Phone: 344-7- 2 Thunder Bay, Ontario Res. 767-640- 4 cyPg iKss®KfflSSsBK!siB=sBKA5K!iJsiSssisssJaBBBMBS!eaKBS; lieieKKEairasKiMseteiKSKSssaBSBKiBisiasBSEKisaBaisaBa Muriel, Joan and Eve Lainen Grandview Mai I — 640 River St . Phone 344--1 131 —345-793- 1 Thunder Bay, Ontario CASH AND CARRY STORE №К&'%&Ж''Ж&'& етатпвт? & ££ £££ && i£S iSSjyS 5SS £££ Ж 52££ bS i£S зЗбЈ iSS. 5-- Ж 1££ £KKS gaSS&K&SSSS I I i I :'.! I I I I 1 s a |
Tags
Comments
Post a Comment for 000508
