Novosti, February 05, 1948

              t
f
: f
STRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 5 februara 1348
--"?# NOVOSTI f
Published every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Authorized at Second Class Mali Post Office Department Ottawa
Registered in tho Registry Office for the City of Toronto
cn the 24th day of Odober 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uriićuju — Rukopisi se ne Tračaju
ADRESA: 206 Adeladde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADeladde 1642
'zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Ustaško-četničk- a štampa
i povratnici
Od kad so nekoliko nezadovoljnika i beskičmenjaka po-vratilo
iz Jugoslavije ustaško-čelničk- a štampa u Kanadi nema
mira Na jednu stranu preitampavaju izmišljene dopise poje-dinih
burzoaskih dopisnika a na drugu stranu snube pojedine
povratnike nebi li im ovi pomogli u borbi protiv naroda i vod
stva današnje Jugoslavije
Mi amo znali da oni neće imati mira Bolje }o da su oni
nemirni i zabrinuti nego da smo to mi Bolje je da oni kude
jer Sto oni kude to narod voli
Unaprijed smo znali da će povratak raznih nezadovoljni-ka
iskonSćavatt za svoju propagandu i podbaci vati im "pa
govorili smo vam mi da tamo nijo dobro ali nas ništa htjeli
slušati" itd Sve smo to znali ali ipak nismo pomišljah na to
da bi ovi ustaško-četmčk- i apostoli javno preko svojih novina
pozivali da im se ti nezadovoljni povratnici jave
Na primjer urednik ustaškog glasa iz Winnipega već po
treći puta poziva šulentića da mu so javi da su mu stupci
ustaškog glasa otvoreni samo neka slobodno piše itd A Ive
Sulontić "Šuti" ko zaliven Ne javlja so javno ni Petru ni Pavlu
iako so čujo da tu i tamo govorka kako u Jugoslaviji "nijo"
dobro i slično Zašto šuti? Da li možda za to što nema što da
kaže a da istovremeno no otkrije i svoje bolesno ambicijo i
slabost Nema što da kaže preko onog što je već ustaško-četničk- a
štampa kereala laž
Pa da se upravo i javi po koji nezadovoljnik da li bi to
bilo nešto čudnovatog Da li bi bilo nešto novog da recimo
jedan takav kudi novu Jugoslaviju Ljudi koji su u stanju da
se danas tuku u prsa kao "veliki prijatelji" Jugoslavije i novog
poretka a sutra okrenu kabanicu kad u toj novoj Jugoslaviji
nije udovoljeno njihovim bolesnim ambicijama u stanju su
reći i počiniti sve Petar Stanković to raiumije jako dobro jer
ako je itko to se je Petar naokretao kabanica
Mi poručujemo ratnim Petrima Bolima i drugim da na-šeg
iseljenika ništa ne može odvratiti od nove Jugoslavije On
vjeruje u novu Jugoslaviju On je spreman da pomogne svom
narodu u izgradnji i obnovi On zna i to vrlo dobro — da
dok su u staroj Jugoslaviji imah riječ razni Petri Pavh Vlatki
i Milani danas tamo glavnu riječ vodi narod Naš iseljenik zna
da so nekada narod naš iseljavao u hiljadama a danas so po
vraća u hiljadama Oh da zna naš iseljenikl to da tamo još
nema svega u Izobilju ali zna i to da se život svakim danom
svo više popravlja i da narod ne strahuje od sutrašnjice kac
što strahujemo ovdje Sve to naš iseljenik zna jako dobro i bez
Petrova savjeta Na Petrove budalaštine se više naš iseljenik
ne obraća Strah od eventualne deportacije — s kojom se je
nekada znao prijetiti Petar i Boso — aarajenjena j sa željom
Petar Stanković nema rU jednog stvarnog argumenta pro-tiv
nove Jugoslavije pa pita Sulentiea da mu kaše da li on
ima nešto Ali ni Sulentić nema niita takvoga
Us{aško-četničk- a štampa moie pisati što ju je volja samo
za ocrniti novu Jugoslaviju pred našim iseljenikom Je danas isto
kao 1 gluhomo zvati dobro jutro
Teško onom tko se na
njihovim kolima vozi
Nedavno je vodja bugarskog naroda rekao da će jednom
doći vnjemo kad će so narodi Balkana i Podunavlja sjediniti u
jodnu federativnu državu Svatko vjeruje da će to jednom doći
prije ili kasnije Vodja bugarskog naroda nije rekao da Je to
neposredno potrebno Moskovska Pravda potvrdjuje da to nije
neposredna zadaća balkanskih i podunavskih zemalja Znači
trovao i J-am-itrov
se ne razilaze tek konstantiraju --— da to nije
neposredna zadaća Ali ovdašnja burzoaska štampa gleda u
tome "razilaženje" izmedju Dimitrova i Pravde i kaže da to
"razilaženje" dolazi od toga što da se Sovjetski Savez pri- hvaća politike "podijeli pa vladaj" i da radi toga "nije sagla-sa- n sa željom Dimitrova"
Sto se babi huk) to se babi srdio — rekao bi nos narod
u jednoj poslovici Tako i ovo zapadni imperijalistički krugo-vi
priželjkuju nekakav pocijep pak im se o tom pocijepam po- čelo i sanjati
i
—
—
_SSSS9SjSSfi-hBjJBBs- w ""''SksBV
' fŠ0&VJJ li_L?irlwr jjHStHUbm1 --£? SSBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBslSBsV
r&$&&&
U Sovjetskom Savezu upjeSno
se provodi obnova i izgradnja
zemlje Plan druge godine pjati-Ijetk- e
ostvaren Je viSe od dva mje-seca
prije roka Sovjetski trudbe-nici
preuzeli su na sebe obavezu
da poslijeratnu pjatiljetku ostva-re
za četiri godine
Medju zadacima pjatiljetke na-lazi
se i vaian zadatak dalje po-boljšanje
životnih uvjeta najSirih
narodnih slojeva U tu svrhu peto-godiinji- m
planom je predvidjena
izvanredno povećana proizvodnja
p-ed-meta
Široke potrošnje Na po-dručju
trgovine bilo je predvidje-n- o
Sto skorije ukidanje sistema
karata u snabdijevanju tJ uvo-djen- je
slobodne trgovine po jedin-stvenim
cijenama
Taj aian dio poslijeratnog pe-trgodifn- jeg
plana Sovjetskog Sa
veza sada je ostvaren Proizvod-nja
industrijskih proizvoda kao i
uipjesi u sovjetskoj poljoprivredi
seda su već toliki da se i bez ra-cioniranog
sistema karata sovjet-ski
trudbenici mogu opskrbljivati
svime Sto im Je za život potrebno
Time se istovremeno u Sovjetskom
Savezu ukida 1 sistem dvojnih ci-jena
od kojih su cijene najvažni-jih
neophodnih i prema tome ra-clonlra- nih
proizvoda bile niske a
cijene proizvoda koji su se dobiva-li
izvan racioniranog snabdijeva-nja
bile su nekoliko puta vi Se
li prosinca o g Ministarski
sajet Sovjetskog Saexa i Cen-tralni
komitet SKP (b) izdali su
odluke o novčanoj reformi i ukida
nju potrošačkih karata kaže se da
će nove jedinstvene cijene za naj-važnije
namirnice i to kruh pre-kru- pu
1 tjesteninu biti za 10 do 12
posto niže od dosadaSnjih cijena u
racioniranoj prodaji Cijene mesu
ribi masnoćama Šećeru soli
krumpiru i povrću ostaju nepromi-jenjene
kao i dosadainje racioni
rane cijene Cijene mlijeku Jaji-ma
čaju i voću za razliku od do-sadaSnjih
visokih cijena u slobod-noj
prodaji znatno će se sniziti i
bit će samo neito viie od dosadaS-njih
racioniranih cijena i u skladu
s visinom normiranih cijena uve-denih
za glavne živežne namirnice
Cijene za Stofoe obuću odijelo
trikotažu itd bit će viSe nego tri
puta niže od dosadaSnjih cijena u
slobodnoj prodaji
Ova odluka ima ogromno znače-nje
za poboljšanje života Širokih
slojeva sovjetskih radnika namje-štenika
i kolhoznika kojima nad- -
nke i plaće ostaju jednako visoke
kao i dosad Sovjetski ljudi moći
će ada nabaviti viSe živežnih na-mirnica
odjeće i obuće živjeti Joj
kulturnije u pravom smislu boga-to
i zadovoljno dostojno sovjet
skog čovjeka
AH da bi se mogle ukinuti po-trošačke
karte bilo je potrebno da
se provede i r-oča-na reforma U
toku Velikog domovinskog rata
1941-194- 5 izdržavanje Armije i
razvoj ratne industrije zahtijevali
su ogromne izdatke a to je značilo
puStanje u optkaj elike količine
novca Osim toga njemački i dru-gi
okupatori za vrijeme rata u
privremeno okupiranim područji-ma
pustili su u opticaj mnogo laž
nog novca Uslijed svega toga ku
povna moć sovjetske rublje znat-no
se smanjila Kad se tome dođi
JoS i to da je ta vrijeme rata pro-izvodnja
predmeta Široke potroS-nj- e
bila smanjena na račun razvo-ja
ratne industrije da je prema
tome bila smanjena i trgovina na
malo onda postaje jasno da se sa-da
u novim naročito poboljšanim
uvjetima rametnula potreba nov
čane reforme kojoj je cilj povri-t- i
punu vrijednost rublje
I u svim ostalim zemljama koje
su sudjelovale u ratty takodjer se
u to vrijeme izvanredno povećao
opticaj novca No dok se u dru
gim zemljama to povećanje nov-čanog
opticaja vrSilo na Štetu Š-irokih
rcrodnih slojeva dok su se
f"M
cijene svim robama pa i onima
neophodnima za život nekoliko
puta povećale dotle su u Sovjet-skom
Savezu uvodjenjem racioni-ran- e
opskrbe cijene najvažnijim i
najneophodnijim robama ostale
stalno iste tako da su i za vrijeme
rata i u poslijeratnoj obnovi sva
kom sovjetskom gradjaninu bile
zagarantirane najpotrebnije koli-čine
za život neophodnih proizvo-da
Smanjenje zadružne i državne
trgovine u vrijeme rata i veći op-ticaj
novca izazvali su porast cije-nama
u slobodnoj prodaji koja se
razvijala pored racioniranog snab-dijevanja
Razlike izmedju niskih
cijena u državnoj trgovini i viso-kih
cijena u slobodnoj trgovini
omogućile su da se kod pojedinih
ljudi nakupe velike količine novca
Sada kad se uvodi slobodna trgo-vina
po Jedinstvenim cijenama ne
smije se dozvoliti da takvi poje-dinci
dobiju mogućnost da naku-puj- u
elike količine robe i time
izazovu nepravilnosti na tržiStu
usim toga velike količine novca
koji je dosad bio u opticaju izaz-vale
bi uopće veliku potražnju
svih mogućih roba i prema tome
nepravilnosti u sovjetskoj trgovi- -
Sve su ovo bili razlozi da se
pristupi novčanoj reformi koja se
sastoji u tome da se do 29 de-cembra
ove godine puste u opticaj
novčanice nove rublje emisije 1947
god
Ova reforma bit će izvedena na
slijedeći način:
Prvo zamjena novca koji se sa-da
nalazi u opticaju izvrSit će te
tako da će se za 10 rubalja starog
novca dobiti jedna rublja novog
novca
Drugo novčani ulozi u Štedioni-cama
i državnoj banci zamijenit će
se pod povoljnim uslovima tako
da će se ulozi do 3000 rubalja mi-jenjati
u odnosu jedan prema je-dan
to jest rublja za rublju To
znači da će uStede najvećeg dijela
ulagača ostati na istoj visini
će se
svih ranije emitiranih državnih
zajmova izuzev državnog
od 1947 godine Sto znači da će se
zajmovi emitirani ranije pretvoriti
u zajam a zamjena će se
IzvrSiti u odnosu tri prema
odnosno tri rublje u obvetnkama
starog zajma za jednu rublju u
obveinicama jedinstvenog
zajma
Postupajući ovako Ministarski
savjet Sovjetskog i Cen-tralni
komitet SKP (b) rukovodili
su se željom da se svim sredstvi-ma
zaStitl uStedjevina je sta-novništvo
stavilo na raspolaganje
državi
četvrto prilikom prevodjenja
novčane reforme ne će se nanijeti
nikakva Šteta plaćama radnika i
namjeStenika -- kao seljačkim
prihodima dobijenim od prodaje
poljoprivrednih proizvoda državi
niti pak zaradi radnih ljudi svih
slojeva stanovništva jer će se pla
će i prihodi isplaćivati novim nov-cem
u ranijem iznosu
Novčane reforme su poslije rata
izvršene i u drugim zemljama No
u kapitalizmu se te reforme vrSe
na J'rokih narodnih slojeva
Te reforme ne mogu poboljšati i-- vot
radnih masa' niti zaustaviti
stalan pad vrijednosti novca u Um
zemljama Isto tako nikakve re-forme
u kapitalizmu ne mogu spri-ječiti
izrabljivanje radnog naroda
pojavu kriza nezaposlenosti i sve-strane
bijede Tako se na
u Sjedinjenim Američkim
život naroda sve vile pogorša-va
lako ta zemlja ne samo da nije
stradala u ratu nego se za to vri-jeme
neobično obogatila Sada se
u toj najbogatijoj
zemlji priprema uvodjenje siste-ma
racioniranog snabdijevrnja
potrošačkih karata
Američki program
Vidimo da w i najvećom Jasno-ćo- m
ocrtava jedna slika — piše
moskovska "Pravda- - — USA žele
zadržati cijene robi u Americi na
prošlogodišnjem Spekulativnom ni
voa kao i profite velikih monopo-la
koji u se udvostručili u odnosu
na dividende iz vremena rata Ako
Evropa pretane plaćati — onda Je
Amerika oeudjena na najveću pri-vrednu
kritu koju je ikada doživ-jela
u toku svoje historije Evrop-skim
zemljama treba dati kredite
u iznosu koji ne premašuju njiho-ve
izdatke u dolarima od protekle
godine To financiranje će se
na račun američkih radnika
na prvom mjestu i pomoću pores- - Nova pobjeda zemlje
socijalizma
porobljavanje Europe
Kad je takvo stanje u glavnoj
kapitalističkoj zemlji koja se guSl
u svom vlastitom bogatstvu onda
nije čudo da je privredno stanje u
evropskim kapitalističkim zemlja-ma
JoS daleko gore
U svjetlosti te sve gore situacije
u kapitalističkom svijetu
djenje novčane reforme u Sovjet-skom
Savezu i ukidanje potrošač-kih
karata tJ vraćanje sovjetskoj
robiji njene pune vrijednosti i no-vo
poboljSanje života Širokih na-rodnih
slojeva dobivaju i veliko
medjunarodno značenje Na prim-jeru
Sovjetskog Saveza radni na-ro- d
u cijelom svijetu uvjerava se
da se poboljšanje života i mirna
izgradnja može provesti samo on-da
ako Široki radni slojevi uživaju
sve demokratske slobode ako ima-ju
utjecaja na sav politički i priv-redni
život svojih zemalja kao Sto
to imaju u SSSR
"Egzotični" svagdašnji Meksiko
Meksiko Je za mnoge "egzotič-na"
zemlja sunčanih pampasa
melodioznih pjesama uz zvukove
gitare i temperamentnih plesova
Takvu sliku stvorili su o njemu
trgovci "egzotikom" koji su od
prekrasnih meksičkih narodnih
pjesama plesova 1 starinskih noš
nji napravili zabavu za bogate
dolarske turiste
Svagdanji obični Meksiko ne iz-gleda
tako romatično Meksikanci
žive vrlo lose njihova zemlja bori
se s velikim teikoćama Ulice mek-sičkih
gradova pune su prosjaka
a djeca iz radničkih četvrti odje-vena
u u jadne prnje prekapaju
smetliita i traže otpatke hrane
U vrijeme rata Meksiko Je iz-volio
ogromne količine sirovina 1
poljoprivrednih proizvoda u Sjedi-njene
Države To je dovelo do ja-kog
porasta cijena u zemlji Go
dine 194S kilogram kukuruzne le-pinje
— koju Meksikanci nazivaju
tortiljas"% — stojao je oko 25 cen
Treće pristupit zamjeni ' Uvo"- - &d'm 1946 dJa "--
0-
zajma
jedan
jedan
novog
Saveza
koju
ni
račun
primjer
Država-ma
si-stema
iz-vršiti
provo- -
tiljasa" bila je već pet puta veća
U spisku osnovnih živežnih na
mirnica Široke potroSnje kruh seN
opće ne spominje Za radnog čo-vjeka
Meksika kruh Je luksus ko-jeg
njegov džep ne može podnijeti
Mjesečna zarada nekvalificiranog
obustavljen
100 pesosa a visoko kvalificirani
radnik može postići 20 do 300
peeosa Koliko je ta zarada niska
mole se vidjeti iz usporedbe sa
cijenama stanova koje su takodjer
strahovite porasle Radnik sada
mora za jedna sobu platiti 70 do
100 pesosa mjesečno I protiv tih
bijednih nadnica vlada je
pravu ofenzivu i snizila ih za
10 do 16 poste
Meksikantko selo žiri u krajnjoj
bijedi SeJj-a- d Sive u glinenim baj-ttea- ma
a zemlju obradjuj-- i najpri-mitivnijim
orudjem Jedni ukras
mnogih sela — te su Šarene rekla-me
za američko narkotično piće
"eoca-cola- " koje Je prodrlo i u
najudaljenija naselja potomaka
drevnih Azteka i Majo
Reakcionarna Štampa vodi sada
kampanju koja ide za potpunim
aluniranjem agrarne reforme i za
ponovnom uspostavom starih vele
posjeda
Seljad se od bijednog života u-zal- ud
pokulavaju spasiti bijegom
u gradove jer ih tu čeka ista ne-volja
Meksička Industrija slabo je
razvijena i ne može zaposliti ni
"braserose" koji su poslije rata
vraćeni ix Sjedinjenih Država
Oko 500000 tih nekvalificiranih
meksičkih radnika koji su za vri
jeme rata zaposleni u Sjedi- -
kapitahstićkct] j njenim Državama znatno su po
većali armiju nezaposlenih u Mek-siku
Oni žive tako bijedno da se
u velikom broju ilegalno prebacuju
kih tereta a na drugom s pomoću
visokih cijena Razumije se sve
koristi koje proističu iz takvog fi-nanciranja
ići će američkim mono-polistima
Njihova roba će se pro- davati po visokim cijenama kako
u Americi tako i u Evropi Sama
rentabilnost takve transakcije ne
zadovoljava potpuno američke bu-sinessm-ene
Oni traže "garancije"
za naknadu ili odštetu dodijeljenih
kredita
Veći dio kredita odredjen je za
zapadnu Njemačku Kako Je indu-strija
na Zapadu velikim dijelom
preSla u ruke američkih vlasnika
"USA će imati posla same sa so-bom"
u tom dijelu Njemačke (te
riječi pripadaju Harrimanu) Sto
se tiče ostalih evropskih zemalja
strogi uvjeti su podneseni onima
koji se koriste tom "pomoći" Oni
treba na pr "da složno potpoma
žu proizvodnju naročito označenih
sirovina" i da osiguraju isporuku
tih sirovina USA Kao Sto je poz-nato
ovdje se radi o strategijskim
sirovinama Oni takodjer treba da
unesu u "tekući račun" cjelokupnu
sumu za svu robu koju su dobili za
devize Tim računom so
može raspolagati samo s dozvolom
američkih vlasti Glavna privredna
korist USA prema tekstu poruke
sastojat će se u američkoj kontroli
nad cjelokupnom privredom zema-lja
kojo se koriste tom "pomoći"
to naročito znnči da investicije u
krupna industrijska postrojenja no
treba da "dovede u IskuSenJe" ev-ropske
zemlje Zapadna Njemačka
koja ima prioritet u primanju ame-ričkih
uredjaja treba da isporuču-je
svojim susjedima ugljen željezo
i čelik a ostalo zemlje se moraju
ncSto "stisnuti" da bi ustupile Ni-jemcima
Jedan dio svojih tržiSta
Najzad "sve carinske barijere" će
biti poruSene — pred američkom
robom
stati robovi mono-ta- j
način Jedan surov gram-- 1
preko granico i rade kod bogatih
farmera pod najtežim uvjetima sa-mo
da ne pomru od gladi
Pohlepni krakovi dolarskog po-lipa
sve čvrSće grabe bogatstvo
Meksika Gotovo 80 posto svih
meksičkih rudnika već Je pod kon-trolom
američkih monopola koji u
Sjedinjene Države izvoze srebro
naftu i poljoprivredne sirovine
kapital ima prevlast i u
velikom broju tako zvanih kom-panija
s mješovitim kapitalom Na
primjer u zrakoplovnoj kompaniji
"Ilranif" Meksiko drži u svojim
rukama 2 posto akcija Pod
američku kontrolu već su preSle
električne centrale koje su prije
pripadale engleskom kapitalu
Američki monopoli budno paze
da se Meksiko privredno ne osa-mostali
Kad Je na primjer mek-sička
vlada htjela od Engleza ot-kupiti
teuatepsku željezničku pru-gu
odjednom su pred kraj pre
govora" uskočili dolarski magnati
i ponudili viSe Da bi zadržali
Meksiko u potpunoj zavisnosti oni
isto tako svim silama tpriječavaju
i guSe 'razvitak meksičke indu-strije
Prije rata Meksiko je iz
Sjedinjenih Država uzovio mag-na- n
potreban za metal'irdijsku in
dustriju Kada je poslije rata
meksičkog radnika iznosi 95 do uvoz gotovo sasvim
poela
bili
domaće
grupa meksičkih poduzetnika or-ganizirala
Je proizvodnju magnana
u zemlji Ali tada su Sjedinjene
Države smjesta na meksičko trži-šte
bacili toliko magnana da Je
bila zadovoljena dvogodilnja po-tražnja
i nova tvornica morala je
obustaviti rad Na sličan način
onemogućeni su i drugi pokužaji
osamostaljenja meksičke industri
Je
Ekonomska zavisnost od Sjedi-njenih
Država se se jače odra-žava
i na političkom polju Ameri-kanci
vrSe jak pritisak da se za-ključi
pakt o "zajedničkoj obrani"
kojim bi trebalo doći do unificira-nj- a
armija do postavljanja ame- -
FKANKOVA SPANUA KIT ĆE
UVUČENA U MARSIIALLOV
PLAN
VVashington 31 Dec — Prema
vijesti Reutera mjerodavni kru-govi
u Washingtonu predvidjaju
da će i Frankova Španjolska
uključena u Marshallov plan jer
"Sto se veći broj zemalja uvuče u
plan — kažu ovi krugovi — u to-liko
više izgleda da on uspije"
Ovi krugovi priznaju da posto-- W'
politički odnosi izmedju Spa-nij- e
i većine vanjskog svijeta ne
opravda-aj- u takav korak ali tvr-de
da je politička filozofija faSis-tičk- e
španjolske ipak prihvatljiva
za SAD
ziv plan američkih
kapitalista On ne će povući za so-bom
"podizanje životnog nivoa"
Naprotiv kao Sto vidimo on obe-ćava
jedno osjetno snižavanje Ž-ivotnog
standarda radnika u Ame-rici
i održavanje u toku dugih go-dina
niskih obroka u Evropi Iri-vredno- m
će uslijedi-ti
političko U Tru-manov- oj
poruci se odnosi USA sa
zemljama američkog kontinenta
navode kao primjer za buduće od
nose izmedju USA i zemalja za-padne
Evrope Na taj način Evro-pi
se predlaže da podje putem ze-malja
Latinske Amerike koje gru-bo
eksploatiraju monopolisti USA1
Takva Je perspektiva
Treba takodjer dodati da u guše-nje
slobode i nezavisnosti evrop-skih
zemalja prema Marshallovom
planu predsjednik Truman u svo-joj
poruci učtivo naziva
dok se težnja k nezavisno-sti
i privrednom napretku označu-je
kao "totalitarizam"
namjere USA su otkrite-n- e
i Trumanova poruka nije Ih
mogla kamuflirati
Ne može se računati da će ev-ropski
narodi oduSeljeno prihva-titi
taj zelenaikl program koll
predsjednik Truman naziva "veli-kom
mjerom na polju vanjske po- litike" Pretvaranje milijuna sta-novnika
zapadne Evrope u ameri-čku
koloniju predstavlja samo Jed-nu
iluziju nadutih imperijalista
koje su opill profiti ostvareni za
vrijeme nedavnog rata Ostvare-nje
tog programa ekspanzije nosi
u sebi opasnost od novih sukoba
novih oštrih u sa-mom
taboru
plan zak-ljučuje
"Pravda" naići će na ra-stući
otpor u zemljama zapadne
Evrope kojih narodi oslobodjenl
faSIstičkog Jarma ne će htjeti po--
plan je na
samo I polista
i
Strani
tamo
biti
ima
ričkih vojnih "instruktora" i iz-gradnje
vojnih baza Sjedinjenih
Država na meksičkom teritoriju
Kakvi tu ciljevi tog "pakta" isto-vremeno
jasno pokazuje kampanja
američke reakcionarne Štampe ko-ja
traži da se u Meksiku rastjeraju
napredne sindikalne organizacije i
zabrani Komunistička partija Do-larski
monopoli uz osvajanje klju-čnih
pozicija u meksičkoj privredi
žele sasvim paralizirati tvaki oslo-nac
nezavisnosti Meksika ne samo
oduzimanjem samostalnosti njezi-noj
armiji nego i razbijanjem or-ganizacija
demo
kratskih snaga koje se odlučno
bore za netavienest i slobodu tvoje
zemlje
N V
NASELJA
Hrv Kostajnica — U izgradnji
kotar Kostajnka je postigla ra
dvije zadnje dekade najbolje rezul-tate
Plan koji predvidja izgradnji
360 kuća ostvaren je sa 88% Za
obnovu naselja u ovom kotaru na-rodna
vlast Je osigurala kredit od
14400000 dinara koji ne će biti
sav utroJen Jer tu frontovei izvr-šili
prijevoz dovoz i ostale razne
radove na dobrovoljnoj bazL Ovim
dobrovoljnim radom uStedjeno je
oko 10 milijuna dinara Rad na iz-gradnji
kuća Je ubrzan nakon Sto
Je uspostavljena bolja koordinaci-ja
izmedju organa narodne vlasti
Narodne fronte i masovnih organi-zacija
Jedina poteškoća kod obno-ve
osjeća se u pomanjkanju stakla
za prozore
Na 13 Škola koje tu u toka rata
stradale u ovom kotaru završeni
tu vanjski radovi a u nekim Ško-lama
i unutrašnji Medju ovim Ško-lama
naročito se ističe novograd-nja
moderne dvorazredne Skele u
Crkvenom Boku sa Domom kultu-re
koji će biti žariSte kulturnog
života srpskog i hrvatskog naroda
ovoga kraja
U SLAVONIJI I BARANJI PO-DIĆI
ĆE SE PREEO 200
ZADRUŽNIH DOMOVA
Osijek — Iduće godine podignut
će se u Slavoniji i Baranji preko
200 zadružnih domova Pripremni
radovi za gradnju domova već su
počeli Zadrugari osiguravaju ci-glu
crijep i ostale sirovine iz lo-kalnih
izvora
U Osječkom kotaru predvidjena
je gradnja 17 zadružnih domova
Od prije nekoliko dana na parnoj
ciglani u Dalju svakodnevno radi
viie od 100 omladinaca I fron tova-ra
Oni kopaju zemlju za izgradnju
cigle i rade na drugim priprem-nim
radovima Površine zemlji-šta
na kojima će se graditi zadru
žni domovi već su odredjene
vyjwmwii JiiijjussjSjEissE-s- w IT l'WW '"
„-- „ —
tdatfZttfcaUMi — i- -
monopolističkih
porobljavanju
porobljavanje
"demokra-cijom"
Ekspanzio-nističke
proturječnosti
kapitalističkom
Truman-Marshallo- v
Truman-Marshalo- v prekooceanskih
najnaprednijih
IZGRADNJA POPALJENIH