Nase Novine, May 10, 1978

              гштштштттшодвзмжздА ll л цЦмтфјпшшшви ШтШШШШШ
. ot-- w та fn .a] fe шsr жp,v.ramT;b
Л - £ м v" ШШШШШтшЛшшшшштшкшшшшшшшшшшшшшшшшшштшшшшшшшшшшшшшш № 1:5Магсп 15.1198ЈЈ1УЈ!!Д
ч №%ЉЦПШ" " .1 ' 4ktl
"гч 1П 1 t!l
[шдршки цдпјшлз ЈШ
AGRESOR
;Н
1
I
II
ј
Ин
i
us
®
т
Ameridki ugljenokopacl nastavljaju borbu za
svoje opravdane zahtjeve.
U po6etku su bill u sukobu sa poslodavcima,
okupljenim u Bituminous Coal Operator's Assoc!- -
. atlon, a primjena Taft-Hartl- ey zakona od strane
predsjednika Cartera znacl da se profiv njih okre- -
nuo i mocni drzavnf aparat.
Hoce li izdrzati?
Oni su se u sll6noJ sltuaciji nalazili vise puta
u proslosti, i uvijek su izdrzali. Nisu bez razioga
poznati kao najborbeniji dio amerlcke radni6ke
klase. ''
PoWedlf ce I ovog puta!
Njihovo je geslo: No Contract, No Work!
U toku strajka koji je poceo u decembru, bila
su.im ponudena dva "sporazuma".
Prvog je odbacila veclna 6lanova pregovarad-ko- g
odbora, a drugog su odbacili sami rudari gla-sanje- m.
Zbog 6ega su rudari najvlse nezadovoljni?
Tu je na prvom' mjestu pitanje prava na Strajk.
Kompanlje se jako zale na "wildcat" Strajko-ve,- -
—
Do takvih strajkova dolazi najvlse zbog sporo-v- a
oko slgumosti na poslu, koji se sporo rjeSavaJu
i rudarima ne preostaje drugo nego da prestanu
raditl.
U odbaCenom ugovoru blia je odredba da
rudari mogu da odbiju predl straJkaSku straiu, all i
odredba o disclpliniranju I otpuStanJu sa posla
onih rudara "koji prouzrokuju neautorizlranu
obustavu rada Hi Strajk iz slmpatlje".
Rudari mogu da po§tuju Strajka&ke straze, all
tnoe ?sm' lju sirajkati i uspostavit takve straze I Sta je
Rudari su takoder nezadovoljni promjenom
zdravstvenog oslguranja.
Ranlje su imall placeno zdravstveno osigura- -
nje, all je isto prosle godine uklnuto, I po predlo- -
zenom ugovoru, oni bi placali 500 dolara godlsnje
za bolnicu, 150 dolara za Ilje6nika I prvih 50 dolara
za lijekove.
Priblizauaju se izborl
Ima dosta znakova da je federalna vlada odlu-cil- a da raspise izbore.
Dan se jos ne zna, all se nagada da ce blti u
junu. -- . fc Izborna kampanja je stvarno ved po6ela:
odrzavaju se politi6ki sastanci, postavljaju kandi-dat- i,
politi6ari iz dana u dan bivaju grlatiji...
Izboma kampanja je prilika da se podlskusi-raj- u
problem! s kojima se zemlja suo6ava I Sto se
, predlaze kao rjeSenje.
Izborna kampanja nije (Hi ne bl trebala bit!)
samo natjecanje polltlcara tko je od njih Ijepsl,
spretniji u govoru I sl!6no...
Kanada je danas suo6ena ozbiljnim probiemi-m- a
I oni traze ozbiljne odgovore. -
Besposlica je u porastu, inflacija nije zausta-vljen- a,
vrijednost dolara pada, vanjska trgovlna
hramlje, tvomice I rudnici se zatvaraju, izgradnja
stanova Je spala na najnlzl nivo od svrsetka rata...
Bilo bi netacno reel da se nalazimo u ekonomskoj
krJzi, ali kriza je neizbjeziva ako se ovako nastavi.
Kanadi je potrebna nova ekonomska politika:
program razvitka 1 izgradnje zemlje na bazl
prirodnih bogatstva koja su ogromna. Treba
~ prestati izvozom slrovina i podizati tvornice za
njihovo preradivanje kod-kuc- e; to bi osiguralo i
puno zaposlenje I visl standard zivota.
Glasove I podr'sku zasluzuju samo oni politi-ca- rl
i one politicke partije koje predlazu mjere koje
ce nas izvu6l iz sadasnjlh teskoca I osigurati bolju
buducnost.
U predstojecoj izbornoj kampanji vazno
. mjesto zauzimat 6e Quebec. Pollticari 6e se natje-ca- ti
u osudivanju separatlzma i sadasnje kebecke
vlade. Nema sumnje da de-- separatizam -- blti
zaustavljen, ne tolikOZbog onoga sto 6e protiv
njega bithlzgovbferiblu IzbbrhoJ kampanji, nego
zbog niza druglh faktora.Medutlm, pitanje je §ta
ce bit! uradeno da zadovolje opravdani zahtjevi
Francusliih Kanadana za naclonalnu ravnopravr
Rudari su nezadovoljni i zbog promjena u
sistemu penzije, kojima je napravljena razlika u
visinl penzije, tako da neki primaju samo 250
dolara mjesecno, ostali 500 dolara.
Ovakav sporazum predstavlja pogorsanje za
rudare, mada bi dobiii nesto vecu pladu.
Nije fiudno Sto je odbijen. Cudno je sto pred-sjedn- ik Carter hoce da im ga nametne pomocu
drzavne sile.
Carter nije morao da primjeni Taft-Hartl- ey
zakon, koji пебе osigurati proizvodnju ugljena, a
moze da dovede do tesklh posljedica, pa I krvo-prolid- a.
On je takoder mogao da rudnike stavi pod
driavnu upravu; vjeruje se da bi se rudari u torn
slucaju bill povratili ha posao.
Zasto predsjednik nije primjenio tu mjeru?
Opce je misljenje da nije zato sto bi drzavna kon-tro- la
omoguclla da se pogleda .u kompahijske
knjlge i vidi kolike profite prave.
Neki misle da ce Carter na kraju ipak morati
podl na preuzimanje radnika.
Situacija je vrlo ozbiijna. Vijesti govore o
mobillzaclji pollclje, serifa, drzavne mlllclje {state
troopers), pa бак vojnih jedinica u StrajkaSkom
podru6ju. Kompanlje stvaraju odrede рибкага 1
toljagasa za borbu sa StraJkaSima. Neke se utvr-duj- u
I postavljaju dinamlt oko oko rudnika.
Kao da Je u pitanju копабп! obra6un!
Rudari ce izdrzati sve napade ako budu
sloinl.
Internl unijski problem! I trzavlce ne smlju da
ih razdvajaju u lice opasnostl koja Im prljeti.
Sloga i dvrstoda ce Im osigurati I potporu
ostalog organizlranog radniStva.
Unlja , automobilskih radnika (United Auto
Workers) Je ve6 zakljudlla da ih pomogne sa 2
milijuna dolara. Automobilske radnike ce slgumo
slijediti organlzlranl radnlci ostalih Industrija. Svi
treba da pomognu... Ishod borbe je vazan za cljelu
radnidku klasu.
nost. Bila bi tragedija ako bi poraz separatizma
bio iskorlSten "za postavljanje Francuza na
njihovo mjesto", kako neki govore. Nema sumnje
da 6e vedlna Francuskih Kanadana glasati protiv
separatizma. All je isto tako jasno da su oni jedin-stve- ni
u traienju mjera koje 6e ih Stitlti od asimi-lacij- e
I osigurati im ravnopravan polozaj sa engies-ko-govore6l- m
Kanadanlma.
Kanada mo2e da opstane samo kao ravno-pravn- a
zajednica naroda.
Puno Je problema, ekonomskih i politickih,
ali za njih ima rjesenja. I ona su poznata i u
predstojecoj izbornoj kampanji moze blti uclnjeno
dosta da budu i prlhva6ena.
Parfamenaf o zenama
Osmi mart — medunarodni dan zena — zapa-ze- n
je ove godine — po prvl put — I u kanadskom
parlamentu. t Rijec su povell poslanici Nove demokratske
partije, koji su trazili da se energicnije sprovode u
zivot odredbe zakona o statusu zena, koji je usvo-je- n
1975., kao dio obiljezavanja medunarodne
godine zena, koju su bile proglaslle Ujedinjene
naclje.
Oni su u torn smislu podnijell i rezoluclju.
Poduprli su ih konzervativci.
Vlada (liberal!) nije vidjela potrebe za nesto
vise; cini se sto se moze. Rezolucija NDP Je pro-pal- a,
kao i nadopuna konzervativaca. Jedna clani-c- a
vladine stranke (Apoloni iz Toronta) se ipak
uzdrzala od glasanja. v ; .. Clanovl parlamenta su bill suglasni u Jednom:
da u parlamentu treba vise zena.
To je tacno, ali takvih koje de se zalagati za
unapredenje drustvenog polozaja zona.
"Zapadno zemlje ne mogu pomagatl So-mali
ju koja u sukobu' sa Etlopljom pred-stavlja
agresora". To Je Izjavlo francuskl
ambasador u Sjed. Drzavama Fransoa
d'Labulej.
PITANJE VREMENA
Mogu da saopblm angolskom narodu da
je potpuna llkvldaclja bandi koje se snab-djeva- ju
Iz inozemstva samp pitanje, vreme-n- a,
uzgred budl гебепо — vrlo ogranifienog
vremena.
Augustinho Neto,
predsjednik Angole
RJESENJE za KRVOPROLlCE
Anrew Young, amerldkl ambasador pri
UN komentarlSe "sporazum" lana Smitha
sa "umjerenlm" crnclma u Rodezili:
"Un'utraSnle reSenje u RodezlJI bllo bl
Isto Sto I 'rfeSenje' na Srednjem Istoku Iz
1948. godine koje je dovelo do 30 godlna
krvoprollda I nasMjal VjeSanJa I тибепја
Sto provode rodezijske snage slgumosti
otvaraju barem Jedno pitanje — tko u stvarl
terorlzlra narod Zlmbabve?".
2ENA
ii - , i i in i
Cak i kad ja veliki gazda ill poznati hirurg
zena Ipak mora da radi ukuci.
SmondeBovoar
francuska knjlievnlca
PROSPERITET BEZ DUHA
Predsjednik Savezne Republlke NemaC-k- e
Valter Sel nije uprkos prlvrednog pros-perlte- ta
sasvim zadovoljan polltl6kom sltu-acijo- m
u zemlji. U jednom govoru on kale:
"Duhovna temperature u пабоЈ zemlji
opada".
NOVI LITERARNI HEROJ
Engleskl knjizevnik Everlt Kreg uzlma
ибеббе u dlskusljl o lzdava6koj djelatnosti:
"U mnoglm savremenlm romanlma glav-n-[
junak je Izdava6".'
UZNEMIRENI PJESNIK
Belgljskl pjesnlk i pjeva6 2ak Brell je
kazao:
"Zadovoljavam se time da svoje uznemi-renos- ti
izrazlm u svojim pjesmama. Kakve
uznemirenosti? Najjednostavnije. Na pri-mj- er,
svakdg jutra budedi se pitam zaSto
ilvim. Hi postavljam sebi ovakvo pitanje:
"Da II Bog postojl?"
ЈвбЛччЗ mm
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F, --
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone: 961-801- 8, Area Code 416
Urodnlk - Editor
Anton Kostelac
Tehnlfiko obllkovanje --
Graphic Line, Toronto
Technical assembly
Second Class Mail Registration No. 0378
Pretplata: $15.00godlsnje, pojedlnl prlmjerak 40 centi,
avionska poSta (prekomorsko zemlje) $40.00 godlsnje,
redovnom postom (u kuvertl) $25.00 godiSnJe.
Novcane.doznake samo бекот I poStanskom (ill
bankovnom) doznadlcom (Money Order) na Ime llsta
("Na5o novine") III izdavaia (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 per year.
Advertising rates on request.
Money should be sent by cheque or Money Order
In name of "NaSo novine" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisanl clanci sadrze mlsljenje njlhovlh autora.
Rukopisi se ne vradaju.
"NaSe novine" su nasljednlk, u Kanadi: "Jedlnstva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edinostl", "Slobbdne
Mlsll" I "Borbo',', u Sjed, Drzavama: "Narodnog
Glasnlka" I listova'kojl su mu prethodlll.
4yip'frfcIWirtf UiiWifyy iW,,
".