Nase Novine, November 17, 1982

              ARGENTiMGI
U Buenos Airesu, glavnom gradu
Argentine odrzana je velika demon-straci- ja
za ljudska prava. Demon-strant- e
je predvodio dobitnik proSlo-godiSn- je
Nobelove nagrade za mir
Adolfo Perez Esquivel.
Demonstranti su trazili oslobode-nj- e
svih politickih zatvorenika i
objaSnjenje sudbine viSe hiljada
"nestalih".
Demonstracija je dobila veliki
publicitet u Stampi, na televiziji i
radiu.
Policija nije dozvolila da demon-stranti
udu na Plaza de Mayo, gdje
se nalazi ра!аба predsjednika repub-lik- e.
Perez Esquivel je rekao: "Nis-m- o
stigli do trga, ali smo dirnuli
savjest nacije".
List "Buenos Aires Herald" piSe:
"Moralni autoritet politiCara, vjer-ski- h
lidera i intelektualaca koji su
podupirali mar§, a neki i sudjelovali
u njemu, daleko je ve6i od autoriteta
rezima".
Demonstraciju su podupirale i
politifike partije.
Jedan bivSi ministar je kazao da je
pitanje "nestalih" gradana najvazni-j- e
pitanje Argentine.
SadaSnja vojna hunta odbija da
kaze Sto se dogodilo s "nestalima" i
odgovor mora dati slijedeca vlada.
Орбе je miSljenje da su "nestali"
poubijani, ali vojna hunta ne moze
da prizna svoja zlofiinstva.
Vojna hunta je obecala restaurirati
demokaciju 1984. godine, ali trazi da
sudbina "nestalih" ostane prikri-ven- a.
Poslije neuspjeha u ratu sa Brita-nijo- m
oko Malvina Argentincima je
postalo jasno da je vojna hunta
sposobna samo za uniStavanje vlas-titi- h
gradana. I oni ho6e da tome
stanu na kraj.
TRIFA CE BITI
DEPORTIRAN
Javljaju iz Detroita da je tamoSnji
sud naredio da se iz Sjed. Drzava
deportira bivSi poglavar rumunjske
pravoslavne crkve Valerijan Trifa.
Trifa je u Rumunjskoj pripadao
zloglasnoj faSisti6koj organizaciji
Gvozdena garda. Kazu da je prilikom
ulaska u Sjed. Drzave sakrio svoju
faSisti6ku zlo6ina6ku proSlost.
Trifa se u Sjed. Drzavama nalazi
od svrsetka drugog svjetskog rata.
Njegova fasisticka proSlost je davno
razotrivena. ZaSto se toliko dugo
Cekalo da se neSto poduzme?
Ova sudska odluka ne jamCi da ce
Trifa zaista biti deportiran.
Koliko je puta javljeno da 6e biti
deportiran ustaski zlo6inac Artuko-vi- c
a on joS uvijek slobodno Sece po
Sjed. Drzavama.
Атепбка televizija CBS je nedav-n- o
reportirala da su faSisticki zlofiin-c- i
iz proSlog rata dopremani po
obavjeStajnoj sluzbi State Depart-ment- a
i ameri6kih drugih agencija
sa namjerom da ih koriste u borbi
protiv Socijalistickih zemalja.
STACE BRANDT?
Javljaju iz Bonna da Willy Brandt namjera-v- a
da napusti predsjedni§tvo Socijalistifike
Internacionale i da se povuce iz zapadno-njemaCko- g
parlamenta; svu svoju aktivnost
posvetit ce predsjedniStvu Socijal demokrat-sk- e
partije Zap. Njemacke.
Brandt se na to odlucio poslije poraza
kancelara Helmuta Schmidta u zapadno-njemacko- m
parlamentu i formiranja Desni-carsk- e
vlade.
MILION ClLEANACA
U IZBJEGLlSTU
Narod Cilea izgubio je slobodu, izloien je
gladi, besposlici, hap&enjima, politidkoj
torturi svih vrsta. ViSe od milion Cileanaca
trenutno se nalazi u izbjegliStu, oko 35
posto ukupnog aktivnog stanovniStva zemlje
je nezaposleno.prosjedan mjesedni dohodak
po stanovniku najniii je u svetu. Inostrani
dugovi Cilea dostigli su rekordnu sumu od
16 milijardi dolara.
To je iznijeto na zasjedanju Medunarodne
komisije za istraiivanje zlodina dileanske
vojne hunte u Ateni.
Meksiko protiv upada
gvatemalskih trupa
MEKSIKO — Desetine tisuda seljaka
juzne meksiCke drzave Chiapas zapoCele su
se naoruzavati, organizirajuci obranu od sve
uiestalijih upada gvatemalskih trupa u taj
dio Meksika.
Ugledni meksi6ki dnevnik "Ekselsior"
konstatira da odnosi Meksika i Gvatemale
dostizu tofiku usijanja. List navodl da se
seljaci naoruzavaju рибката, pi5toljima i
macetama.
"Prilikom slijedeceg upada gvatemalskih
trupa u Meksiko, seljaci Chiapasa ce
svakako pruziti oruzani otpor, a to bi moglo
znaCiti poCetak rata", upozorava u utorak
rezim generala Riosa Monta "Ekselsior".
Gvatemalski vojnici upadaju u Meksiko
progoneci indiosko stanovniStvo, koje trazi
spas pred krizarskim akcijama zloglasnih
"Kaibila", specijalno pripremljenih trupa
rezima u Gvatemali.
Meksifiki ministar vanjskih poslova Jorge
Castaneda je uputio oStar protest rezim u
susjedne zemlje, zahtevaju6i da "smjesta
odustane od tih akcija koje mogu opasno,
naruSiti odnose dviju zemalja".
KUPOVNA MOC U
POJEDINIM
GRADOVIMA
ZUERICH (AFP) — U svijetu su najskuplji
gradovi za zivot i dalje Tokio, Abu Dabi i
Oslo, dok su najveca primanja stanovnika
2eneve, San Franciska, Chichaga i Zuericha.
Prema ispitivanju koje je §vicarska banka
"Union Bank Suis" provela u 47 gradova
svijeta najvecu kupovnu moc imaju zitelji
San Franciska, Los Angelesa, 2eneve i
Zuericha dok su se na dnu Ijestvice naSli
stanovnici Atene, Istambula i Lisabona.
U Tokiju, Abu Dabiju i Oslu troSkovi
zivota, mjereni na osnovi 119 svakodnevnih
potrep§tina su za 36 do 52 posto skuplji od
prosjeka. Prosjecan osobni dohodak ispitan
medu 12 profesija najveci je u Svicarskoj i
Sjedinjenim Americkim Drzavama.
SSSR2ELIBOLJE
ODNOSE SKINOM
U Kinu je otputovala sovjetska
delegacija s ciljem da рокиба us-posta- vit
normalne odnose sa torn
zemljom.
Sovjetski predsjednik Leonid Bre-znj- ev
je rekao da SSSR zeli da
poboljsa odnose sa Kinom.
Iz Pariza javljaju da su kineski
diplomati u torn gradu izjavili da je
njihova vlada pozvala SSSR da
poSalje delegaciju jer i oni zele da
poboljsaju odnose.
Problema izmedu dviju zemalja
ima dosta: kineske pretenzije na
sovjetski teritorij, Vijetnam, Afga-nista-n,
itd.
AKCENT NA
DETANT
UJEDINJENI NARODI - Opca
debata u Generalnoj skupStini
Ujedinjenih naroda stavila je akcent
na sigurnost, razumijevanje i detant
u svijetu. Vecina govornika dala je
podrSku generalnom sekretaru UN
koji jeocijeniodase stanjeu svijetu
opasno priblizava bezakonju i poz-va- o
na hitno ulaganje zajedni6kih
napora da se tome stane na put.
Ukazano je na гпабепје postivanja
medunarodnih normi i PoveljeOUN i
njihovog provodenja u zivot.
PO LE M I KA
U iasopisu "Danas" na strani 73 6itam
Clanak gospodina Karla Stajnera pod naslo-vo- m
"Nali6je pakta sa Hitlerom" i pod
naslovom "Staljinizam i faSizam".
Ne mogu da shvatim kako ste uvrstili taj
clanak u jednu reviju koja treba da bude
nosilac ideja i stavova пабе Partije.
PiSem vam ovo kao predratni komunist I
Clan Partije od 1927. godine, kao §to mozete
da vidite iz prilozene fotografije koju mi je
poklonio drug Tito i na kojoj pi§e "Drugu
Petru Kurticu saborcu iz zagrebafike partij-sk- e
organizacije".
U ovom filanku gospodin Stajner priCa o
nekom strogo tajnom sastanku u Moskvi
1935. godine na kojem je u ime naSe Partije
prisustvovao i on sa drugom Titom i jo§ tri
jugoslavenska komunista.
U ovoj prici o tajnom sastanku ima dvije
ocigledne fiinjenice koje mu osporavaju
svaku vjerodostojnost. Prva: da je to
napisao tek sada poslije smrti druga Tita
koji ne moze da ga opovrgne, a druga: da to
drug Tito nigdje ne spominje iako bi mu
jedan takav dogadaj i te kako dobro posluzio
u borbi protiv kominforma i staljinizma i Sto
je mozda јоб vaznije da na taj sastanak nije
bio pozvan niti jedan od toliko naSih
istaknutih rukovodilacaosimTita i Parovica,
iako su u ono vrijeme boravili u Sovjetskom
Savezu toliki istaknuti komunisti kao Filipo-vi- c,
Novakovic, Copic, Maslaric, Vlahovid,
Mavrak, Krndelj i Kardelj. Svi su ovi ostali po
strani a bio je pozvan Karlo Stajner koji je u
naSoj Partiji bio nitko i ni§ta; mislim da u
ono vrijeme nije niti bio паб Clan, nego Clan
Austrijske partije.
Pa ba§ njega pozvaSe u ime пабе Partije!
U istom filanku posve6uje puno prostora
francuskim komunistima u бети bi moglo
biti neSto malo istine uz mnoge lazi, ali
izostavlja da su medu borcima koje su
hitlerovci streljali u Francuskoj preko 80%
bili filanovi Komunisti6ke partije i Omladine.
Gospodin Stajner spominje svoju knjigu
"7000 dana lazi o Sibiru", koju je napisao da
sluzi kao biblija najokorjelijim antikomunis-tim- a
koji su spremni da vjeruju u sve ono Sto
zele. Prema toj knjizi izgleda da je cijeli
Sovjetski Savez strepio pred Stajnerom, koji
se je 7000 dana bunio, protestirao, odbijao
da potpiSe zapisnike, Strajkovao gladu,
razbijaocipelama prozore u zatvoru, odbijao
da ide na rad, tukao se sa strazarima i ostao
ziv i zdrav.
U izdanju Globusa u njegovoj knjizi "7000
dana" na strani 41 o sastanku sa Visilijem
Kolarovim kaze: "To je bio. Covjek srednje
visine, jak, celava mu je glava sjedila na
kratkom vratu, sliCio je trgovcu a ne
konspiratoru koji je 1922. bacio u zrak
sofijsku katedralu. Tom prilikom je poginulo
stotinu ljudi, medu njima ministri, generali i
visoki drzavni funkcionari".
Gospodin Stajner ovdje laze sto po sto, ali
iz razumljivih razloga.
Najprije, u 1922. godini nije bio napravljen
nikakav atentat u Bugarskoj. Onda je vladala
Zemjedjelska partija sa Aleksandrom Stam-bolijski- m
na celu i komunisti su joj bili u
blagoj opoziciji.
U prvoj polovici 1923. vojska je izvrSila
drzavni udar, svrgnula i ubila Stambolijskog
i dovela na vlast fasistu Cankova. Komunisti
se nisu, nazalost, angazirali u obranu
Zemjedjelske vlade. FaSisti su se bacili
terorom na zemljedjelce i komuniste i u
septembru 1923. komunisti dizu ustanak
koji je, nakon 6 dana, bio идибеп u krvi.
Glavni rukovodioci komunisticke partije kao
Dimitrov, Kolarov i .drugi prebjegavaju u
Jugoslaviji odakle krecu za Bee i u Sovjetski
Savez, i vracaju se u Bugarsku tek 1945.
godine.
October 13, 1982, NASE NOVINE --3
0 E3(3 Штттт
U toku 1924. u Bugarskoj bjesnl faSistiiki
teror. ViSe od 20 hiljada komunista je
poubijano.
Bugarska fa5isti&ka vlada sprema veliko
bogosluzenje u sofijskoj katedrali na drugu
godisnjicu uspostavljanja faSizma u Bugar-skoj
i jedna grupa anarhista sprema atentat.
Voda grupe je 2idov Marko Fridman, koji je
izradio paklenu табЈпи i pomocu zvonara
katedrale i јоб jednog bugarskog anarhiste,
postavlja je u krov katedrale.
Na dan bogosluzenja maSina eksplodira i
ubija "vi6e od jedne stotine ministara,
generala i visokih funkcionera".
Malo poslije toga je Marko Fridman bio
ипарбеп skupa sa svojim pomagacima. Sva
trojica su osudena na smrt i treba priznati da
su herojski koraCali na vjeSala.
Dakle, atentat je napravljen 1925. a ne
1922. U vrijeme atentata Kolarov je bio u
Moskvi i nije imao nikakove veze s
atentatom, a autor je bio 2idov Marko
Fridman, i Stajner, kao dobar zidovski
cionist, uplide u atentat jednog Bugarina
kako bi ispalo da takova ne6to jedan 2idov
ne bi mogao da napravi. Ovakove su
zaredom sve njegove "istine" u knjizi "7000
dana lazi o Sibiru".
Na str. 60 kaze da je "Edouard Herriot
voda francuskih radnika". Herriot nije nikada
ni pomirisao radnifiki pokret niti je bio blizak
radnicima. On je bio voda francuske
Radikalne partije.
Na str. 161 kaze da su u augustu 1941
doplovili u novu Zemlju "trgovafiki brodovi u
jakoj pratnji americkih i engleskih ratnih
brodova". I ovdje laze. Iz Churchillovih
memo?ra vidim da su engleski konvoji
poCeli stizati u Murmansk, a ne u Novu
Zemlju, tek u zimu 1941. praceni engleskim
ratnim brodovima do neke udaljenosti od
ruskih obala, gdje su ih preuzimali sovjetski
ratni brodovi, ali nikada, u toku cijelog rata,
nisu bili praceni ameriCkim ratnim brodovi-ma.
Uostalom u toku 1941. Amerika je bila
izvan rata, pak sve kada bi i htjela, nije
mogla poslati svoje brodove u ratnu zonu da
prati konvoje.
Str. 166 i 167 govori kako su u Sovjetskom
Savezu 2idovi stradali mnogo gore nego u
hitlerovskoj Njemackoj.
Iz Sovjetskog Saveza je iselilo preko 500
hiljada 2idova u Izrael. U SSSR-- u ima jos
oko 3 milijuna 2idova. Prema Stajnerovoj
logici u SSSR-- u od 150 milijuna predratnih
stanovnika je bilo najmanje 200 milijuna
2idova. To je njegova logika i takav zakljucak
proizlazi iz te logike.
Str. 168 kada govori o paktu "Hitler-Sta-- Ij
in" Stajner zakljucuje: "To znaci da se
sprema rat diktatura protiv demokracije".
Covjek koji izvodi ovakav zakljucak pokazuje
da nije nikada bio komunist.
Str. 280: "Godine 1947 kada u Norilsk viSe
nisu stizale namirnice iz Amerike..." One su
prestale vec u 1945 a Stajner navodi u 1947.
Str. 423 kaze da je Staljin u jednom govoru
rekao da ce "Sjevero-Korean- ci uspjeti da
Amerikance bace u more". Taj je Staljinov
govor cuo jedino Karlo Stajner i nitko drugi
na svijetu.
Str. 459 kaie da je pruga "Bajkal-Amur- "
bila gotovo dovrSena". I to je jedna od
Stajnerovih "istina". Pruga Bajkal-Am- ur nije
dovr6ena јоб ni danas. Dugaika je 3200
kilometara i to je jedan gigantski zahvat, koji
je u Stajnerovo vrijeme bio zavrSen par
stotina kilometara.
Ovakovih "istina" ima u njegovoj knjizi na
pretek.
(Opaska: naknadno sam doznao da je
pruga Bajkal-Am- ur bila zapofieta 1936. i da
je do 1939. bilo izgradeno 200 kilometara.
(Nastavak na St. 6)
REAGAN SE LJUTI
Ameridki predsjednik Reagan je vrlo Ijut na poljsku vladu
zto Stoje raspustila radnidke unije (koje de biti obnovljene).
On je Poljskoj ukinuo status privilegovane nacije u
ameridkoj trgovini. Kazu da je Reagan poljsku vladu nazvao
"bunch of no-go- od lousy booms". Njegovi pomodnici su
poslije pokuSali da sprijede izvjeStaje novinskih agencija da
se Reagan tako grubo izrazio. I britanska konzervativna
vlada je napala poljsku odluku. Ljudi se pitaju zaSto vlade
koje u svojim zemljama stalno ratuju protiv radnidkih unija
node da Poljska ima unije koje su njima po volji.