Nase Novine, December 02, 1981

              k ' ai'J"1 - т" ЧЛ '
1
8-- NASE NOVINE, October 21. 1981
Dvadeset i sedmog
septembra svedano je
otvoren cestovni tune
"Ucka". Tunel kroz U6ku
postaje najkraca i najbria
veza izmedu Rijeke i Istre,
tako da najviSa istarska
planina пебе viSe razdvajati
Istru od prirodnog zaleda.
Cestovni tunel "U6ka"
duzine 5062 metra, naj-znacaj- niji
je objekat na
dionici magistralne ceste
Matulji — Lupoglav (ukupne
duzine 24 kilometra). Pri-prem- ni
radovi izgradnje
tunela zapo6eti su 1971.
godine, a radovi na pro-bijan- ju
u septembru 1976.
godine. Dio novca osiguran
je narodnim zajmom za
ceste, koji je naiSao na velik
odjek §irom zemlje, svoj
doprinos dala je takoder
Jugoslavenska narodna
armija i najSira dru§tvena
zajednica. Graditelji "Hidro-elektr- a"
iz Zaareba i "Kon-strukto- r" iz Splita probili.su
tunel 5. maj 1978. godine, da
bi nakon toga робеИ grade-vins- ki
radovi i montaza
opreme, prvenstveno
domace proizvodnje.
Najduzi jugoslavenski
cestovni tunel opremljen je
najsuvremenijom opre-mo- m, kako bi putovanje kroz
njega bilo potpuno sigurno.
Ipak je najuocljivija izuzetno
efektna rasvjeta i trostepeni
sistem prozradivanja tunela
pomocu snaznih ventilatora
koji stvaraju povjetarac
brzine detiri metra u se-kun- di. S obje strane tunela
postavljeni su sigurnosni
sistemi, kao Sto su dojavlji-va- 6i
eventualnog pozara ili
neka vrsta parlafona preko
kojih se sa svakih 300 metara
moze komunicirati s koman-dno- m
zgradom. Duz tunela
rasporedeno je cak osam
grupa semafora. U slu6aju
bilo kakve nezgode, dio
sigumosnog sistema auto- - r~ ; —
Velikim narodnim zborom je na
najviSem vrhu Petrove gore otvoren
veliianstveni spomenik revoluciji. Pred
brojnim stanovnicima Korduna, Karlov-c- a,
Prokuplja, Cazinske i Bele krajine,
Banjine, i Gorskog Kotara, govorio je
predsjednik Sabora SRH Jure Bilic.
Pred zdanjem spomenika i spomen
kosturnice Jure Bilic je, izmedu
ostalog, rekao: "U okolici Petrove gore
pobijeno je na tisuce neduznih ljudi.
Mnoge su porodice isdezle. Gotovo i
nema slicnog primjera u пабој povijesti
da je neprijatelj vodio politiku potpunog
istrebljenja kao u ovome kraju".
"""иЈГЛ 'JdUl!fgl!P'№T'5FJHM'BLM™ "ЈЦмЛУ-!шЈНЈИ1"'јеп1Ддј-
Г
'
ji--fTb4BHttl''VIKfftH-MUteillliH'el
i тшшшн&ШЕЈВШРшмвларлг љт:шт:шшттшг
U nas najduzi cestovni tunel Ucka ugradena je najsuvremertija oprema, kako bi putovanje kroz njega bilo
potpuno sjgumo. Ipak je najuocljivija izuzetno efektna rasvjeta f trostepeni-siste- m prozracivanja pomocu
snaznih vantilatora kqji stvaraju povjetarac brzine cetiri metra u sekundi.
matski dize uzbunu, na
ulazima u tunel pale se
crvena svjetla, a vozila se
vracaju okretiStima. Sve Sto
se zbiva u tunelu vidi se
pomocu brojnih kamera na
devet televizijskih monitora
u komandnom centru. Na
druga dva monitora ротоби
elektrotehnike kontrolira se i
upravlja sistemom energet-sko- g
napajanja. Taj sistem
daljinskog upravljanja djelo
je stru6njaka "Rade Kon-баг- а"
iz Zagreba i prvi put je
u zemlji primjenjen u jednom
takvom objektu.
Pred zapadnim ulazom
tunela, kod komandne
zgrade, gdje je u jednom
dijelu i ugostiteljsko-turis-tid- ki
trakt, bila je 27. sep-tembra
glavna svedanost.
Presijecanjem vrpce oznaCit
6e se ostvarenje stoljetnog
sna naroda ovog kraja o
povezivanju kroz U6ku. . Priposlao
M.K. Toronto
povecai9 alt
rilovic" poznata zemlji
svijetu, dana
svoga
rada.
radnika,
koja se
- U proslih
osam jugoslavenski izvoz
je brojku od 178,3
dinara, sto je za 1,6 posto vise nego
istom proslogodisnjem
Istodobno je sa trzista
uvezeno robe za 305,1 dina-ra,
sto je od posto.
Ukupna robna nesto je
nego dana prije,
ali je deficit jos dovoljno
visok da ne pruza osnove za
podaci
zavoda za statistiku da je
do kraja godine svaki iz-voz- ni
posao, ali mora voditi stro-g- o racuna uvozu.
Poseban i dalje ostaje tr-govi- na
koje
je izvoz proslih osam mjeseci,
od 56,8 dinara,
za sest posto, dok je kupo-vin- a na torn trzistu (164,7
povecana za 13 posto. Deba-lan- s
je, jos vrlo visok, sto
znaci da do kraja godine treba
izvoz
zemlje, cemu sigurno
nedavne mjere i SlV-a- .
Od sijecnja do kolovoza
smQ izvozili repromaterijal (oko 89,2
zatim potrosnu
robu (64,4 i sredstva rada
(24,7
ZAGREB, 23. IX (Tanjug) - Za §est mjeseci ove godine SR
Hrvatske je imaja prosjecno 1,480220 zaposrenih Sto je za
oko 2,5 posto viSe nego istom razdoblju lani, Џ torn razdoblju
ukupnq se podrucju ove rapubliko zaposlilo QQO-rqdnika- , od-- '
бада 34.728 rovootvorena radna mjesta. TakvipSjzurtati
su, istaknuto na danaSnJpJ sjednici.Republlckogkomiteta
rad i zapoSljavanJe da nede posao cjalokupan-bn- a lafdamogfefskctg
prillvaza rad sposobnogstanovnIJtva. ;'. f , .
I dalje je prisutan medutim, va$ rait zapojljavenja neprftradi jer
je u prvom podrvcjuSR HrvetskfzegqitaKpt njd}.
porasla 2,8, djelanftiroa 2,--
f P00,
Zakon radnim odnoslma, koji je4vojei pre ffj godlrte, bit ce
dopurtjen Jedna od wnbvr)jfcpeQnjHna jo I
dniosrcmipaltiinven.o t'ie ' radu ' г'доа'--"прт nU' ne . .
Prehrambena
160-GODlSNJI- CA
"GAVRILOVlCA"
"Gav- - svom kapacitetu
Iz Petrinje, u
i u biljezila je ovih
160. godiSnjicu postojanja i
neprekidnog
SadaSnji "Gavrilovic" izrastao je
iz nekadasnje mesarske radionice s
neznatnim' brojem u
suvremenu industriju mesa i
mesnih preradevina, po
BEOGRAD (Tanjug)
mjeseci
dostigao milijarde
u razdoblju.
svjetskog
milijarde
povecanje 12
razmjena
povoljnija mjesec
trgovinski
zado-voljstv- o. Posljednji Saveznog
pokazuju
znacajan
se
o
problem
s razvijenim zemljama u
u uz
vrijednost milijarde
smanjen
milijarde
dinara)
ocigledno,
mak-simaln- o povecati u razvijene
ce pridonijeti
aktivnosti
najvise
milijarde dinara),
milijarde)
milijarde dinara).
£
rpdnika,
u
na
na Qmogufifc
kako.Je za
u
polugodiStu na 4
prosjecno za a u prjvrednlm
0
preciznijim odredbama.
zaoStravanja odgovoroosti
industrija svrstava medu
najvece u Jugoslaviji. Kroz 160
godina rada stvorena je tradicija
koju danaSnja generacija radnika i
stru6nja"ka- - "Gavrilovica" brizno
6uva i njeguje.
"Gavrilovic" nije danas samo
mesna insustrija ve6 slozena radna
organizacija, gdje poljoprivredna
proizvodnja — ratarstvo i stofiar-stv-o
— zauzima sve vaznije mjesto.
SMOTRA
ZAJEDNlSTVA U
LIPOVLJANIMA
U slavonskom selu Lipovljani,
gdje iivi 16 naroda i narodnosti,
odr2ani su ovih dana po sedmi put
"Lipovljanski susreti". Ova tradi-cional- na
druStveno-politifik- a, pri-vred- na
i kulturna manifestacija
okupila je vi§e od 1 .500 sudionika,
pripadnika narodnosti sto Jive u
Jugoslaviji. Oni su u toku tri dana
prikazali dio bogatih dostignuca na
raznim poljima rada i stvaralaStva.
OvogodiSnji susreti odrzavali su se
u znaku obiljezavanja 40-godis-nj- ice
ustanka naroda i narodnosti
Jugoslavije, a osobit naglasak
susretima dali su razgovori o
informativnoj i izdavadkoj djelat-nos- ti
na jezicima narodnosti.
Na podruCju SR Hrvatske zivi
viSe od 100.000 pripadnika raznih
nacionalnosti Sto cini 2,3 posto od
ukupnog broja stanovnika repu-blik- e.
Najbrojniji su Madari, kojih
ima oko 35.000, zatim Cesi oko
20.000 i Talijani oko 18.000. Pre-ostal- ih
15.000 pripadnika narod-nosti
na podrufiju SR Hrvatske
safcinjavaju Albanci, Rusi, Rumuni
i druge narodnosti.
Informativna i izdavaCka djelat-no- st
na jezicima narodnosti bila je
u Lipovljanima glavna tema razgo-vor- a.
Na podrucju SR Hrvatske, na
primjer, talijanska narodnost izdaje
list "La voce del popolo", Cesi i
Slovaci izdaju tjednik pod nazivom
"Jednota", Madari polumjese6nik
"Magyar Kepes Ujsag", izdaju se i
dje6ji listovi "Pioniere" i "Nas
koutek", te Casopisi "La battana" i
"Nova dumka". Osim toga, i na
radiju i televiziji emitiraju se
posebni programi na jezicima
narodnosti.
"Lipovljanski susreti" iz godine u
godinu sve viSe pridonose daljnjem
zblizavanju i upoznavanju kultur-ni- h
umjetnickih i ostalih vrijednosti
koje ostvaruju pripadnici svih
naroda u zemlji.
ZAJAM MEDUNARODNE
BANKEZARAZVOJ
PRIVREDEMAKEDONIJE
WASHINGTON, (Tanjug). Za
realizaciju projekta razvoja poljo-privre- de
i sto6arstva u Makedoniji u
ietvrtak je odbor izvrSnih direktora
Medunarodne banke za obnovu i
razvoj u Washingtonu odobrio
Jugoslaviji zajam od 80 mllijuna
dolara.
SARAJEVSKS GOLUBOVi
Do prije pet-Se- st godina broj golubova na cuvenoj i na daleko poznatoj sarajevskoj
BaScarSiji toliko se pove6ao, da je to stvaralo velike neprilike. "Nairne, na BaScarsiji se nalazi
veliki broj raznih ugostiteljskih radnji i prodavnica ziveznih namirnica u kojima je potrebna
apsolutna Cistoca — a golubovi su ispuStali sitno peri je i stvarali veliku praSinu, pa su
nadlezni sanitarni organi morali poduzeti odgovarajude mjere da se smanji broj golubova u
Cemu su i uspjeli. Danas Ih ima naznatan broj manje i nema viSe ranijih problema.
Ovaj je snimak iz vremena kada su golubovi "gospodarih" sarajevskom dascarsijom.
M. VASIUEVI6 - LILO