Nase Novine, October 03, 1985

              - -- '"лс --rvv w-~,.'v- ?t- x тг- - !-- с- "? ;''Тгг~;;£;д %1Гч1 --"- -~ ~~~~~~~~~~ ™~~~~~~~~~~~~~~ Т Т ~ Т ~~ ТТ . .„шшл мрг, -.-- „ к. "Ufto wrw Jfa Ma-- - Г("1 V -- - 4?.?",B "iSi rtr&iFMfry-&?--.-- ц; ,1?рт;-71- Ј кттк1ж:гжгттшшшт ,wfssi,(si . ж-- а u,w-- w & jr-'Pr- w,
i k.
--л i i" v
I,1 ,. '
Ш ,„. wO s f i 1 - -- - м
i
,
ILINDENSKI
USTANAK
-- vis Шј . It V Ш j и W''.t'K?iUB t И'1 ч v" I в."__1. к ш В ц Ш _ vs Р__В?лЖ— - кЈдВ ifi г' ' д
I (a lIHit 1 15.5 vJS9~_" Ш.мЛњШ-- Ш Tai'7 ~
£ete serskog revolucionarnog okruga na 6elu
s Goce Del6evim
Na prijelazu izmedu dvaju stoljeca onemocalo Otoman-sk- o carstvo pojacalo je eksploataciju Makedonije, jedne
od svojih evropskih pokrajina. Makedonski narod bio je
li§en politician prava i prepuSten bezakonju i bezduSnoj
pljacki. U takvim okolnostima domala inteligencija pocela
je borbu za stvaranje makedonske drzave. Zbog toga je vec
1893. godine stvorena Unutrasnja makedonska revolucio-narn- a
organizacija (VMRO) koja se, u toku viSe godina, ori-jentira- la
na ustanak pripremaju6i oruzje, , municiju i mate-rijaln- a
sredstva. Kad su 1903. godine Turci pojacali teror
na kongresu VMRO u Solunu frakcija vrhovista nametnula
je odluku o pocetku oruzane borbe iako nisu bile izvrsene
sve pripreme za ustanak a ni medunarodna situacija nije
bila povoljna za Makedonce. Vrhovisti su smatrali da ma-ka- r
i nepripremljen, makedonski narod svojom borbom
treba da izazove intervenciju stranih sila koje bi onda pri-sili- le sultana na davanje vecih prava Makedoniji. Uzalud
su Goce Delcev i drugi trezveniji rukovodioci organizacije
upozoravali na premoc turskih snaga i opasnost po 6itav
makedonski revolucionarni pokret. Ipak oni su se pokorili
odluci vecine, pa je formiran Glavni stab koji je pocetak
ustanka zakzao na nacionalni praznik Ilinden, 2. augusta
1903.
Tako su sirom Makedonije, iako preuranjeno planuli
ustanicki hici, gotovo goloruk makedonski narod digao se,
odlucno i bez straha, protiv vjekovnih tladitelja.
Najbolju organizaciju ustanka proveo je Glavni stab
Bitoljske oblasti u kojoj je vec u noci izmedu 2. i 3. kolovoza
oslobodeno Krusevo. Ustanku su se pridruzili i brojni sta-novn- ici
Skopske, Solunske a kasnije i Serske oblasti, tako
da se pod oruzjem naslo oko 30.000 Makedonaca.
U te§kim borbama s mnogo opremljenijim turskim jedi-nicam- a
makedonski ustanici oslobodili su znatan teritorij
i na njemu, uz podrsku velike vecine naroda, organizirali
revolucionarnu vlast. U Krusevu je odmah poslije oslo-boden- ja odrzan Sabor na koje je izabrano narodno pred-stavnist- vo
kao organ najviSe vlasti na celu sa socijalistom
Nikolom Karevim. Istodobno je formiran i revolucionarni
sud. U oba ta organa ravnomjerno su bile zastupljene sve
tri narodnosti u gradu — Makedonci, Vlasi i Albanci. Una-to- 6
brojnim teskocama rukovodstvo Krusevske republike
uspjesno je organiziralo svakodnevni zivot u toj oazi make-donske
slobode. Otvorene su radionice oruzja i odjece, oko
grada su podignuti obrambeni sancevi i organizirana pre-hra- na stanovnistva.
Poslije samo deset dana snazna turska vojska okomila
se na Kru§evo, zariSte Ilindenskog ustanka. Ustanici su u
borbama pokazali veliku hrabrost i spremnost na najteze
zrtve, ali su pred nadmocnijim neprijateljem morali posu-stat- i.
Dio ustanickih odreda probio se kroz turski obru6 a
dio, na fielu s vojvodom Pitu Gulijem, poginuo je u neravno-pravno- m
okrsaju na bedemima svoga grada. Turci su se
krvavo osvetili Krusevljanima. Grad je opljackan i vecinom
spaljen, a prezivjelo stanovnistvo raseljeno. Poslije tri mje-sec- a
ustanak je ugusen i u ostalim dijelovima Makedonije.
Ubijene su tisu6e ljudi, a oko 30.000 Makedonaca bilo je
prisiljeno potraziti spas u emigraciji.,
Iako je Ilindenski ustanak slomljen, revolucionarne za-se- de Krusevske republike pozitivno su se odrazile na podi-zanj- e
svijesti makedonskog naroda u daljoj borbi za nacio-naln- u,
politifiku i socijalnu slobodu. Ciljevi Ilindena ostva-re- ni
su tek u NOB kada je stvorena slobodna Makedonija,
ravnopravna federativna jedinica u sklopu jugoslavenske
zajednice.
p m m v '
I
I' .
V
209 Wellesley St. East, Toronto, Ontario M4X 1G1
Join our group to Rome, Venice, Florence
13 days Sep. 03 including meals $1399.00
© Professional Travle Consultants
Ф Visited Over 50 Countries Worldwide
Personalized Service on Travel Documents
9 Computerized Agency & 8 Yrs. in Business
Spain is our No. 1
Call senora Mira -
(416) 927-152- 5 (24 Hrs. Service)
(416) 927-719- 9
1 w w m w m i i m w 'if m ч
destination this year - Spain specialist
Crni zakoni
Poslije ubojstva Abrahama Lincolna, u najtezem trenutku za
SAD koje su lijecile rane gradanskog rata, na polozaj ameri-cko- g
predsjednika dosao je Andrew Johnson, politicar kojeg je
cekala teska obaveza ocuvanja i obnove razjedinjene Unije. Bio
je to hrabar i posten covjek. sposoban upravljac l raocni agi-tator,
cesto neobuzdan u svojim istupima ali vrlo omiljen u po-bjednick- im
sjevernim zemljama U svom programu obnove
Johnson je zagovarao ponovnu integraciju SAD uspostavom
ustavnih konvencija na Jugu i puno pravo glasa za dotad obes-pravlje- ne crnacke mase Pod pritiskom predsjednika sve juzne
drzave, osim Mississipija, brzo su ratificirale Tnnaesti amand-ma- n
kojim je ukinuto ropstvo u SAD. Ali, kako se moglo oce-kiva- ti,
robovlasnicki Jug se i dalje grcevito borio protiv toga
da crni covjek dobije isti status kao bijelac.
U sklopu podzemmh akcija protiv Johnsonove administraci-j- e
u srpnju 18£5. juznjacke vlade donijele su tzv. erne zakone
kojima se obojenom stanovnistvu i dalje nametao podredeni
polozaj. Unatoc Johnsonovim sugestijama Crncima se zabranji-val- o
da glasaju i sjede u sudskim porotama, da nose oruzje i
da se pojavljuju na javnim mjestima Zakoni su takoder propi-siva- li
da svaki Crnac mora imati stalno zanimanje sto je prak-tic- ki
znacilo da ce ostati prikovan za zemlju. Cak su i.teze kazne
bile predvidene za erne nego za bijele prestupnike Osnovna
gradanska prava, doduse. cinila su osnovni sadrza; crnih za-ko- na
ali su ona gotovo obezvrijedena mnostvom lukavo smi-sljen- ih
ogranicenja.
Na prvim predsjednickim izborima poslije rata Republikan-sko- j
stranci i poslovnim krugovima Sjevera, bili su potrebni
glasovi Crnaca pa je prvi ali, na zalost, jedini put u proslom
stoljecu obojeno stanovnistvo Juga izislo u vecem broju na bi-ralis- ta.
Biracke kvalifikacije dobilo je 703000 Crnaca i 627000
bijelaca. No, iako su nove vlade pojedimh drzava pocivale
uglavnom na crnim glasovima, na vodecim polozajima svugdje
su se nalazili samo bijeli ljudi. U razdoblju koje je uslijedilo,
poraiene vise klase juznjackog drustva svim su se silama tru-di- le
da ponovo preuzmu vlast u svoje ruke sluzeci se nasiljem
i zastrasivanjem crnackih masa. Uzalud je vlada SAD 1870 i
1871 donijela tri prinudna zakona koji su predvidali teske
kazne za svakoga tko odvraca gradane od glasanja, Novoosno-va- ni
Ku-Klux-K-lan
i druge tajne organizacie, uporedo s lokal-ni- m
propisima o onemogucavanju Crnaca, stvarale su situaciju
u kojoj su zvuene parole o slobodi bile tek mrtvo slovo na pa-pi- ru
Devedesetih godina reakcionarne snage krenule su napo-ko- n
u otvorenu ofanzivu. U svim juznim drzavama doneseni su
zakoni o obaveznom placanju glasacke takse i tzv. ispitu pisme-nos- ti
koji su ogroman broj siromasnih i nepismenih Crnaca
iskljucili iz izbornog procesa
Tako se dogodilo da je americki Jug u 20. stoljece usao za-trov- an
novim valom rasne mrznje. Lisem politickih prava l obi-ljeze- ni
kao prirodno mza bica od bijelih ljudi. Crnci su potpuno
potisnuti s javne scene u ponizavajuci polozaj obespravljenih
polurobova Trebalo je vise od pola vijeka da se polako i strp-ljiv- o,
borbom naprednih snaga i angazmanom crnackog pokre-ta- ,
suzbiju posljedice nekadasnje ofanzive reakcionarne juznja-cke
vecine. Na mnogim podrucjima zivota u SAD, pogotovo na
ekonomskom, ta borba traje i danas
(416) 924-556- 0
(416) 924-659- 0
TRAZI SE
Starija zenska osoba za pomoc
u domacinstvu starijem covje-ku- .
Stan i hrana, placa po dogo--
voru. Nazvati:
(416) 463-482- 9
NaSe novine
119 Spadina Ave., 11th Floor
Toronto, Ontario
M5V 2L1
na
тхртт1'и'
_____________ --.-—a
"" '. ч _
_____________-_--K ff
:: V______________________ : €:i_Pi .
" _____H_____H____H____H____H____H_______H____L_j1i___u_i1iш! £:Ј_':' 'г кт! _______________________________B№i",Jpi
i1 . I
"
--. 1 г________л4-_ВШ________________-
_К
--
' I'
'' I ' lii_____________________________________H
Aleksandar
akedonski
Aleksandar Makedonski jedna je od
najznamenitijih licnosti starog vijeka, voj-skovo- cta
i drzavnik koji je od male Make-donije
stvorio svjetsku silu. U kratkom raz-doblju
svoje vladavine, samctrinaest godi-na,
Aleksandar je ujedinio Grke, porazio
golemo Perzijsko carstvo i svojim poho-dim- a
stigao sve do Indije. Vojni povjesni-car- i
suae oduvijek iskreno divili njegovoj
vjestinl strategije I taktike ratqvanja. Te'
sposobnosti makedonski vladar dopunja-va-o
je darom da nadahne ljude za velika
naprezanja svakaj prilici. Aleksandrova
osobna hrabrost, ponekad na granici ne-haj- a,
bila je osnov za njegov uspjeh kao
vojskovoda, ali i poticaj za makedonske i
grcke cete koje su, zahvaljujuci primjeru,
vode. bijesno jurisale na svakog neprijate- -
Prilazem $ za pretplatu "NN"
Ime
Ulica (ili P.O. Box)
Mesto
Provincija (ili drzava)
Postal (ili Zip) Code
(ISPUNITE KUPON STAMPANIM SLOVIMA)
т-г- г
_____ __ii__r__—
__________l Ш.У
— ® il f
1
мЈ......-_________________________-
______Н
u
u
ki V
ta J
re j
-
..Јгтш
,V . ; J 4 .
T.: '!rts.-- Sf '%}
.-
Ш:№- ?'fШitr&Мi. vpW.r;-- J j.;-- iv'i~ nr'TfWQ:
3.!.4KлMi.w'irmtHv!29BH4
ад&да&&
Poprsje
Aleksandra
Makedonskog
Ija.
Golemo carstvo Aleksandar Makedonski nije dospio uevr-stit- i.
Na vrhuncu slave i moci obolio je od groznice i umro 323.
godine prije nove ere u palaci Hamurabije Babilonskog. Kazu
da je pred smrt, na pitanje kome ostavlja carstvo, odgovo-rio- :
- Najboljem!
Ali takvih, barem Aleksandrova kova, vise nije bilo.
Aleksandar Makedonski roden je 22. srpnja 356. godine
prije stare ere kao sin izvanredno sposobnog makedonskog
vladara Filipa. ranim godinama ucitelj mu je bio slavni filozof
Aristotel, koji je imao velik utjecaj na buduceg vladara u podruc-j- u
knjizevnosti i nauke. Kad je u atmosferi spletki i intrige Filip
ubijen, Aleksandar je okrutnim udarcima smirio Grcku i odmah
krenuo na vjekovnog neprijatelja Helade - golemu Perziju. U
nekoliko bitaka hametice je porazio Perzijance, a zatim pokorio
Fenicane i drevni Egipat. Sagradio je iznova Babilon, zatim
poveo svoje cete dalje prema Himalaji. Citavo to podrucje pri-pojio- je
Makedoniji, ali se time nije zadovoljio.1
Cesto je govorio: - U novom carstvu treba da vlada grcki duh!
I ljudi su morali uciti grcki, kao sto su morali stanovati
gradovima koji su dogradeni po grckom uzoru. Obuzet do kraja
vizijom bratstvo ljudi razlicitih naroda, Aleksandar je za kratko
vrijeme potakao sjedinjavanje rasa i kultura Istoka i Zapada, sto
mu je najveca povijesna zasluga. Rezultati takvih nastojanja
imali su odraza na citav tadasnji civilizirani svijet, utjecali su na
razovoj rimske kulture, a kasnije i na druge narode. Tako Alek-sandrova
karijera nije bila samo pojedinacni pothvat jednom
sjajnom vojnom spektalu nego mnogo vise od toga jer nikome
poslije njega nije vise padalo na pamet da se vrati svojim pri-jasnji- m
shvacanjima vrijednosti i starom nacinu zivota.
Godisnja pretplata za Knanadu SAD $35.00,
za ostale zemlje $50.00, avionskom postom
u kuverti $50.00
Ш
£r ofc & --Лл
-- - — -- - — --..--
—
---
— ---- — -- - — —— -- — ~— -- --
i,
ADRIATIC TRAVEL
Za sve putne usluge nazovite Adriatic Travel
Jugoslavia Australija
Hawaii Frankfurt
Mexio Kistarenja
Reno Iznajmljivanje automobila
Vegas Hoteli
Agencija je kompjutorizirana — opremljena
za bolju i brzu uslugu.
604 — 324-324- 4
Adriatic Travel 6487 Victoria Dr.
Vancouver, B.C. V5P 3X5
ff- - ii.-кт- ж fg
f.f
U
a
u
u
i W 5VлЛЛ" л
'
i"1
I'
'
l
l'
I'
I1
.
I
.'
I'
I'
I'
I'
I1
I'
I'
'
I'
I'
A
I'
1
I'
(' — — Vv
_% л ,_ -fc.--
_--_.-__afc.__fc „___, _-___-V-W-
W_K--W_K_W-_________
1
1