Nase Novine, October 03, 1985

              vjguFWr;;-"- - .,~-y.,~f,-- ,,.-
ц--"'-
ВДЈл--w;
T-;,--.3p5fln-r.
v.,""- ~~чм J 1, ~.7i , "?( "" №' '?, л.Л' f" ™= .
Ш0' t - „. '',-;-Ч'A М
£
t?
.№ пн
ZA KOGA VRSJLJA
МОМЛ KAPOR
(Nastavak sa strane 1)
listi) Cosiceve "Besede" i jo§ neke
knjige.
Kakve su to ideologije koje Moma
Kapor, Dobrica Cosic, Milovan Dilas
i drugi zastupaju u Americi i Kanadi?
Tamo gde Dilas nije uspeo sa svo-jo- m
izdajom i prelaskom u tabor goro-padni- h
antikomunista pojavljuju se
sada "nacionalni spasioci", veliko do-stojni- ci
knjizevnosti koji "brane" ni-ci- m
ugrozenu slobodu stvaralastva.
Ovi knjizevni velikodostojnici vr§lja-j- u
po svetu da daju moralnu potporu
§iroj i agresivnoj nacionalistickoj
svesti, koja je vec bila u stanju umira-nj- a
i koja sada polaze nadu za ozivo-tvoren- je
jedino u nacionalisticke
snage u zemlji koje ispovedaju
mrznju prema socijalizmu, komuni-stim- a
i prema drugim narodima i na-rodnosti- ma. '
Ako se Momin stric, Cedo Kapor, te-sk- o
borio za danasnju Jugoslaviju, to
nikako ne znaci da je ona postala "A-lajbego- va slama" i da svako moze ra-di- ti
sa njom i protiv nje ono sto hoce.
Ne ulazimo ni u rasprave o tome
koliko su govori u "Srpskim nacional-ni- m
akademijama", koje su osnovane
kao agenture protiv Jugoslavije, ve-lieizdajni- cki.
Sama pojava za "kate-drama- "
ove i sli6nih antijugosloven-ski- h
organizacija trebala bi kao i Sto
jeste da bude izdaja. Znacajno je da
se govornici na svim antijugosloven-ski- m
skupovima vracaju u Jugosla-viju
uvereni da im niko i niSta tamo
ne moze! бак i kad se govori predstav-ljaj- u
kao obicno kritizerstvo stanja u
Jugoslaviji, kao Sto ce to Moma Kapor
sebe da predstavi, kad on hoce da
kaze kako je ideoloSki neutralan,
Gasio jugoslovenskih sejemka njihovih
potomaka na Severnoamerifckom kontinentu.
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof. Adela Polancec
SEKRETARLBoxidarPavkoviciSoftjaHer'mg
BLAGAJNIK: Anka Nozmifc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Vadisav Gacic
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Stjepan
Mos'c, prof. Ivan Doenc, Darnel Pixiades,
3eena Gavnovc,Pero Kovafcevic.BalaBattc,
Mike Grbic, MUenko Popovvc.
DOPISNICI: Prof. Wadimir Tomovfe, (Uni-versity
of St. Chatharines), Anton KosteVac
(Welland), Dufcan Putmk (Chicago), Boia
Spacek (New York), Frank Fuduric (Vancou-ver),
3os'p Stamc-Stan'vo- s (Rim, Italija),Lepa
Teo?anovc (Remacheid, Zap. Nemacka),Mra
fetrbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Шгко
Markovic, Luka Markovifc, Petar Kurtic, Млоб
Kondic, Aeksandar Cvrit, StraYrinia MateUc,
Novica M'vUt, prof. DuSanka Lvfcvna v Nkoa
Drenovac.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbvc, Josip
Kovafeic, Stanko Mudz,eka,K.a.arnaKostifc,M'-enaBoic,AnaDurovfe,L.epaB,ainovic,Bor-sa- v
'NeSkovifc, "Roiattja Dwjakovic, Duro
Majkovc, Ivan Pribanic, MiVe Bajak, lttja
Bubao, Pavao Kadmanic, Ostoja Kovatevic,
"Viktor Arar, DuSan Stanar, Шцап Petrovic,
3 obn Severinski, Mate SiauS, Martin Karava-nit- ,
Srdan Bodit, Peko Dmitrovic, Miiica
Miucbin, A. Geriacb, Leo Bacicb. BoSko Ma-denovi- c,
Mio& Vukcevit, 3osip Suji6, Kudi
Gregoras, Stanko Bof, 3osip Gabre, Aca Pe-trovic.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
, Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Re-gistration
NO. 0378.
Broj tekudeg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godisnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine"
su' nasljednik "Jedinstva", kome su pretho-di- li
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi- -
nost", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba",
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni li-stovi
koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
B-edakc-ija
odgovara za nepotpisane mate-riial- e. Potpisani tianci uraiavaiu mi&ijenje
autora. Dopisi se ne vracaju.
#############################?
ipak se tu nalaze odredene poruke:
negatorski odnos prema socijalizmu
i revoluciji i propagiranje sitnih ma-logradans- kih
pogleda.
"Napredni iseljenici oko "Naslh
novina" snose veliku odgovornost za
stvaranje i aktivnost nacionalistikih
grupacija jer ih nisu u pocetku i na
vreme raskrinkavali i vodili doslednu
borbu protiv njih. Na drugoj strani,
za povezivanje, uzajamnu pomoc i
slobodnu i neometanu razmenu iz-me- du nacionalistickih i klerofa§istiS
kih snaga u Jugoslaviji i onih u zapad-ni- m
zemljama krivi su, delom, i neki
krugovi u Jugoslaviji.
Neka Moma Kapor bude opomena
da se moze cak i deklerativno izraza-vati- u
za socijalisticki sistem u Jugo-slaviji
a ipak obilaziti emigrantske
pro6etnicke i proustaSke organizaci-je- .
Neka nam Moma Kapor posluzi i
kao povod da se viSe ne ustrucavamo
kritikovati i raskrinkavati veze "bo-rac- a
za nacionalna i verksa prava" u
Jugoslaviji i "boraca protiv komuni-zma- "
izvan njenih graniea.
У4Ч . _ J Мџш Feswaf
So DetriHl
DETROIT, Ml— It is with great pleas-ure
and anticipation that this year's
Yugoslav Festival Committee announ-ces
that plans are well underway in pre-paration
for the annual Yugoslav Festi-val
held at the Hart Plaza in downtown
Detroit on Sept. 6, 7 and 8.
The program and festivities arranged
for this year's festival is an outstanding
interesting and ambitious one, and the
various performances and events
scheduled are sure to be greatly enjoy-ed
and fondly remembered by those
fortunate enough to be present.
The presentation of the Yugoslav
Festival itself is an important example
of the great cultural contributions that
have been made over the years towards
the development of a harmonious and
truly "multi-cultural- " Detroit society,
and this is something to be proud of.
Whether you are Croatian, Serbian,
Macedonian or Slovenian, we should be
able to individually enjoy and appre-ciate
the past and ongoing efforts of
each other's endeavors to preserve our
own folkloric aspects of each different
and distinctive culture and heritage,
and provide the opportunity for other
ethnic origins to better appreciate and
understand the rich customs and her-itage
of the Yugoslav people.
During the course of the weekend,
the festival usually draws anywhere
from 30 to 50 thousand people and
there is no charge for admission.
For those of you who are not
"Weight Watchers", probably one of
the most appealing things about the
festival is the various food- - booths.
Everyone knows that cooking is a culti-vated
art in Yugoslavia and is varied
enough to satisfy anyone's taste buds.
So get ready for an interesting combi-nation
of delicious food— rainji6i,
cevapcici, djuvedj, home-mad- e soups,
sarma and pastries galore! As always
good food calls for good drink— get
ready for beer, wine, sljivovlca, krusko-vac- ,
cognac, maraschino and various l-iqueurs.
And of course, what would a
Yugoslav festival be without "Turkish"
coffee.
As in the past, there will be musical
entertainment for everyone. Not only
local talent will be featured, but musi-cians
and singers from Yugoslavia will
perform. Also, featured will be colorfully
embroidered costumes, good dancing
and enticing and artistic Yugoslav
cultural display.
The Yugoslav festival in Detroit is the
largest manifestation of its kind any-where
in the United States and events
like this contribute a great deal to the
vitality and excitement of "life" in our
city. Come down and help to keep it all
alive. Bonnie KosovecPublicity
Member of Lodge 351
6уП1Ш1ШЗДдј]
JEDAN ZAKASNJELI POZDRAV
Mozda ce citaocima izgledati malo Su-dan
gornji naslov. Medutim, on je dvo-struk- o
zakasnio: Prvo stoga Sto nisam upu-ti- o
pozdrav konferenciji citalaca prije ili
u toku zasijedanja, a drugo iradi toga Sto
sa zakasnjenjem pozdravljam i ishod kon-ferencij- e.
I jedno i drugo opravdavam
time Sto sam bio odsutan iz Zagreba, radi
stanovitog Пјебепја i iz drugih razloga. No
da ne ulazimo u te vazne formalnosti, jer
sa mojim zdravstvenim stanjem i sa mojim
godinama ne zelim opterecivati ni sebe, a
kamoli druge. Stoga smatram da je ipak
dobro Sto joS mogu, tu i tamo, ponesto na-pisa- ti.
No, bez obzira koliko cesto ili rijet-k- o, redakcija bude dobijala moje dopise,
moje ime, kao dopisnika iz Jugoslavije.
neka ostane na stranicama lista sve do
kraja moga zivota. Naime, ja tu moju sa-radn- ju
s "Nasim novinama" smatram oba-vezo- m, jer to je samo kontinuitet moje sa-radn- je
sa drugoivima na Americkom kon-tinent- u,
ukljucujuci tu i Kanadu, u naSem
nekada koordiniranom radu. Ta saradnja
sa drugovima u Chicagu pocela je davne
1931. godine pa zaSto bi ona prestajala, jer
ona je i onda i sada bila progresivna (a
zaSto ne bih rekao i revolucionarna).
List dobijam, kao Sto je razumljivo, sa
izvjesnim zakaSnjenjem, a pojedini pri-mjer- ci
se i izgube, pa je i to koji put uzrok
Sto se "umrtvim" za pisanje. Medutim, kad
god stignu, one su za mene aktuelne.
Pomno i strpljivo sam 6itao izvjeStaj
druga Gacica i diskusiju na konferenciji.
Usput da navedem da mi je bilo drago vi-dij- eti
njegovu sliku sa drugovima MioSi-ce- m
i Kruzicem kao "proslih i sadaSnjih
urednika". Medutim, ja tu etiketu ispod
slike nisam shvatio kao znak proSlosti i
sadaSnjosti, niti kao neku "primopredaju"
starijih mladima, nego ka znak saradnje
i solidarnosti, koju stariji pod teretom go-di- na
i iz drugih razloga, prepuStaju mladi-ma,
ali pod uslovom da i dalje svaki, u
granicama mogucnosti, radi svoj posao.
Misleci o toj saradnji, 6esto pomislim,
kako je Steta za list, Sto je drug MioSic to-lik- o
daleko od Toronta. Medutim, pozna-vaju- ci
njegovu nepokolebljivost, neisc-rpn- u
energiju i privrzenost naSim zajed-nicki- m
ciljevima, opet dolazim do zakljuc-k- a
da drug Stjepan ne bi bio daleko pa da
je, nedaj boze, otiSao i na mjesec. A to
osvjedofiava i njegov konstruktivan rad u
sredini gdje je odselio, odnosno redovni
prilozi listu izie nove sredine.
IzvjeStaj, diskusija i zakljufcci konferen-cij- e
dali su, nkdam se, nove impulse za
uspjeh lista. Mislim na format i masov-nos-t,
Sto je vrlo bozeljno, uzimajuci u obzir
izmijenjeni karakter naSeg iseljeniStva,
od rata na ovamo.
Obradovali su me pozdravi Sto ste ih sa
konferencije poslali naSim najviSim foru-mim- a
u zemlji, kao i Koordinacionom od-bo- ru Matica iseljnika Jugoslavije. Necete
se ljutiti na mene, Sto priuStavam sebi slo-bodu
da citiram par izvoda iz tih pozdrava:
"Jugoslavia je stekla veliki ugled u svi-jet- u
kroz svoju borbu za nezavisnost, rav-nopravn- ost
i razumijevanje medu narodi-ma...
Mi potvrdujemo naSu privrzenost
idejama koje je izgradivao i primjenjivao
veliki borac za mir u svijetu Predsjednik
Tito...".
A u pozdravu Koordinacionom odboru
Matica, izmedu ostalog stoji;
"Cestitamo vam na dosadaSnjim uspje-sim- a
u radu sa iseljenicima obavezuiemo
se (podvukao L.M.) da cemo i mi nastaviti
sa ispunjavanjem svojih zadataka po tim
pitanjima i da cemo i u buduce blisko sa-radiv- ati
sa svim Maticama iseljenika Ju-goslavije."
Ja cesto isrtvicem, da i mi u domovini i vi
u iseljeniStvu moramo shvatiti da "NaSe
novine" moraju raditi i voditi borbu na
dva fronta. Kao list Amerikanaca i Ka-nada- na
jugoslovenskog porijekla vi tre-bat- e
ispunjavati svoje duznosti prema
zemlji iz koje potidete, ali isto tako i
prema zemljama u kojima ziyite i radite.
VaSa duznost, u sadaSnjim prilikama,
prema tim zemljama nije ni laka ni mala.
Ja sam vec" davno konstatovao da vi ravno-mjern- o
ispunjavate i jednu i drugu duz-nost.
U odnosu na Jugoslaviju duznost vam
je da objektivno prikazete tamoSnjem svi-jetu
njen, bez obzira na sadaSnje poteSko-6e- ,
bujan razvitak i njenu pravilnu poli-tik- u
u ovom uzburkanom svijetu. A Sto se
tide vaSe doma6e duSnosti, niko vam ne
moze prigovoriti ako vodite oStru borbu
protiv ratnohuSkacke politike predsjed-nik- a
Reagana i njegove krupne kapitali-,sti6k- e
ekipe na jednoj strani, a na drugoj,
ako se otvoreno suprotstavljate pritisku
poslodavaca na 2ivot radnicke klase, bili
to Jugosloveni, Amerikanci, Kanadani ili
pripadnici Ца kojeg drugog naroda. Takav,
vaS stav koji vodite i koji trebate voditi,
pozdravice svaki dobronamjerni kritifiar,
bio on u Jugoslviji ili tamo. A ako i takvih
ima koji to nije pripravan uciniti, onda
takvome mozemo poruciti da je zaslijep-lje- n
svojim subjektivizmom.
PoSto naSi stari pioniri progresivnog i
revolucionarnog pokreta u iseljeniStvu,
jedan za drugim, odlaze onamo gdje cemo
svi, po zakonu prirode otici za pet ili dese-takgodin- a,
a poSto su besumnje, 6ekajuci
taj "sudnji dan" vec i iscrpljeni i iznemo-gli- ,
od njih se ne moze ocekivati da i dalje
budu aktivni, ali i u takvoj situaciji, oni
mogu mnogo uciniti na okupljanju novih
generacija, novih iseljenika, oko vaSeg li-sta.
Cesto pomiSljam Sto je posrijedi tim
novim generacijama uzrok nezaintereso-vanos- t
za list svog naroda a time i za zem-lj- u
odakle poticu. Da li je baS u pitanju
trka za dolarima? Ne mogu da vjerujem
da je to posrijedi, jer saradnja sa listom
bi mogla ici paralelno sa zaradom.
Veliki je zlocin svakog iseljenika ako se
izoluje od svoje zemlje. Mi stari se ni u
onim teSkim ekonomskim prilikama za
vrijeme depresije nikad nismo odricali
svoga naroda. Uvijek smo vrSili svoju na-cional- nu
i klasnu duznost. A posjedovati
nacionalnu (ne nacionalisti6ku) i klasnu
svijest u tudini to je vrlina koju bi trebao
posjedovati svaki naS patriotski iseljenik.
Ako taj iseljenik tako postupa, onda je to
u interesu i zemlje iz koje potice i zemlje
koja mu je ukazala privremeno ili stalno
gostoprimstvo.
Luka MARKOVIC
— Zahvalni na moralnoj i materijalnoj
pomoci naSeg druga i prijatelja Luke Mar-kovid- a, izrazavamo uverenje da ce on i dalje
istrajati na putu odbrane progresivnih ise-ljenika
i da ce do kraja zivota 6initi sve Sto
moze za dobro Jugoslavije i njenih iselje-nika
u svim zemljama sveta.
— UREDNISTVO
"MILICA KRIZAN"
BILA TU
DoSao sam doma sa izleta "Hrvatski
dan" odrzanog blizu Pittsburgha 27. jula
85. na zemlji§tu Hrvatske bratske zajedni-c- e,
dan kad je ansambl "Miiica Krizan"
iz Osijeka SR Hrvatska, Jugoslavia igrao
tamo.
Misli su mi bile jo§ svjeze od onog Sto
sam cuo, vidio i uzivao. Vrijeme onaj dan
— savrseno i dobrodoSlo. Prikazivanje je
bilo na otvorenom zraku, pozornica zgodna
za "folklor" (ili blizu zgodna). Ovaj an-sambl
je titrajuci, mlad, svi su bili uzitak
za nas starije od umjetnika, ali i za mlade
od njih. Rije6i ne mogu iskazati onu zivah-nos- t,
zvuke one sarene odjece a ne spomi-njem- o
njihovu osobitost, tehnike. Rijeci
nijesu dostatne mora§ biti prisutan da uzi-va- §
potpuno.
Prisutni na ovoj kultumoj priredbi su bili
£itaoci-podupira- ci nasih (naprednih novi-na)
— Martin Karavanich koji nas je lijepo
iznenadio sa novim borbenim duhom kao
i Frank Bertovid i Stevo Devunich. Nijedan
od te "radnidke klase trio" nije djefcak, ali
su slozni da novine moraju biti podupirane
i sa razli6nosti u godinama i iskustvu. Brat-s-ki aktivista radnik Frank Pastorkovich bio
je na sluzbi u centru taj dan; aktivni radnici
Fruhars i Lockmers isto kao i sinovi od
biv§ih aktivista u kulturno-prosvjetno- m
radu Abramovic i Belamarich.
Prezimena mozda nisu poznata vecini
kanadskih i ameridkih 6itaoca, ali ovi akti-vis- ti
jos" drze i nastavljaju prosvjetu koja
je do§la od naSe Stampe radniCke klase kroz
niz godina. Tko zna, mozda je jo§ ne§to
nade u korijenju?
Vazno je spominjati da su napredne no-vi- ne "Narodni glasnik", na sjeverni kraj
Pittsburga dala osobe iz (i blizu) ureda za
pocetak. Pomogla organiziranje ranih
omaldinskih kulturnih skupina, utemeljila
mnogo ovog Sto je danas stvoreno u kolu
federacije; ono Sto se razvijalo i Sto joS
napreduje.
Prema tomu joS mi je u glavi "Miiica
Krizan" ansambl, izvodenje pjesmne "Ju-goslavi- jo,
Jugoslavijo' ' posebno onih rijefii
"radnifika te ruka stvorila".
William CIZMESIA
Pittsburgh, Pa.