000391 |
Previous | 9 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
m%'r w ' " 3 .v?, №и .-1пжа№Јџж- &г7уг74 irwtwт:7$гч:%р~с #arr;'z "-п#5- :-1 '" - дг, :,--ч~- ,г--.- m -- л r - л -- лт:— к— у 'ч? г-!-л tfrHnti - AvtteeJirMtvilitis. - m-f- -м j.--. - . w.. uu ,!г!гГГТГТ7-!- И " " л J4Av i"4 4 SVJETSKI FESTIVAL OMLADINE U Moskvi je odrzan Dvanaesti svjet-sk- i festival omladine i studenata (12th World Festival of Youth and Students), uz ucesce vise od 20.000 mladica i djevojaka iz 160 zemalja. Sudjelovalo je i 130 Kanadana. Neki Antonio E. Beneto iz Angole je postavio pitanje urednistvu lista Moscow News: "Zas4o se svjetski fe-stiv- ali omladine odrzavaju uglavnom u socijalistickim zemljama?" Dobio je ovaj odgovor: "Glavni razlog je to sto mnoge za-pad- ne zemlje negativno drze prema anti-imperijalistic- koj tendenciji ovih festivala. Odluka o organiziranju festivala omladine donijeta je u jednoj kapita-listidk- oj zemlji. Godine 1945. u Lon-don- u je odrzana Svjetska konferen-cij- a omladine, koja je odlucila da se osnuje Svjetska federacija demokrat-sk- e omladine (WFDY) i da se odrza-vaju medunarodni sastanci omladine uz ucesce mladih ljudi razlicitih poli-ticki- h i vjerskih opredeljenja iz svih zemalja svijeta. Prvi omladinski festival trebao se odrzati u Parizu. Francuska je tada vodila rat u Vijetnamu i omladina je namjeravala da prostetira protivtoga rata. Zato je francuska vlada zabra-nil- a odrzavanje festivala. Prvi Sovjet-sk-i festival odrzan je u Pragu. U vrijeme "hladnog rata", odrzava-nje Svjetskih festivala na Zapadu nije bilo moguce. Kad se medunarodna si-tuac- ija poboljsala, dva festivala — je-da- n za drugim — odrzana su u kapita-listicki- m zemljama — Austriji i Fin-sk- oj (Веб 1959., Helsinki 1962.) Poslije Finske, festival se trebao odrzati u Alziru, ali nije bilo moguce zbog onda§njeg politickog stanja u torn podrucju, pa je odrzan u Bugar-sko-j. Slijedeci festivali odrzani su u Njemackoj Demokratskoj Republici i Kubi, i sada opet u Sovjetskom Save-z- u. Omladinske organizacije iz pojedi- - Ћ U toku vi§e od pedeset godina u Vancouveru su postojale razne na-pred- ne kanadsko-jugoslavens- ke or-ganizacije, ukljuciv tri doma. Od svega toga ostao je samo penzionerski klub. Ali u Vancouveru danas zive znatno veci broj na§ih ljudi — toliko koliko nekada u cijeloj Kanadi. Prije par mjeseci po6elo je obnavljanje penzionerskog kluba, a zasluga za to pripada i 61anstvu jugoslavenskog ra-dio kluba. Penzionerski klub je promijenio ime odsad ce se zvati Canadian-Yugosla- v Community Association (Kanad-sko-jugoslavens- ko komunalno druStvo ili udruzenje). Pomelo je upi-sivan- je novogclanstva. pripremaju se priredbe i druge aktivnosti. Na posljednjoj sjednici druStva do-nijeta je odluka da se premijeru Brianu Mulroney stavi na znanje da je ova organizacija protiv kanadskog ибебса u pripremama za svemirski rat (Star Wars) — to je opasnost za svjetski mir. Dvadeset i osmog septembra odr-zati ce se priredba u cast onima koji su 56 godina sudjelovali u muzickim (tamburaSkim), plesadkim i drugim dru§tvenim aktivnostima. Tridesetog novembra odrzati ce se priredba povodom nacionalnog pra-znik- a naroda Jugoslavije (29. novem: bra), a biti ce obiljezena i pedeset cetvrta godisnjica izlazenja na-pred- ne kanadsko-jugoslovens- ke Stampe. Kanadsko-jugoslovensk- o komu-nalno druStvo je za slogu doseljenika iz Jugoslavije i namjerava da spro-vo- di kulturne, sportske i druge dru-Stve- ne aktivnosti. S.M. sntiohtizneemdaeljlaegmatoagunapofesslatitviaslt,odiolikdbvriojej delegata, pratilaca i posluznog osob-lj- a iz zemlje u kojojse festival odrzava mogu da broje vi§e hiljada. Festivali su izvanredna prilika za susrete mla- dih ljudi iz cijelog svijeta i razmjenu тШјепја o raznim problemima. Mladi ljudi kapitalistiekih zemalja negoduju zbog toga Sto vlade njihovih zemalja ne dozvoljavaju da se omla- dinski festival odrzi kod njih. Kapitalisti6ke zemlje odrzavaju oonmilasudidnesskneicasrksukpioovper,edaelil,jennia. zKalaoksvti, su ti sastanci najbolje pokazuje Medunarodna omladinska konferen-cij- a odrzana prije kratkog vremena u ' Jamajici. Posljednjeg dana Konferencije iz nje su istupili neki delegati iz Sjedi-njeni- h Drzava, Zapadne Njemacke, Italije, Svicarske, Spanije, Grcke, Hondurasa, Peru-- a i jos nekih zato sto jtneaikjMveeebdsioausnbtaairrnoakdnen.iu sbkuecrjuectaerpijraitre(dkiovjiatci)e Pravila svjetskih festivala omla- dine propisuju da se odluke donose ne samo glasanjem, vec suglasno. (Preveo SM.) (Ovoje lista Originalni Inquiry visit Komisija koja vodi istragu o ratnim zlocincima u Kanadi (The Commis-sion of Inquiry on War Criminals in Canada) treba da prikupi sve moguce dokaze o ratnim zlocincima u Komisija je duzna da razmotri savpo-stoje- ci materijal. Pokusaji desnicarskih nacionalis-ticki- h grupa da Komisiji onemoguce rad i da ustra§e federalnu vladu koja ju je uspostavila, izaziva opcu zabri-nutos- t. ZaSto oni ne dozvoljavaju da se ratni raskrinkaju? Jedan cilj desnicara je da sprijece komisiju, kojoj na celu stoji sudac Ju-les Deschenes od Vrhovnog suda pro-vinci- je Quebec, da pode u Sovjetski Savez. Tamo se nalaze doku-mena- ta odnoseci se na istragu. Копабпи odluku da li ce komisija poci u Sovjetski Savez donijeti ce su-dac Deschenes. U meduvremenu, vazno je da nesto doznaju o naravi i valjanosti svjedocanstva. Nacionalisticke organizacije, ukra-jinsk- e, latvijske, litvanske i estonske bi rade napisale dokumenat koji opravdava one koji su vrSili zlocine za naciste i osuduje kanadskog save-znik- a u Drugom svjetskom ratu, So-vjetski Savez. Sudac Deschenes, koji ce biti u Ze-ne- vi do septembra u vezi njegovih poslova, treba da zna da ogromna vecina Kanadana zeli da prou6i sovjetske dokazne ma-terijal- a. Advokat komisije, Michael Meighen, odbacuje svaki prijedlog da komisija ne ide u Sovjetski Savez. On je iznio tri tocke koje treba da se po-nov- e. Istraga nije sud — ona ne kaz-njav- a, samo istrazuje. Sudac Desche-nes ce samo obavjestiti vladu sta je pronaSao. Meighen je rekao: "Is-traz- na komisija treba da razmotri sve vrste dokaza". Sovjetski materijal ce biti od velike koristi komisiji.izjavio je S. Littman, kanadski predstavnik Simon Wiesen-tha- l Centra, koji je proSlog proljeca pregledao arhive u Kijevu, Vilninsu i Tallinu. On kaze da postoje tri vrste materijala: njemacki dokumenti koje je ostavila nacistifika vojska; zapri-segnut- o svjedocanstvo Sovjetske ko-misije koja je istrazivala pocinjena zloistva i izjave sovjetskih gradana pod On napominje da iedinica ameri6- - kog ministarstva koja istra- - I SEVARDNADZE CE POSJETITI LONDON LONDON — Sovjetski ministar za poslove Eduard Sevardnadze prihvatio je poziv da posjeti Veliku Britaniju. Prema saopcenju Foreign Officea, Sevardnadze je taj poziv prihvatio u razgovoru s britanskim sekretarom za vanjske poslove Geoffreyem u Helsinkiju. Datum posjeta bit ce naknadno utvrden. Bivsi §ef sovjetske diplomacije Andrej Gromiko ranije je u na6elu prihvatio poziv da posjeti London prije kraja ove godine. (AFP) ZAPADNA B? A VW Л ГУ ( } PARIZ — SR Njema5ka, Italija i Velika Britanija odlu6ile su da bez Francuske i Spanjolske proizvedu "evropski borbeni avion". Razlaz pet evropskih partnera odigrao se na sastanku odrzanom u Torinu, gdje je dozivio neuspjeh do sada najambiciozniji projekat udruzivanja proizvodnih snaga za vojne potrebe pet vodecih drzava Zapadne Evrope. Francuska i Spanjolska imaju rok od 15 dana da konacno odgovore da li ce se pri-druzi- tiu Velikoj Britaniji, SR Njema6koj i Italiji, koje ce u protivnom same poceti proizvodnju novog borbenog aviona i TREBA DA CUJU I NJIH uvodnik Canadian Tribine. naslov clanka glasi: should USSR.) Kanadi. zlodinci gomile Kanadani drugih ko-misija istrazne prisegom. pravde vanj-sk- e Howeom EVROPA zuje ratna zlodinstva stalno putuje u Sovjetski Savez prikupljajuci materi-jal. Ni jedan americki sudac jos nije utvrdio da je svjedodanstvo fabrici-ran- o ili da sovjetski svjedoci lazu. Zato Deschenes-ov- a komisija treba da pode u Sovjetski Savez, gdje su iz-vrse- na mnoga ratna zlocinstva i gdje se nalazi ogromno svjedocanstvo. Klika u Kanadi koja hoce da pri-krij- e istinu, i koja se hvali da ce sa-bra- ti milijun dolara da sprijeci da to svjedocanstvo ne dode do suda, na-lazi se na labavim nogama. POCELI "HRVATSKI DAM" UAUSTRALIJI ADELAIDE, august (Tanjug) — Otva-ranje- m izlozbe "Hrvatska narodna umjetnost" iz zbirke zagreba£kog Etno-grafsko- g muzeja u zdanju Festivalskog centra u Adelaidu, poSela je kulturna manifestacija "Hrvatski dani '85." u Au-strali- ji. Izlozba je organizovana u sa-rad- nji Matice iseljenika Hrvatske, Et-nografsk- og muzeja u Zagrebu, Viktorij-sko- g muzeja u Melbourne-- u i drugih ga-leri- ja i muzeja u Australiji. U sklopu ove manifestacije odrzace se retrospektiva crtanog filma Zagre-ba6k- e Skole crtanog filma. Bice prika-zan- a i izlozba slikara naivca Ivana Lac-kovi- ca a nastupice i muzicka grupa "Novi fosili". Osim u Adelaidu "hrvatski dani" ce se odrzati u Sydney-j-u Melbourne--u i Pert-u- , a izlozba "Narodna umjetnost Hrvatske" organizovace se јоб u fcetiri australijska grada. FRANCUSKA KOMUNISTI KRITIZIRAJU MITTERRANDA PARIZ — 5lan sekretrijata Francuske komunistidke partije (FKP) zaduen za medunarodnu suradnju Gremetz o§tro je osudio vanjsku politiku predsjednika Mit-terand- a. Time je proSirema kritika socijali-st- a za koje komunisti tvrde da vladaju u interesu krupnog kapitala, a na Stetu rad-ni6- ke klase. U analizi objavljenoj u teorijskom or-ga- nu FKP kaze se da Mitterrandova vanj-sk- a politika zna6i jedino usluinost Reaga-novi- m ratobornim tezama i јабапје politike blokova i hladnog rata. YUGOSLAV STRIKE GOLD AGAIN! The Yugoslavs did it again — anot-her Gold Medal on July 19, 1985 at U.C.L. A. This time the gold was achie-ved for handball (rukomet), winning every game, in the World Games for the Deaf by 12 athletes representing the Savez organizacija gluvih i naglu-vi- h Jugoslavije (SOGNJ) which is an organization of the deaf and partially deaf. These World Games are played by deaf athletes every 4 years in designa-- ted countries all over the world with opening and closing ceremonies, this year having taken place at the Uni-versity of California, Los Angeles. Seems like Los Angeles is a lucky spot for the Yugoslavs. The athletes were taken by surprise when they found out they had a spe- cial cheering crowd of spectators who turned out to be the group of people, mostly from San Pedro, who got toget her to bring closer cultural and athle-tic ties between the people of Yugo- slavia and the Yugoslav-American- s here. Representing this group is Pero Kuzmanic; however, Pero is visiting in Yugoslavia so Sime AniCic, who re-presented this group to welcome the athletes of Yugoslavia for the 1984 Olympics, coordinated a welcoming group for these 12 athletes and their group of SOGNJ. The players are: Ivan Straga (Rijeka), Frane Mudra-zij- a (Sibenik), Bo§ko Kevo (Split), Ra-mi- z Delagic (Uzica), Mario Lusic (Split), Marko Delic (Split), Branko Krizic (Влјека), Ivan Tomicevic, (?), Anton Sagovac, (?), Ivan Rumenovic (Zagreb),' Mihajlo Milivojevic (?) and Adam Nurkic, (?) and with them, their leader and Director, Mr. Dragoljub Vukatic; Selector of Players, Mr. Ivan Covic, the team's trainer, Mr. Slavko BaCic and their physucian. Dr. Ivan Kosteski. Needless to say, the athletes were overwhelmed when in addition to their welcome by the U.S.A., they were to have Yugoslav Americans gi-ving an added touch and their Ivan Covic said verbally and in sign: "This unexpected hospitality will always remain in our hearts." The athletes were treated to a fine dinner at Ciqo's Restaurant which saw hosted 100% by the proprietors, Srecko (Phil) and Branka Knez. A dinner in the athle-te's honorwas hosted 100% by Kadrija Hakaj and his wife in their home (where a dinner given by the Hakajs is a memorable feast in itself). One evening the athletes were taken to the Paragon Restaurant whose proprie-tors and the welcoming committee shared the expenses. Cigo's, Paragon and the Hakajs, we all know how much you enjoy doing this from your hearts — we can't thank you enough. After the closing ceremonies on Sa-turday, July 20, the athletes were ta-ken to Cigo's for a treat and to bid them all "dovidenja". We shall remember these fine at-hletes of SOGNJ and "their leaders who expressed their thanks a thousa-nd- fold with warm embraces and tears od joy. We thank them for letting us share their triumph. Margaret STARCEVIC AUSTRALIJA OPOZVAN AMBASADOR IZ JAR CANBERRA — Australija je opozvala svog ambasadora u Juznoafri6koj Repu-blici zbog razgovora u kojemu treba da se preispitaju odnosi dviju zemalja, izjavio je australijski Sef diplomacije Bill Hayden. Taj korak australijske vlade uslijedio je nakon odluke 10 zemalja Evropske zajed-nic- e da opozovu svoje ambasadore iz M-noafriS- ke Republike radi razgovora o podu-ziman- ju mogudih zajedni6kih sankcija prema Juznoafri6koj Republici. (Reuter)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 03, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-08-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000262 |
Description
Title | 000391 |
OCR text | m%'r w ' " 3 .v?, №и .-1пжа№Јџж- &г7уг74 irwtwт:7$гч:%р~с #arr;'z "-п#5- :-1 '" - дг, :,--ч~- ,г--.- m -- л r - л -- лт:— к— у 'ч? г-!-л tfrHnti - AvtteeJirMtvilitis. - m-f- -м j.--. - . w.. uu ,!г!гГГТГТ7-!- И " " л J4Av i"4 4 SVJETSKI FESTIVAL OMLADINE U Moskvi je odrzan Dvanaesti svjet-sk- i festival omladine i studenata (12th World Festival of Youth and Students), uz ucesce vise od 20.000 mladica i djevojaka iz 160 zemalja. Sudjelovalo je i 130 Kanadana. Neki Antonio E. Beneto iz Angole je postavio pitanje urednistvu lista Moscow News: "Zas4o se svjetski fe-stiv- ali omladine odrzavaju uglavnom u socijalistickim zemljama?" Dobio je ovaj odgovor: "Glavni razlog je to sto mnoge za-pad- ne zemlje negativno drze prema anti-imperijalistic- koj tendenciji ovih festivala. Odluka o organiziranju festivala omladine donijeta je u jednoj kapita-listidk- oj zemlji. Godine 1945. u Lon-don- u je odrzana Svjetska konferen-cij- a omladine, koja je odlucila da se osnuje Svjetska federacija demokrat-sk- e omladine (WFDY) i da se odrza-vaju medunarodni sastanci omladine uz ucesce mladih ljudi razlicitih poli-ticki- h i vjerskih opredeljenja iz svih zemalja svijeta. Prvi omladinski festival trebao se odrzati u Parizu. Francuska je tada vodila rat u Vijetnamu i omladina je namjeravala da prostetira protivtoga rata. Zato je francuska vlada zabra-nil- a odrzavanje festivala. Prvi Sovjet-sk-i festival odrzan je u Pragu. U vrijeme "hladnog rata", odrzava-nje Svjetskih festivala na Zapadu nije bilo moguce. Kad se medunarodna si-tuac- ija poboljsala, dva festivala — je-da- n za drugim — odrzana su u kapita-listicki- m zemljama — Austriji i Fin-sk- oj (Веб 1959., Helsinki 1962.) Poslije Finske, festival se trebao odrzati u Alziru, ali nije bilo moguce zbog onda§njeg politickog stanja u torn podrucju, pa je odrzan u Bugar-sko-j. Slijedeci festivali odrzani su u Njemackoj Demokratskoj Republici i Kubi, i sada opet u Sovjetskom Save-z- u. Omladinske organizacije iz pojedi- - Ћ U toku vi§e od pedeset godina u Vancouveru su postojale razne na-pred- ne kanadsko-jugoslavens- ke or-ganizacije, ukljuciv tri doma. Od svega toga ostao je samo penzionerski klub. Ali u Vancouveru danas zive znatno veci broj na§ih ljudi — toliko koliko nekada u cijeloj Kanadi. Prije par mjeseci po6elo je obnavljanje penzionerskog kluba, a zasluga za to pripada i 61anstvu jugoslavenskog ra-dio kluba. Penzionerski klub je promijenio ime odsad ce se zvati Canadian-Yugosla- v Community Association (Kanad-sko-jugoslavens- ko komunalno druStvo ili udruzenje). Pomelo je upi-sivan- je novogclanstva. pripremaju se priredbe i druge aktivnosti. Na posljednjoj sjednici druStva do-nijeta je odluka da se premijeru Brianu Mulroney stavi na znanje da je ova organizacija protiv kanadskog ибебса u pripremama za svemirski rat (Star Wars) — to je opasnost za svjetski mir. Dvadeset i osmog septembra odr-zati ce se priredba u cast onima koji su 56 godina sudjelovali u muzickim (tamburaSkim), plesadkim i drugim dru§tvenim aktivnostima. Tridesetog novembra odrzati ce se priredba povodom nacionalnog pra-znik- a naroda Jugoslavije (29. novem: bra), a biti ce obiljezena i pedeset cetvrta godisnjica izlazenja na-pred- ne kanadsko-jugoslovens- ke Stampe. Kanadsko-jugoslovensk- o komu-nalno druStvo je za slogu doseljenika iz Jugoslavije i namjerava da spro-vo- di kulturne, sportske i druge dru-Stve- ne aktivnosti. S.M. sntiohtizneemdaeljlaegmatoagunapofesslatitviaslt,odiolikdbvriojej delegata, pratilaca i posluznog osob-lj- a iz zemlje u kojojse festival odrzava mogu da broje vi§e hiljada. Festivali su izvanredna prilika za susrete mla- dih ljudi iz cijelog svijeta i razmjenu тШјепја o raznim problemima. Mladi ljudi kapitalistiekih zemalja negoduju zbog toga Sto vlade njihovih zemalja ne dozvoljavaju da se omla- dinski festival odrzi kod njih. Kapitalisti6ke zemlje odrzavaju oonmilasudidnesskneicasrksukpioovper,edaelil,jennia. zKalaoksvti, su ti sastanci najbolje pokazuje Medunarodna omladinska konferen-cij- a odrzana prije kratkog vremena u ' Jamajici. Posljednjeg dana Konferencije iz nje su istupili neki delegati iz Sjedi-njeni- h Drzava, Zapadne Njemacke, Italije, Svicarske, Spanije, Grcke, Hondurasa, Peru-- a i jos nekih zato sto jtneaikjMveeebdsioausnbtaairrnoakdnen.iu sbkuecrjuectaerpijraitre(dkiovjiatci)e Pravila svjetskih festivala omla- dine propisuju da se odluke donose ne samo glasanjem, vec suglasno. (Preveo SM.) (Ovoje lista Originalni Inquiry visit Komisija koja vodi istragu o ratnim zlocincima u Kanadi (The Commis-sion of Inquiry on War Criminals in Canada) treba da prikupi sve moguce dokaze o ratnim zlocincima u Komisija je duzna da razmotri savpo-stoje- ci materijal. Pokusaji desnicarskih nacionalis-ticki- h grupa da Komisiji onemoguce rad i da ustra§e federalnu vladu koja ju je uspostavila, izaziva opcu zabri-nutos- t. ZaSto oni ne dozvoljavaju da se ratni raskrinkaju? Jedan cilj desnicara je da sprijece komisiju, kojoj na celu stoji sudac Ju-les Deschenes od Vrhovnog suda pro-vinci- je Quebec, da pode u Sovjetski Savez. Tamo se nalaze doku-mena- ta odnoseci se na istragu. Копабпи odluku da li ce komisija poci u Sovjetski Savez donijeti ce su-dac Deschenes. U meduvremenu, vazno je da nesto doznaju o naravi i valjanosti svjedocanstva. Nacionalisticke organizacije, ukra-jinsk- e, latvijske, litvanske i estonske bi rade napisale dokumenat koji opravdava one koji su vrSili zlocine za naciste i osuduje kanadskog save-znik- a u Drugom svjetskom ratu, So-vjetski Savez. Sudac Deschenes, koji ce biti u Ze-ne- vi do septembra u vezi njegovih poslova, treba da zna da ogromna vecina Kanadana zeli da prou6i sovjetske dokazne ma-terijal- a. Advokat komisije, Michael Meighen, odbacuje svaki prijedlog da komisija ne ide u Sovjetski Savez. On je iznio tri tocke koje treba da se po-nov- e. Istraga nije sud — ona ne kaz-njav- a, samo istrazuje. Sudac Desche-nes ce samo obavjestiti vladu sta je pronaSao. Meighen je rekao: "Is-traz- na komisija treba da razmotri sve vrste dokaza". Sovjetski materijal ce biti od velike koristi komisiji.izjavio je S. Littman, kanadski predstavnik Simon Wiesen-tha- l Centra, koji je proSlog proljeca pregledao arhive u Kijevu, Vilninsu i Tallinu. On kaze da postoje tri vrste materijala: njemacki dokumenti koje je ostavila nacistifika vojska; zapri-segnut- o svjedocanstvo Sovjetske ko-misije koja je istrazivala pocinjena zloistva i izjave sovjetskih gradana pod On napominje da iedinica ameri6- - kog ministarstva koja istra- - I SEVARDNADZE CE POSJETITI LONDON LONDON — Sovjetski ministar za poslove Eduard Sevardnadze prihvatio je poziv da posjeti Veliku Britaniju. Prema saopcenju Foreign Officea, Sevardnadze je taj poziv prihvatio u razgovoru s britanskim sekretarom za vanjske poslove Geoffreyem u Helsinkiju. Datum posjeta bit ce naknadno utvrden. Bivsi §ef sovjetske diplomacije Andrej Gromiko ranije je u na6elu prihvatio poziv da posjeti London prije kraja ove godine. (AFP) ZAPADNA B? A VW Л ГУ ( } PARIZ — SR Njema5ka, Italija i Velika Britanija odlu6ile su da bez Francuske i Spanjolske proizvedu "evropski borbeni avion". Razlaz pet evropskih partnera odigrao se na sastanku odrzanom u Torinu, gdje je dozivio neuspjeh do sada najambiciozniji projekat udruzivanja proizvodnih snaga za vojne potrebe pet vodecih drzava Zapadne Evrope. Francuska i Spanjolska imaju rok od 15 dana da konacno odgovore da li ce se pri-druzi- tiu Velikoj Britaniji, SR Njema6koj i Italiji, koje ce u protivnom same poceti proizvodnju novog borbenog aviona i TREBA DA CUJU I NJIH uvodnik Canadian Tribine. naslov clanka glasi: should USSR.) Kanadi. zlodinci gomile Kanadani drugih ko-misija istrazne prisegom. pravde vanj-sk- e Howeom EVROPA zuje ratna zlodinstva stalno putuje u Sovjetski Savez prikupljajuci materi-jal. Ni jedan americki sudac jos nije utvrdio da je svjedodanstvo fabrici-ran- o ili da sovjetski svjedoci lazu. Zato Deschenes-ov- a komisija treba da pode u Sovjetski Savez, gdje su iz-vrse- na mnoga ratna zlocinstva i gdje se nalazi ogromno svjedocanstvo. Klika u Kanadi koja hoce da pri-krij- e istinu, i koja se hvali da ce sa-bra- ti milijun dolara da sprijeci da to svjedocanstvo ne dode do suda, na-lazi se na labavim nogama. POCELI "HRVATSKI DAM" UAUSTRALIJI ADELAIDE, august (Tanjug) — Otva-ranje- m izlozbe "Hrvatska narodna umjetnost" iz zbirke zagreba£kog Etno-grafsko- g muzeja u zdanju Festivalskog centra u Adelaidu, poSela je kulturna manifestacija "Hrvatski dani '85." u Au-strali- ji. Izlozba je organizovana u sa-rad- nji Matice iseljenika Hrvatske, Et-nografsk- og muzeja u Zagrebu, Viktorij-sko- g muzeja u Melbourne-- u i drugih ga-leri- ja i muzeja u Australiji. U sklopu ove manifestacije odrzace se retrospektiva crtanog filma Zagre-ba6k- e Skole crtanog filma. Bice prika-zan- a i izlozba slikara naivca Ivana Lac-kovi- ca a nastupice i muzicka grupa "Novi fosili". Osim u Adelaidu "hrvatski dani" ce se odrzati u Sydney-j-u Melbourne--u i Pert-u- , a izlozba "Narodna umjetnost Hrvatske" organizovace se јоб u fcetiri australijska grada. FRANCUSKA KOMUNISTI KRITIZIRAJU MITTERRANDA PARIZ — 5lan sekretrijata Francuske komunistidke partije (FKP) zaduen za medunarodnu suradnju Gremetz o§tro je osudio vanjsku politiku predsjednika Mit-terand- a. Time je proSirema kritika socijali-st- a za koje komunisti tvrde da vladaju u interesu krupnog kapitala, a na Stetu rad-ni6- ke klase. U analizi objavljenoj u teorijskom or-ga- nu FKP kaze se da Mitterrandova vanj-sk- a politika zna6i jedino usluinost Reaga-novi- m ratobornim tezama i јабапје politike blokova i hladnog rata. YUGOSLAV STRIKE GOLD AGAIN! The Yugoslavs did it again — anot-her Gold Medal on July 19, 1985 at U.C.L. A. This time the gold was achie-ved for handball (rukomet), winning every game, in the World Games for the Deaf by 12 athletes representing the Savez organizacija gluvih i naglu-vi- h Jugoslavije (SOGNJ) which is an organization of the deaf and partially deaf. These World Games are played by deaf athletes every 4 years in designa-- ted countries all over the world with opening and closing ceremonies, this year having taken place at the Uni-versity of California, Los Angeles. Seems like Los Angeles is a lucky spot for the Yugoslavs. The athletes were taken by surprise when they found out they had a spe- cial cheering crowd of spectators who turned out to be the group of people, mostly from San Pedro, who got toget her to bring closer cultural and athle-tic ties between the people of Yugo- slavia and the Yugoslav-American- s here. Representing this group is Pero Kuzmanic; however, Pero is visiting in Yugoslavia so Sime AniCic, who re-presented this group to welcome the athletes of Yugoslavia for the 1984 Olympics, coordinated a welcoming group for these 12 athletes and their group of SOGNJ. The players are: Ivan Straga (Rijeka), Frane Mudra-zij- a (Sibenik), Bo§ko Kevo (Split), Ra-mi- z Delagic (Uzica), Mario Lusic (Split), Marko Delic (Split), Branko Krizic (Влјека), Ivan Tomicevic, (?), Anton Sagovac, (?), Ivan Rumenovic (Zagreb),' Mihajlo Milivojevic (?) and Adam Nurkic, (?) and with them, their leader and Director, Mr. Dragoljub Vukatic; Selector of Players, Mr. Ivan Covic, the team's trainer, Mr. Slavko BaCic and their physucian. Dr. Ivan Kosteski. Needless to say, the athletes were overwhelmed when in addition to their welcome by the U.S.A., they were to have Yugoslav Americans gi-ving an added touch and their Ivan Covic said verbally and in sign: "This unexpected hospitality will always remain in our hearts." The athletes were treated to a fine dinner at Ciqo's Restaurant which saw hosted 100% by the proprietors, Srecko (Phil) and Branka Knez. A dinner in the athle-te's honorwas hosted 100% by Kadrija Hakaj and his wife in their home (where a dinner given by the Hakajs is a memorable feast in itself). One evening the athletes were taken to the Paragon Restaurant whose proprie-tors and the welcoming committee shared the expenses. Cigo's, Paragon and the Hakajs, we all know how much you enjoy doing this from your hearts — we can't thank you enough. After the closing ceremonies on Sa-turday, July 20, the athletes were ta-ken to Cigo's for a treat and to bid them all "dovidenja". We shall remember these fine at-hletes of SOGNJ and "their leaders who expressed their thanks a thousa-nd- fold with warm embraces and tears od joy. We thank them for letting us share their triumph. Margaret STARCEVIC AUSTRALIJA OPOZVAN AMBASADOR IZ JAR CANBERRA — Australija je opozvala svog ambasadora u Juznoafri6koj Repu-blici zbog razgovora u kojemu treba da se preispitaju odnosi dviju zemalja, izjavio je australijski Sef diplomacije Bill Hayden. Taj korak australijske vlade uslijedio je nakon odluke 10 zemalja Evropske zajed-nic- e da opozovu svoje ambasadore iz M-noafriS- ke Republike radi razgovora o podu-ziman- ju mogudih zajedni6kih sankcija prema Juznoafri6koj Republici. (Reuter) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000391