Nase Novine, May 10, 1978

              Узетет
#% # W V " jif -- ?1 j'a )' - It )f i,f ђГЧ)
J' m ттткгтт-- ?
ГиЧ, AmnKmekc:Saf'pbsieta sieveru
I
Ш
81
1
s
ш
i
H'H „_ ®
Ne zna se za sigurno kad su naSi
prvi iseljenici doSli u rudarsko mje-st- o Sudbury, ali ve6 viSe od pola
vijeka postoji tamo naSa jaka nase-obin- a.
U predratnim i posljeratnim go-dina- ma ta naseobina je bila naro-6itojak- a.
No, bila je i Sarolika Sto
se t!6e grupiranja naSlh Ijudl,
naime, opredjeljenosti po politi6-ko-druStveni- m pitanjima. Dok je
jedan dio tih liudi, okupljenih u
naprednoj radnidkoj organizaciji,
djelovao jedinstven'o po pitanju
sveukupnog rada i angaziranostl,
druge, nacionalistifike grupe, radi-l- e su suprotno, za sku6ene intere-s- e
I tjerale (kao i danas) starokraj-sk- u
politfku koja ne vodi nlfiemu, a
ponajmanje vrijedi ovdje u svljetu.
Svrha joj je, dapa6e, da odvrati
paznju ljudi pd njihovih problema i zadataka ovdje gdje zive i rade I
gdje je to upravo nuzno.
NaSi napredni radnicl u torn mje-st- u
(kao i u drugima) bill su sves-tran-o
angazirani tfh godina i pred-stavlj- ali su jedan jaki potporanj
radnifikom pokretu, пагобИо u bor--bi
za uniju, a kasnije u obrani iste.
Jer, na to se je onda svodio rad
onih koji nisu htjeli niti mogli da
stoje van dogadaja i koji su Isto-- ,
vremeno bill prinudeni da na taj
na6in djeluju. Svakako ne bez
samoprijegora, oni su svojevreme-n-o
mnogo doprfnijeli орбој stvari.
NaSi napredni ljudit ovog mjesta su
pored svakodnevndg rada (ili neca-d-a
zbog otpuStanja i istjerlvanja sa
posla) pomagali svoju Stampu,
odiiavali kulturno-prosvjetn- o druS-tv- o,
sprovodill razne druge aktiv-nost- i,
a vrhuna'c je postignut naro-6it- o
u vrijeme rata i neposredno po
njemu. . Kao i u drugim na§im naseoblna-m- a
i ovdje su naSi'ljudi dali sve od
sebe za ratni napor i ротоб NOB, a
kasnije za obnovu riaSe stare
domovine. No, njihovi redovi su se
tokom godina proredivali, Iz raznih
razloga, Sto иорбе ne zna6i da su
oni odustajali od rada. Sto zbog
makartizma i posljedifino орбед
zastoja u radni6kom pokretu, a §to
zbog smjene generacija, drukdije
strukture novijih doseijenika, kao i
mora drugih faktora u vezi s tim,
onaj S!ri, sveobuhvatrii rad je
morao da otpadne. Mnogi su,
naravno, otad umrli, nek I se vratili
u stari kraj, ail okosnica je ostala,
kao i djela tih ljudi, o cemujDl tre-ba- io
opSirnije pisati, dok je ovo
samo letimidan pregled te proSlos-t- i,
zapisan na osnovl jednog krat-ko- g
posjeta naSim zemljacima
ovdje.
Sreo sam priiikom tog posjeta
desetak naSih stari h aktivista, kao i
' nekoliko mladih Citalaca i razgd-vara- li
smo o svemu I sva6emu,
onakb prisno i IJudski, a u toku tih
susreta uvijek je prevladavao optl-miza- m.
Pri6'aii smo o proSlosti i
premda su neki od njih u6inili
zaista mnogo biii su skromni u
svojim sjecanjima' i osvrtima, бак I
Skrti.
— Uvjetl rada u predratno vrije-me
bill su uzasnl, — pr!6ao je
jedan od "starosjedioca". --r Pored
toga Sto' si bio prislljen da radi§
minimalno (mozda- - tek desetak
dana mjese6no) i Sto si smatrao za
sre6u, morao si da podnosiS tira-nij- u,
neljudski odnos koji je odrza-va- o
poslodavac sa svojim radnici- -
IbIr HH h EbI
ma... Morao si, konkretno, da pre-bacuj- eS
ili tovariS rudafiu lopatom 'deset sati na dan a da pritom nisi
smio ni da predahneS. Dok je
6ovjek radio, kupao se u krvavom
znoju, nedaleko njega sjedio je
poslovoda, nadziratelj, sa upere-no- m lam pom i samo бекао da ovaj
prestane raditi pa da bude otpuS-te- n
'
I da na njegovo mjesto odmah
dode drug!. A drugih, "zaliha", bilo
je i previSe. ;
— A sto je bilo najgore, — prih-vatl- o
je jedan drugi, — 6ovjek nije
mogao ni da se pozali na taj odnos,
da protestira, бак ni privatno. Jer,
medu naSima svlh vrsta i narodno-st- i
bilo je onih koji su jedva 6ekall
da 6ovjek neSto kaie pa da ga
mogu prijaviti kompaniji. Takva
prijava, naravno, zna6ila je auto-mats- ki gubitak posla, protjerivanje
iz mjesta i slicno. I eto dime se je,
pored drugih-nedaca,- , morao noslti
jedan radnita A takvlh kukavica I
балкоИга bilo je oduvijek a ima ih
jq§ i danas, koji su mnogog naSeg
postenog eovjeka- - i trudbenjk i
njegovu porodlcu zavili- - u crno,-nas- e najbolje ljude. t
.— Danas pak, kad postoje unije,
ovakve podvale'se ne mogu izvodi-t- i.
tek tako, ali ima pokuSaja, Jrna
tih bolesnih ljudi koji njt ne znaju
da su upravo zbog te svoje pokva-rehos- ti
prezreni i po svojim hared-boTdavcim-a...
jSluSao sam overpride blv§lh
starih rudara, preko kojih su se
izvaljali i brda i dollne, koji su
prozivjeli najmanje tri zivbta, sve
izdrzali i бак dozivjeli duboku
starost. Ljudi kao Sto su Blazevi6 i Samardzi6 govore o tome kao o
пебети Sto je samo prirodno, o
пебети Sto su u svojoj rijeSenosti
naprosto mogli da lome preko
koljena. No, to ipak ne zna6l da,
takva zalaganja i stradanja nisu
boljela 6ovjeka I ujedno ga kali la.
6eli6ila.
Takvim ljudima je danas samo '
zao Sto je sve ono Sto su oni pomo-g- li ostvariti i izgraditi doSlo pod
udarac, Sto postoji svestran pritl- -. sak da јзе sve tekovlne radni6ke
borbe na ovom kontinentu .uniSte.
U meduvremenu se izmijenila i struktura naSeg iseljeniStva, kako
ovdje na po6etku sjevera, tako i
driigdje. U 6itavom Sudburyju,
иорбе, danas ima manje naSeg
zivlia nego ranijih godina. Dok
starlja generacija polako odumire,
novija, bilo da luta u nacionalisti6-ko- m mutljagu, bilo da pluta po
strani, bilo da pomalo napuSta ovaj
kraj I odlazi na jug, tako da o neka-daSrije- m
opsegu naSe naseobine
ovdje ne moze bit I ni govora.
— Covjek ne zna Sto da misll o
novima, — govorili su. — DoSli su
ovamo na gotovo, ni za Sta se nisu
morall boriti, zalagati. U tvomica-m- a
I rudnicima naSli su unije. Soci-jaln- o
osiguranje, osiguranu pen-zij- u, sigurnost — sve. Pa kupuju
кибе, automobile, putuju u stari
kraj, dok mi godinama nismo
mogli da otplatimo ono Sto smo (i to mnogi) dugovali za "Sifkartu".
— U druStvenom zlvotu oni tako-de- r
nisu moral! da zapnu, jer tu su
naSi i, Stampu, domove, organizaci-j- e
— crkve, ako baS ho6eS — pa joS
nisu zadovoljni j zele neSto deseto,
dok istovremeno. svojim- - radom
dokazuju dajiisu u stanju bilo Sto
.. fda urade;., Alilzgledadaje podelo
da projazi to vrijeme. Izgledarda'ce
im, prie nego Sto shvate Sto se
desilo; bit! kaoi nama nekada i to- -
. te bjti ta zivotna Skola. Do6i 6e
vrijeme kad 6e mnogi mladi ljudi
morati dokazatl od 6ega su naprav-JJen-l, Stpzastupaju i koliko su volj-- ni da se bore za svoja"prava, zaono
. naJo8novniJe„je medeni mjesec je
svakako ve6 proSaq...
SluSao sam ove fjude, koji su u
svojem zivotu Iskusili samo patnje,
koji su clo zlvot samo zrtvovali i
upravo zbog toga ostali poSteni i optimiste, nesalomljivi.
I na kraju, ne znam, mozda bi
ovakvo prldanje negdje drugdje
ostavljalo druk6iji utisak, ail u
Sudburyju, u srcu kanadske rudar-- " ske industrlje, tradlcije, tolikfh
saznanja o zivotu I radu obidnog
боујека, radnika, sve je to samo
prirodno, normalno. Jer, upravo u naseobinama kao Sto je Sudbury
,ostavill su svoju mladost, krvavl
zhoj I umorne kosti neki naSi naj-bol- ji
ljudi — pe6albari koji su doSli
da porade godinu-dvij- e, a ostali
tamo zauvijek.
Oni pak koji su joS zivi, svojim
prl6anjem kao da su htjeli re6l: i neka je tako, nije bilo uzalud.
.
ЈШШт шџшџ ШШШ
Na StraJkaSkoJ strail pred tvorni-co- m
Bargar Metal fabrication u -- Gle-velandu
ubljen je radnik Thomas
Moss, crnac; ustrljellil su ga kom-panljs- ki
"6uvari". Medu onlma koji
su zloiln osudlll nalazi se naielnik
Clevelanda Dennis Kuclnlch (na
slid). Kuclnlch je takoder drugi dan
poslije ubojstva otiSao na StraJkaSku
straiu da izrazi solidarnost sa Straj-kaSim- a.
Organizirani radnicl Clevelanda su
podupirali.izbor Kucinicha za naCel- -
, nljca i on je svojjm sadaSnjirn pos--
tutfkom јоб Jednom do'kaiao da im Je
prijateJj.
PR0SLAVA idO-GODlS-tfj
fQE
.
DRUSTVA "BpjAr U ARGENTINi
. Buenos Aires — lsefjenicko,lru-- .
Stvo "Boka" u -- Buenos Aire'sa,pro_:
slavlja idu6eg mjeseca stotu godir
Snjicu od osnivanja. JDvo iseljeniC-k- p
druStvo u glavnonTg radu Argen-tine
osnovall su pomorci iz, Dalmar
cije I doseljenici iz ostalih krajeva
,,Jugoslayije. U Argentini danas 2ivi
oko 200.000 jugoslovenskih dose-ijenika
i njihovih potomaka. Pro-gramo- m
proslave predvidene su
likovne izloZbe argentinskih umje-tnik- a
poreklom iz Jugoslavije, tri
muzi6ka koncerta; svefiana akade-mlj- a
i skup u salonu poznatog
nogometnog kluba "Boka Juniors".
:; Solidarnost
radnika i farmera
Strajkujuce ameriCke ugljenoko-раб-е
poduplru I pomaiu ostalLorga-nizlra- ni
radnicl. Tako je unlja auto-mobllsk- lh
radnika (United Auto Wor--ker- e)
odlufilla da Ih pomogne sa dva
milljuna dolara. Pomazu ih i Strajka-ju- 6i
farmerl, koji Im dovoze hranu
(na sllci).
UglJenokopaCi su odlu6lli da izdr-z-e
do pobjede usprkos primjene
Taft-Hartl- ey zakona po predsjednlku
Carteru...
Ђш
i4
Ћ
i
i
3
i
VJ .x)jj sjwwu'.uv.wM.uwj .vte)ci?i-K- o umwotinto xs st.v.) ..v:r
1
) (... I
vn+iZZZL. — .,...,1.т.,дцз;:ЛП№т;ч