Novosti, April 04, 1946

              iPk v s&r-- - J"y jyj!iMu tiJMfe-- K !f£J#IL
TU ANA 1 NOVOSTI Četvrtak 4 aprila 1946 NOVOSTI INDUSTRIJA STARE JUGOSLAVIJE
Published every Tuesdcry Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language RAZVIJALA SE U ANARHIČNOJ TRCI ZA PROFITOM
Authorized as Second Class Mail
Izlazi svaki utorak četvrtak
Tost Office Department Ottawa
i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Olfice lor the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Još o listovima iz kraja
Da bi omogućili drugom važnom materijalu redovito i br-zo
izlaženje prisiljeni smo ponovno zamoliti naše pretplatnike
da ne poštede sa listovima is starog kraja pogotovo s onak-vima
koji osim obiteljske ili lokalne naravi nemaju širu važ-nost
S tim listovima mi smo toliko zatrpani da kad bi uvršta-vali
u svakom broju po četiri lista da bi nas to uzelo tri mje-seca
vremena bez da i jedan list više primimo
Listovi iz kraja bili su značajni ispočetka dok su bili ri-jetki
i dok su bili novost Sada medjutim svatko je već primio
ili redovito prima listove od svojih svatko je na jedan ili
drugi način obavješten o stanju u kraju i borbi koju su naši
narodi provodili dok su se oslobodili od krvavog okupatora
i njegovih domaćih slugu Ako bi još k ovome dodali i materi-jal
koji nam izravno iz Jugoslavije dolazi preko Tanjuga
(Telegrafske Agencije Nove Jugoslavije) koji govori i razči-njav- a
najvažnije dogadjaje u zemlji mi ne vidimo više potre-be
da prostor novine popunjavamo sa listovima koji su če-sto
puta stari po nekoliko mjeseci
Stoga ponovno umoljavamo naše prijatelje pretplatnike
i dopisnike da nam pisma iz starog kraja više no šalju osim
cnih u kojima se iz kraja zahvaljuju na primljenoj robi pos-lat- oj
po nama iz Kanade
Ovo listova što imamo pri ruci prebrati ćemo i uvrstiti
samo one koji su po našem mišljenju značajniji i širi od obi-teljskog
i lokalnog kruga a ostale poslat ćemo natrag
Grčki izbori
Pod kakvim okolnostima su se prošle nedjelje održali iz-bori
u Grčkoj i kako je reakcija grčka ugušivala slobodni iz-ražaj
narodne volje kako bi sebi osigurala izbornu pobjedu
neka nam objasne dvojica naprednih Grka koji su prema pi-sanju
Roba Hali na konferenciji štampe u Vashingtonu obja-snili
situaciju u Grčkoj na slijedeći način:
Danas se u Grčkoj nalazi više od 50000 britanskih trupa
bez poziva bilo koje dosadašnje vlade Britanski diplomati i
vojne ličnosti stalno se miješaju u unutarnje poslove Grčke
postavljaju desničarske i narodu omražene vlade podstiču
teror protiv naroda koji demokratski naginje zameću oružane
ustanke i spriječavaju provodjenje najnužnijih mjera sadanje
"liberalne" vlade premijera Temistocla Sofoulisa
Demokratski Grci pobijaju izjave Churchilla i Edena da
su dosadašnje grčke vlade pozvale britanske trupe radi inter
vencije Doista takvi zahtjevi su postavljani po pojedinim mi-nistrima
ali grčka vlada kao cjelina nije takav zahtjev nika-da
postavila
U namjerama da se ponovno na prijestolje u Grčkoj po-stavi
kralja Georga — kaže jedan od ovih demokratskih Grka
— Velika Britanija je sa svojom politikom stvorila uslove za
gradjanski rat u decembru 1944 godine ignorirala narodnu
volju i zatim uspostavljala vlade bivših nacističkih kolabora-tor- a
Sadanja grčka vlada uspostavljena je na 15 novembra
po specijalnom britanskom izaslaniku Oslobodilački pokret
(HAM) i druge demokratske grupe složile su se iz početka da
vlada premijera Sofoulisa pripremi i provede izbore na 31
marča Medjutim britanskim miješanjem i nasrtom anti-narod-n- ih
sila toj su vladi stavljane razne zaprijeke pak se za izbo-re
od 31 marča može sve reći samo ne to da su bili pravedni
i da su izraz slobodne volje grčkog naroda
Više od 16 000 grčkih patriota koji su se borili u oslobo-dilačkom
pokretu protiv okupatora čame danas u raznim za-tvorima
i konclogonma Oko 100 hiljada njih sakriva se po
brijegovima bježeći pred terorom grčke reakcije i monarhista
Kad bi ti ljudi sišli s brijegova na glasanje smjesta bi bili po
zatvarani — kaže jedan od ovih Grka Medjutim izborne liste
su tako sastavljene da će rojalisti biti u stanju da glasuju po
tri četiri pa i deset puta ako žele To svjedoči da se već una-prijed
može zaključiti kakav rezultat izbora će biti
I sam premijer Sofoulis je priznao da će izbori biti ne
pravedni ali usprkos toga oni se moraju provesti jer tako
zohijevaju Britanci Za izbornu agitaciju imaju priliku sred-stava
i mogućnosti samo rojalisti Od 25 članova Sofoulisove
vlade 12 je rezigniralo iz protesta protiv pkma tako nakarad-ni- h
i anti-demokratsk- ih izbora
Vodje oslobodilačkog pokreta (EAM) izjavili su da će iz-bore
bojkotirati To su izjavili i drugi demokratski krugovi u
zemlji
Oslobodilački pokret je tražio da se izbori odgode za naj-manje
Jest tjedana ali ni time se nebi odstranio reakcionarni
karakter izbora Pored toga oslobodilački pokret je tražio da
se puste na slobodu svi anii-Iašis- ti i svi članovi oslobodilačkog
pokreta a iz vojske i državnih uprava da se odstrane svi poz-nati
fašisti i koiaboratori
Svemu tome nije udovoljeno i izbori su provedeni Reak-cija
kliče na sva usta kako su progresivne sile ostale poraže-ne
i kako je narod "potvrdio" sadanje stanje u Grčkoj
Da situaciju u Grčkoj nije mirna dapače puna baruta
potvrdjuj još i izvještaj predstavnika UNRRE koji kaže da
pomoć UNRRE dolazi i da se dijeli pokrajinskim odborima ko-ji
su u glavnom sastavljeni od narodnih neprijatelja i bivših
saradnika sa okupatorom Takvi odbori dijele hranu i odjeću
svojim pristašama — i nikome više Ono što ne podijele izme-dj- u
sebe i svojih ono prodaju na crnoj burzi
Od inostranog kapitala bili su
zastupljeni prije svega francuski
engleski i njemački kapital Ove
tri zemlje imale su oko 50% svega
inostranog kapitala u Jugoslaviji
Za njima su slijedili češki švicar-ski
američki talijanski i drugi
kapitali Neposredno pred rat nje-mački
kapital je izbio na prvo
mjesto zauzimajući prema ondaš-njim
službenim podacima 187%
od svega inostranog kapitala Za
vrijeme okupacije on je svoje po-zicije
proširio transakcijama i no-vim
investicijama
Inostrani kapital privlačila je u
našu zemlju velika mogućnost
eksploatacije naših prirodnih bo-gatstava
i jeftina radna snaga On
je iskorišćavao domaće tržište za-štićeno
visokim carinama ili je
proizvodio sirovine ili polu-fabri-ka- te
za metropolsku industriju či-neći
našu privredu nienim dodat- -
' bAtM AJifVr Altt tl! s IaIih
veliki da se može reći da se ulože-ni
inostrani kapital uzet u cijelini
do rata vratio vlasnicima u formi
dividendi
Ma koliko da je razvitak naše
industrije zavisio od plasiranja
inostranog kapitala u našoj zem-lji
ipak se nije smjelo dopustiti
da inostrani kapital zavlada na-šom
privredom i da je tako iskori-šćavao
kao što mu je to bilo omo-gućeno
u staroj Jugoslaviji
Državni sektor u industriji nije
bio velik Država je posjedovala
tvornice monopolskih proizvoda —
duhana soli cigaret papira šibica
(koje su bile ustupljene na iskoriš-ćavan- je
švedskom trustu) učest-vovala
je u kartelu šećera i špiri-ta
zatim u raznim akcionarskim
poduzećima s ukupno oko 72 mili-juna
dinara udjela U rudarstvu i
bankarstvu država je imala Jače
pozicije Osim toga imala je u svo-jim
rukama željeznički transport
pošte i telegraf
Paralelno s razvojem i koncen-tracijom
industrije tekao je raz-voj
i koncentracija bankarstva Ju-goslavije
Koncentracija bankar-skog
kapitala djelovala je obratno
na ubrzavanje koncentracije u in-dustriji
Dok se državni i srbijan-ski
kapital koncentrirao u državne
i privilegirane banke hrvatski i
slovenski kapital bio je u privat-nim
bankama gdje je sudjelovao
i inostrani kapital Tipične banke
koje su bile vezane s industrijom
i koje su tako predstavljale finan-cijski
kapital bile su: Prva hrvat-ska
štedionica Jugoslavenska
udružena banka Jugobanka i Lju-bljanska
kreditna banka Ove četi
ri banke učestvovale su uzeto za-jedno
u preko sto industrijskih po-duzeća
Državni financijski kapi-tal
zajedno sa srbijanskim kon-centriran
u državne i privilegira-ne
banke zauzeo je dominatnu po-ziciju
u privredi Jugoslavije naro-čito
poslije uvodjenja šestojanuar-sk- e
diktature
Industrijom i bankarstvom Ju-goslavije
vladala je šaka istih
krupnih i inostranih kapitalista
Oni su sami učestvovali ili su ima-li
predstavnike u vladama u par-lamentu
u senatu i na visokim
državnim položajima U Jugoslavi-ji
su se medjusobno prepletali i po-vezali
interesi srpskog slovenskog
i hrvatskog krupnog kapitala in-teresi
industrijskog i bankarskog
domaćeg i inostranog kapitala a
interesi svih povezivali su se s dr-žavnim
kapitalom i državnom vla-sti
Na toj bazi stvorila se ona
klika ona oligarhija koja je vla
dala industrijom i cijelom privre-dom
Jugoslavije vladala državom
1 narodom To su bili razni Savčići
Stojadinovići Vrbančići Svrljuge
Vindišeri Praprotniki Karadjor-djevi- ći
Srškići a kasnije i Pave- -
lići Nedići I drugi
Za kapitaliste svijeta industrija
je bila samo sredstvo bogaćenja
Prema tome i njihova industrijska
politika nije mogla biti ništa dru-go
do grabljenje što većeg profita
na račun radnih narodnih masa i
cijelog naroda grabljenje i na ra-čun
drugih grana privrede prije
svega poljoprivrede
Najveći danak davala je radni-čka
klasa Dok je 1938 industrijski
radnik proizvodio prosječno robe
u vrijednosti od 80 do 90 hiljada
dinara njegova plaća bila je pro-sječno
7200 do 8400 godišnje
Prosječna realna nadnica radnika
jedva je dostizala 60% čovječje
potrebe 2a život
Poljoprivreda je zbog siromaš-tva
većine gradskog stanovništva
Imala u gradu slabo tržište Selo
Je prodavalo industriji vrlo jeftino
svoje proizvode i plaćalo po sku-pim
monopolskim cijenama Indu-strijske
proizvode To je vodilo
osiromašenju sela i degradaciji
poljoprivrede Od ukupnog broja
domaćinstava samo 438% imalo
je plugove 182% drvene plugove
a 38% nije imalo ni najnužnijeg
poljoprivrednog orudja
Bezobzirno iskorišćavanje rad-nog
naroda i iscrpljavanje poljo-privrede
monopolskim cijenama od
strane kapitala i države silno je
smanjilo kupovnu snagu naroda a
tim i domaće tržište za industriju
Godišnja potrošnja industrijskih
proizvoda po stanovniku računata
na bazi prometa u 1938 godini iz-no- sil je (u dinarima) brašna 110- -
19 šećera 1882 (po tvorničkoj ci
jeni) tjestenine 386 sapuna G18
obuće 3084 (od toga industrijski
proizvod 1486 a kože za zanat-ske
proizvode 1597) pamučne tka-nine
5930 vunene tkanine 2404
papira za štampu 168 dinara
Kada uzmemo u obzir da je ovo
računato uopće i prosječno po
glavi pri čemu su pojedinci imali
previše malo njih — dovoljno a
većina premalo ili ništa onda vi-dimo
na kakav je nizak životni i
kulturni nivo bio bačen naš narod
To se u obrnutom smislu mora-lo
odraziti i na industriji Malom
kupovnom snagom suženo je trži-šte
za industrijske proizvode U
1938 godini kada je bila relativno
dobra privredna konjunktura ka-pacitet
naše cijele industrije ra-čunajući
prema broju okupiranih
radnih mjesta bio je iskorišćen
samo sa 6543% Pri tome je ka-pacitet
industrije prerade metala
bio iskorišćen sa 4886% dok 38%
seoskih domaćinstva nije imalo
plugova i najnužnijih poljopriv-rednih
sprava a kožna industrija
radila je sa 50% dok polovina
stanovnika Jugoslavije nije imala
cipela veoma često ni opanaka
Taj nesklad izmedju mogućnosti
industrijske proizvodnje koja je
bila u rukama kapitalista i ku-povne
snage naroda koju ti isti ka-pitalisti
smanjuju neminovno je
vodila industrijskoj a zatim i op-ćoj
privrednoj krizi Kriza je još
niže oborila kapacitet proizvodnje
u industriji smanjila je mogućno-st
rada još je više snizila kupov-nu
snagu naroda 1 povećala nje-govu
bijedu kako je to kod nas
bilo i za vrijeme posljednje velike
krize
Industrija stare Jugoslavije vo-dje- na je jedino uskim profitskim
interesima razvijala se u anarhič-noj
trci za što većim profitom
Zato ona nije mogla da ima odre-djen- u
industrijsku politiku i neki
plan razvoja na bazi postojećih iz-vora
sirovina goriva i potreba na-roda
nije mogla ca se harmonič
no razvija ni s drugim granama
privrede Stvorene su čitave grane
industrije koje su bile daleko od
sirovina ili za koje sirovina u zem-lji
uopće nije bilo niti je radjeno
na njihovom pripremanju Kranj-ska
industrijska družba bila je
podignuta tamo gdje nema ni že-ljeza
ni potrebnog uglja Papirna
industrija bila je koncentrirana u
Sloveniji a proizvodnja celuloze
u Posni Bauxit iz Dalmacije tre-balo
je voziti u Sloveniju da se
kao alđminijev oksid vraća u Lo-zov- ac
Tekstilne predionice i tkao-nice
nisu imale domaćih sirovina
i ako su se one u većini mogle
ovdje proizvoditi Slično je bilo i
s kemijskom industrijom U Ma-kedoniji
gdje postoji mogućnost
pamučne proizvodnje nije bilo ni
jedne predionice S druge strane
inostrani kapital iskorištavajući
slabu razvijenost domaće industri-je
forsirao je pretvaranje naše
privrede u dodatak metropolskih
industrija i zato je kod nas u pr
vom redu proizvodio sirovine i
polu-fabrika- te a uvozio gotove in-dustrijske
proizvode iz Jugoslavije
je izvožena gvozdena ruda a uvo-žen- o
sirovo željezo i sirovi čelik
izvoien je bauxit i bakarna ruda
a uvožen aluminijum i bakarni
proizvodi izvoženo je sirovo mas-linovo
ulje a uvoženo destilirano
izvoženo je žito i brašno a uvože-n- e
tjestenine itd To je jedan od
primjera anarhije i dezorganizaei-j- e
u koju je domaći i inostrani ka-pital
bio doveo našu privredu
Kapitalisti Jugoslavije nisu se
vezali samo s inostranim kapital-om
u zemlji Ne obazirući se ni na
nacionalnu nezavisnost ni na pri-vredne
interese naše zemlje oni
su stvorili medjunarodne veze sa
ciljem zajedničkog iskorištavanja
i ugnjetavanja naroda Jugoslavije
sa ciljem uvlačenja Jugoslavije u
razne imperijalističke kombinaci
je Bila je to nekada u prvom re-du
veza s francuskim imperijaliz- -
(NitiTik na str 4)
Narod se protiv toga buni i u zemlji vrije ogorčenje i ne-zadovoljstvo
naroda
Eto takva je današnja situacija u Grčkoj To je "uzor"
demokracije koju su Britanci zaveli u Grčkoj uz pomoć rojali-sl- a
i ostalih anti-narodn- ih grupacija
A rezultat izbora je odjek takvog stanja
ftv yiE-j- -' v'?iSitSrTTi J&fc&dž NffHr i
Naskoro će zločinac Draža pred sud gdje će odgovarati za svoje zločine Pa dok se tako priprema
sudska istraga jugoslavenska i ostala reakcija dignula graju prikazivajući Dražu "junakom" zauzi-majući
se za njegov sud i njego u obranu Ali narodi Jugoslavije oni koji najbolje pozna aj u Dražu
traže: Smrt izdajici 1 zločincu' Poslije Franka sia redu je §alazar
Dogadjaji u španiji razvijaju se
uporedo sa dogadjajima u Portu-galu
Vodje podzemnog anti-fašis-tičk- og
pokreta u Portugalu i nji-hovi
istomišljenici u vojsci i mor-narici
pripovjedaju da su pripre-mili
svoje snage i odredili vrijeme
za izbacivanje uprave Salazara
Udar protiv portugalskog režima
i izvesti će se u roku od dva tjedna
poslije pada režima diktatora
Franka u španiji Ćak bi podzem-ne
pripreme u Portugalu mogle ut-jecati
i na promjenu španjolskog
režima Oni koji su spremni izve-sti
puč namjeravaju uspostaviti
vojnu vladu čija ima biti dužnost
provesti prve demokratske izbore
koji se u Portugalu nisu održavali
već 20 godina
Anti- - fašistički komitet u Portu
galu sastoji se od predstavnika
Uepublikanske Partije progresiva-c- a
iz srednje klase socijalista ko-munista
i drugih vidnih pojedina-ca
koji politički nisu nigdje op-redjelj- eni
Sa komitetom suradju-j- e
jedan broj pomorskih oficira —
skoro svi su protiv Salazara i je-dan
dio vojnih oficira koji su pos-tali
protivnici Salazara pod utica- -
jem nedavnih dogadjaja u španiji
Anti-fašis- ti imaju znatan upliv
medju onim vojnim garnizonima
koji su ranije izražavali punu lo-jalnost
režimu
Kako god španjolski demokrati
optužuju Britance i Amerikance
da je njihova politika najviše od
govorna što se Franko još uvjek
nalazi na upravi isto tako i portu-galski
demokrati optužuju Britan-ce
i Amerikance za podržavanje
Salazarovog režima
Britanija je još najviše zaintere-sirana
u podržavanje sadanjih an-ti-narod- nih
režima u španiji i Por-tugalu
Ona ne samo što se boji
promjene već je i duboko zabri-nuta
kakva će ta promjena biti
VAN ACKER FORMIRAO
NOVU VLADU
Bruselj 1 Aprila — Socijalista
Achille van Acker je formirao
novu vladu u Belgiji Vlada je for-mirana
nakon šest tjedana politi-čke
kriie koja se po tom pitanju
pojavila poslije izbora Mada je
koaliciona a sastoji se od šest
liberala Čest socijalista četiri ko-munista
i trojice nepartijkih čla-nova
OBAVJEST ZA RADIO
PROGRAM
Kako je već javljeno pro-gram
koji je CBC brodkaMova
Ia na 27 marča sastojao se od
četničkih pjeama Od uprave
CBC je izjavljeno da to nije
učinjeno namjerno i kao dokaz
odlučili su da dadu novi pro-gram
koji će se sastojati od
pjesama sto je svirao tambura-ški
zbor "Tito- - I pjevao Make-don- ki
pjevački zbor iz Toron-ta
Ova) novi program CRC daje
u ponedjeljak 8 aprila od 630
do 641 rali na večer preko
Tran Canada netvtork tj pre-ko
itih radio stanica preko ko-jih
je brodkestovan prošli pro-gram
Vijeće Kan Južnih Slavena
da nebi možda bila previše demo-kratska
što se samog Portugala
tiče Britanija ima razloga bojati
se radikalnije promjene u toj zem-lji
Portugal provodi vrlo malo
trgovine sa drugim zemljama Na
nekojim većim portugalskim proiz-vodima
Britanija posjeduje isklju-čivo
trgovačko pravo pa za te
proizvode Portugal ne prima onak-ve
cijene kakve bi druge zemlje
htjele platiti
Uzmimo za primjer sardine ko-je
Britanija skoro za dva puta ve-ću
cijenu prodaje u drugim zem
ljama nego je za njih platila u
Portugalu Portugalci ne mogu u
tom pogledu ništa učiniti jer je
sav proizvod sardina prodan una-prijed
Britaniji po cijeni koju je
ona sama odredila Britanija dugu-je
Portugalu svotu do blizu stoti-nu
milijuna šterlina Anglo-por-tugals- ka
telefonska kompanija je
britansko poduzeće Ima i drugih
poduzeća koje posjeduje Britanija
u toj zemlji Portugalski demo-krati
izjavljuju da bi se Britanija
složila promjenom u Portugalu
ali takvom promjenom gdje bi i
dalje mogla imati ovakve koncesi-je
Prošlog oktobra pronjell su se
glasovi da će se u Portugalu odr-žati
slobodni izbori kroz koje će
narod konačno nakon 20 godina
imati priliku slobodno izabrati
svoje predstavnike u parlamenat
Mislilo se da je diktator Salazar
promijenio ćud i postao blaži No-vina
Republika sa tiražom od ne-kih
15000 primjeraka je u svojim
uvodnicima vrlo kritički pisala o
Salazaravom režimu U nekoliko
tjedana tiraža te novine se samo
u Lisbonu povećala na 100000 pri-mjeraka
(U Lisbonu je ukupno
750000 stanovnika od kojih je C0
posto nepismenih) Komitet demo
Pismo koje samo za
sebe govori
Uredništvo Novosti pn-nil- o je
slijedeće pismo od uredništva i
uprave "Slobodne Dalmacije"
glasila Narodnog Fronta za
Dalmaciju Pismo koje smo pri-mili
samo za sebe govori i mi
ga donašamo u cijelosti tek bi
napomenuli da nam je osobito
drago što o našoj štampi i o
našem radu ovako misle u sta-rom
kraju llsmo glasi:
Split 23 veljače 1916
Dragi drugovi — pratimo s naj-većim
interesom i zadovoljstvom
vaš rad medju iseljenicima u Ka-nadi
i neobično nas veseli kad iz
pisanja vašeg uglednog lista i iz
drugih naprednih naših iseljeni-čkih
novina vidimo da u novom
svijetu naše novine zauzimlju pra-vilan
star prema našoj zemlji
prema tekovinama na Se narodno
oslobodilačke borbe prema demo-kraciji
ostvarenoj u našoj zemlji
u kojoj je narod uzeo vlast u svo-je
ruke i u kojoj je danas samo
rad i doprinos pojedinaca zajedni-ci
mjerilo za njegovu vrijednost i
nagradu
Čitav naš narod okupljen oko
svog Narodnog Fronta i svoje de-mokratske
narodne vlasti pravi
kratskog jedinstva je putem peti-cija
poveo kampanju sa zahtjevom
da vlada provede demokratske Iz-bore
i dozvoli opoziciji da pred na-rod
iznese svoje mišljenje o stanju
u zemlji Skoro u jedan tjedan
vremena nekih 50000 osoba uk-ljuč- iv
oficire i druge istaknute
ljude potpisalo je peticije To je u
vladi izazvalo strah pa su odmak
povučene male demokratske privi-legije
I policija je počela zabranji-vati
peticije Mnogi potpisnici su
pozvani na preslušavanje
Sve to otkriva kako je jaka sna-ga
opozicije 1 kako se režim odr-žava
jedino na sili Čak i trgovci
i industrijalisti opažaju da režim
Salazara predstavlja opasnost raz-vijanju
portugalsko ekonomije Iz-voz
je ograničen i ovisi isključivo
o volji Britanaca Visoki katolički
kler podupire Salazarov režim
dok su široke mase katolika odluč-no
protiv režima jer birokratska
državna uprava vodi kontrolu nad
poljoprivrednim ko-operativ-ama
Nezadovoljstvo portugalskih rad-nika
protiv režima se naročito po-jačalo
u posljednje vrijeme jer se
ne dozvoljava povišenje njihovih
nadnica dok su cijene životu pos
kočile za 400 do 500 posto
Obzirom na sve to oni ljudi u
Portugalu koji su spremni povesti
široki podzemni pokret za izbaci-vanje
Salazaravog režima kada se
pojavi prvi veći dogadjaj u špa-niji
moraju dobiti snažnu moral-nu
i materijalnu podršku od za-padnih
demokracija To je u inte-resu
naroda ne samo Portugala I
španije nego i naroda cijele Eu-rope
i općeg medjunarodnog mira
Sve dok u tim dvim zemljama pos-toje
diktatorski režimi nesmljemo
zaboraviti da dozvoljavamo razvi-janje
opasnosti koja se nikako ne-sm- ije
podcijeniti
neobične napore da obnovi zemlju
koju su nam fašistički razbojnici
i njihove domaće sluge ostavili
opljačkanu i porušenu U tom ra-du
dolazi do izražaja masovni
radni herojizam naših naroda
kroz koji progovara konstruktivan
zdrav slavenski elemenat Stvara-ju
se čudesa na svakom polju ali
rane zadate nam od neprijatelja
toliko su duboke i teške da se ne-mo- gu
zacijeliti preko noći
Ogroman nam j podsticaj i mo-ralna
pomoć koju nam ukazuju svi
napredni slobodoljubivi narodi
svijeta a u prvom redu vi naša
braća preko Oceana Zato nas sva-ki
vaš ljudski pravedan i demo-kratski
glas u novinama neobično
veseli i daje nam još više snace
da nastavimo započetim putem u
izgradnji naše siromašne i poru-šene
ali borbene ponosne i slobo-doljubive
zemlje koja voli slobodu
iznad svega
U to Ime primite Još jednom naš
bratski i drugarski pozdrav i že-lju
da se uvjek nadjemo na istoj
liniji borbe za pravu istinsku de-mokraciju
S Titom u pobjedu!
Uredništvo i uprava
"Slobodne Dalmacije