Nase Novine, April 05, 1978

              '6
.
No. 6 (302)
________ _______
' TORONTO, WEDNESDAY, FEBRUARY 8, 1978
—— -
40 CENTS PER COPY l' шМГТТПТТПг!
! л
y
K
иоЛоШРшOntario
Dosadasnji ontarljski voda NDP (Nove demokratske partije)
Stephen Lewis odrzao je rijec Sto ju je dao proslog Ijeta i povukao
se. Na konvencljl partije krajem proslog tjedna izabran je mladi
Michael Cassidy — na nasoj slid.
Izbor Cassldyja dosao Je kao iznenadenje za mnoge, all i kao
nesto pozitivnb, jer je Cassidy uglavnom blran po dianstvu, budu-- 6
da je iznlo najbolju platformu i najavio drukdijl kurs ove partije
u Ontariju.
_-UIflllllIfIllIlllIIIIIIIII11IlIlllltlfIlflll1IIIIltllllttlllttlltIlllflllllIlllllllfllllIlIlf.- f1llfllfll1ltllffllltfllllIlltl111IItlll11lllillBtlltllllltllllfftIlllflllttllltffl1BIISI_&
1 Financije i privreda
~ - Clanke na ove teme donoslmo na strani 2.
1 Redakcijski komentari
§j Redovlte komentare'harazne teme na6l cete na strani 3.
1 PoSta i oglasi
Ш Pisma dftalaca ( drudtvene ogJase Iz raznih mjesta naci cete na stranama 4,5 16.
1 Na§e aktualnosti
Ш Redovltl prilog na ovu temu na6i cete na strani 7. Takoder I informativni clanak o
Ш Stednjl I penzijl. es
1 NaSi umjetnici j
Ш Napiee o trojicf nafilh vellklh knjlzevnika ria6i cete na stranama 8 19. §
1 Jugoslaveni u New Yorku 1
Reportazu o пабоЈ naseoblni u ovom velegradu donoslmo na stranama 10 i 11. §
§ =
1 Makedonska strana 1
§ Prilog ha makedonskom donoslmo na strani 15. i
I Kultura — Nauka I
i -- Prlloge iz ovih oblasti naci cete na stranama 16 1 17. ' s
1 Roman — Sport
§ Nad feljton jspo.rtski prilog pogledajte na stranama 18 i 19. ' §§
ffi i : 1 1 1I M 1 1 1 1 J I 1 1 1 1 1 1 1 fJ I I f'l I i f I f J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ! ! t J 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 П 1 1 Г 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 E f I i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 -
— STVARNO STANJE STVARI -
Najgora druStvena bolest —
nezaposlenost — I dalje se Siri, ne
samp na ovom kontinentu yec i u
zapadnoф svljetu op5enito.
U samoj Kanadl situacija je gora
nego sto se moze vldjeti iz stampe
i brojki koje nam nudi drzavni biro
za statist iku. Radi se, zapravo, o
jednom broju nezaposlenlh "za
koje se i ne zna", o-tz- v. skrivenim
brojkama. Tako danas, prema sluz-ben- oj
Izjavi, u Kandi irna 911,000
nezaposlenih, dok se sa raznih
strana tvrdi da se torn broju moze
mirne duse dodati јоб 300,000, jer
to su u stvari ti "nevidljivi".
Pa, o cemu se radi? Radi se o
ljudima koji-s- u јоб odavno prestai
da' t raieposaOi j dar se- - reg I st ri raj u
jer su I predugo traiili neSto беда
nema.Jakvih, koji su se razofiarali,
ima eve viSe, i druga-j- e stvar Sto se
postojanje jednog veceg broja
nezaposlenih nastoji prikriti. To je
polltika upravljafia kojf nisu u
stanju da opravdaju katastrofaino
ekonomsko stanje u zemlji, a
masklranje 6injenica Ipak nifiemu
ne vodi kad ijudi ne rade i kad
posia nema.
Upravlja6e isto tako nije briga
sto Ijudi zbog nezaposlenost! stra-daj- u
i na razne druge na6ine. Nai-m- e,
kad se "otsustvo" koje nitko
ne _ell otegne, kad prijede u mjese-ce- ,
pa бак i godine, raspadaju se
6itave obitelji, Ijudi se odaju pi£u i
kriminalu, a neki izvravaju i
samoubojstva. Mnogi se takvi na-pros- to okrenu protiv cijelog svijeta
i obidno ne znaju odakle dolaze
njihove nevolje. Ne znaju da su ie
nevolje rezultat nebrige i bezobzir-nos- ti sistema, privatne svojine
koja najprije zadovoljava svoje
interese.
Osim toga, i mnogi koji rade zive
u siromastvu Hi ha rubu siromaS-tv- a.
A to su oni §to rade za mini-maln- e
plade, koji treba da sa
godiSnjim prihodom 6d npr. 8
hiljada dolara izdrzavaju porodicu
iako se zna da je danas ta svota
jedva dostatna za jednog samca.
Medutim, o takvlmase malogqvori
i р!бе iako ih ima najviSe, vec se
spominju dobro pladeni poslovi —
izmedu 5 i 10 dolara na sat — koje
imajuorganizirani radnlci, unionis-ti- ,
all se prltom ne navodl 6irijeni-c- a
da je takvih najmanje.
Jedan broj Ijudi radi ogran!6eni
broj sati, bilo dnevno bilo tjedno, i
to ne stogX §to tako zele ve6 §to
neSto bolje ne mogu dobiti, pa je
jasno da ni oni ne uZlvaju nekakav
standard, ve6 da jedva sastavljaju
krajs krajem. Jer takva minimalna
primanja na sve vecu skupo6u
jedva da su dovoljna za opstanak.
Izlaz se obi6no nade u tome Sto po
nekoliko osoba iz porodice mora
raditi da bi zaradiii dovoljno.
Sve se ovo pak de&ava u vrijeme
kad mnoge kanadske industrije
sele izzemlje, ulaiu u svijetu i 6ine
kojekakva druga 6uda. Poznat je
slu6aj Inco kompanije iz Sudbury-j- a,
koja ce do po6etka aprila ove
godine otpustiti oko 3000 radnika.
Ona to 6ini dok istovremeno ulaie
drugdje i §iri poslovanje, i dok
Kanada cak uvozi nikal kojeg Inco
ima u izobilju i koji lezi na kamara-m- a,
navodnozbog niskecijenetom
metalu na svjetskom trziStu. RjeSe-njazaoyak- vu
situaciju postoje, ali
do sada ih nisu prihvatili ni vlada ni
ova плобпа kompanija._
Slifino je postupjla i he§to manja
rafinerija nikla, Fajcon bridge, ne-dale- ko
ocf Sudburyja, zatim firme
kao Noranda Mine's Ltd., Alcan
Aluminium, koje su na ovom
podru6ju ukinule 5000 radnih mjes-ta
pa se обекије da ce u ovom
dijelu Ontarija nastati prava seoba
naroda.
A sad da pogledamo Sto zapravo
rade korporacije, kako se sele i
snalaze. Noranda Mines Ltd., je
proSle godine otpustila 2000 radni-ka
i istovremeno za 75 milijuna
dolara kupila u Sjedinjenim Drza-vam- a
jedno novinsko poduze6e.
Alcan Aluminium Ltd. je zatvorila
jedan rudnik u Newfoundlandu,
otpustivSi 400 radnika, a zatim
kupila jednu tvomicu u Alabami za
140 milijuna dolara. Co-Ste- el Inter-national
(takoder iz Kanade) podize
6elicanu u New Jersey koja koSta
90 milijuna dolara. Dvije komerci-jaln- e
firme pak podizu u gradu New
Yorku jednu zgradu koja ce stajati
350 milijuna dolara.
International Harvester iz HamiK
tona, Ontario, otpustiti ce 450 rad-nika
dok istovremeno ulaze 9 mil-ijuna
dolara na proSirenje tvornice
traktora u Doncasteru, Engleska.
British Columbia Forest Products
je ulozila 75 milijuna dolara u jednu
tvornicu papirau Sjedinjenim Drza-vam- a.
Za Inco je гебепо joS ranije
da je dobila zajma u iznosu od 75
milijuna dolara, Sto je ulozila u
industriju nikla u Indonezijj, itd.
I eto kako se radi. To ogromno
bogatstvo stvorilo je kanadsko rad-niStv- o,
koje sad "za uzvrat" ostaje
bez posia, dok korporacije ulaze
tamo gdje 6e zaradivati joS viSe. A
tako бе biti sve dotle dok Kanadani
ne робпи djelovati politick!, dok si
ne izglasaju vladu koja бе raditi za
narod, jer Kanada nije slromaSna I
nema potrebe da' njeni gradani
stradavaju I pate zbog besposllce
koja je, Sto je najgore, umjetno
stvorena.
A. K.
i
.